Događaji koji su obilježili 2013. godinu u sektoru prometa su potpisivanje ugovora o koncesiji za Zračnu luku Zagreb, započeti procesi monetizacije autocesta, privatizacije Croatia Airlinesa i HŽ-a Cargo te rasprave o pelješkom mostu.

Koncesioniranje Zračne luke Zagreb

Nakon osam mjeseci kašnjenja od prvotnog plana, tvrtka Međunarodna zračna luka Zagreb pod kontrolom konzorcija ZAIC, preuzela je početkom prosinca Zračnu luku Zagreb. Rok za dovršetak novog putničkog terminala je 36 mjeseci pa bi Zagreb novu zračnu luku trebao imati oko Božića 2016. godine.

Koncesijsku tvrtku ZAIC čine francuske kompanije Aeroports de Paris Management i Bouygues Batiment International, turski TAV, Međunarodna financijska korporacija (IFC) i Viadukt.

Prema objašnjenjima Vlade, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture i samoga ZAIC-a koja su periodično puštana u javnost tijekom godine, posao je kasnio zbog 'brušenja' pojedinosti ugovora i drugih akata između ZAIC-a i financijera projekta, odnosno ZAIC-ovih kreditora. Međutim, bilo je jasno kako je ZAIC imao poteškoće u zatvaranju financijske konstrukcije za projekt vrijedan 236 milijuna eura.

Prema ugovoru za izgradnju i upravljanje Zračnom lukom Zagreb, ZAIC dobija 30-godišnju koncesiju za izgradnju novog putničkog terminala i upravljanje postojećim i novoizgrađenim terminalom te pripadajućom infrastrukturom.

Pretpostavlja se da će ukupni koncesijski prihod kroz 30 godina iznositi 1,94 milijarde eura.

Neposredno prije primopredaje ZLZ-a, sklopljeni su dodaci ugovora o koncesiji kojima se utvrđuje pravo koncesionara na privremeno neuplaćivanje koncesijske naknade, ako nastupe okolnosti na koje nije mogao utjecati. Privremena odgoda ne može trajati duže od tri godine, pri čemu se koncesionaru zaračunava kamata od četiri posto.

Pelješki most

Zbog teritorijalnog diskontinuiteta Republike Hrvatske kod Neuma (BiH), i ove godine je jedna od najčešće eksploatiranih tema u sektoru prometa bila gradnja mosta kopno – Pelješac. Ta je rasprava povremeno dobivala političke dimenzije i konotacije, jer je oporba zamjerala Vladi da je zapostavila taj projekt važan za stanovništvo dubrovačke regije. Vlada je kritičarima odgovarala kako projektu želi pristupiti racionalno, podsjećajući na potemkinovske parade početaka gradnje, iza kojih nije ostalo ništa. Vladajući su u projekt uključili francusku konzultantsku kuću SAFEGE, koja je u studiji predizvodljivosti ocijenila kako je pelješki most najbolje rješenje za povezivanje juga Hrvatske, dok je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić najavio da bi se most mogao početi graditi početkom 2015. godine.

Cilj vlade pritom je što veća komponenta sufinanciranja mosta iz europskih fondova. Procjenjuje se da bi gradnja mogla koštati 220 milijuna eura.

Monetizacije autocesta

Vlada je početkom srpnja prihvatila model monetizacije javnog duga Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb kroz dodjelu koncesije za upravljanje i održavanje autocesta na rok od 30 do 50 godina. Prema predloženom modelu, monetizacija javnog duga HAC-a i ARZ-a provela bi se dodjelom koncesije za upravljanje i održavanje autocesta (1.024 kilometara) na rok od 30 do 50 godina, uz jednokratnu koncesijsku naknadu od 2,4 do 3,2 milijarde eura, ovisno o trajanju koncesije. Vlada drži da je monetizacija javnog duga HAC-a i ARZ-a nužna jer je njihova ukupna kreditna zaduženost viša od 4 milijarde eura, a samo 2014. godine na naplatu stiže oko milijardu eura.

Kritičari monetizacije upozoravali su da monetizacija nije dobar posao, s kratkoročnim financijskim učincima koji bi služili za krpanje proračunskih rupa, uz izgubljen nadzor nad autocestama.

Monetizaciji putem koncesije protive se i sindikati koji smatraju da se HAC i ARZ rasprodaju kako bi se kratkoročno premostili dugovi te najavljuju raspisivanje referenduma. Boje se da bi koncesionar povećao cestarine, otpustio dio radnika i tako ostvario značajan profit pa se pitaju zašto dobit ne bi ostvarila Hrvatska.

Kao alternativa monetizaciji u javnosti su se spominjali izdavanje državnih obveznica čijom prodajom bi se financirali dugovi HAC-a i ARZ-a. Prema ocjenama nekih stručnjaka, ponuda dionica u inicijalnoj javnoj ponudi je dobro rješenje za poduzeća kojima se dobro upravlja i troškovno su efikasna, što nije slučaj s HAC-om ni ARZ-om.

Prema vladinu planu, nakon preliminarnih razgovora s potencijalnim ponuđačima i neobvezujućih ponuda, slijede pregovori te obvezujuće ponude, a zaključivanje financijske transakcije očekuje se u ljeto 2014. godine.

Pokušaj privatizacija Croatia Airlinesa

Krajem listopada objavljen je javni poziv za iskazivanje interesa za kupnju 49 posto dionica Croatia Airlinesa provedbom postupka javnog prikupljanja ponuda. Javni poziv objavljen je na temelju Vladine odluke od 17. listopada, o pokretanju postupka javnog prikupljanja ponuda za prodaju 49 posto dionica Croatia Airlinesa, koje su u vlasništvu države.

U Vladi smatraju da je dovođenje strateškog partnera jedini mogući korak u osiguranju daljnje opstojnosti poslovanja Croatia Airlinesa.

Međutim, po isteku roka za dostavljanje ponuda, u ponoć 27. studenog, objavljeno je kako za privatizaciju Croatia Airlinesa nije stigla ni jedna ponuda.

Tijekom godine, u medijima su kao mogući kupci udjela u Croatia Airlinesu spominjani Garuda Indonesia, kineski China Southern Airlines, kao i Etihad iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

U Vladi se uzdaju da će ti, ili neki drugi investitori, u drugom krugu natječaja koji je planiran za početak 2014. godine, uzeti u obzir činjenicu da je Croatia Airlines 2013. godine po prvi put u svojoj povijesti ima pozitivne rezultate poslovanja.

Pored toga, Vlada drži kako će na interes investitora utjecati i dosadašnji koraci u restrukturiranju te tvrtke, prije svega pretvaranje gotovo 80 milijuna kuna državnih potraživanja u udio u temeljnom kapitalu Croatia Airlinesa.

Privatizacija HŽ-a Cargo

Vlada je krajem lipnja prihvatila ponudu rumunjske kompanije S.C. Grup Feroviar Roman S.A. za kupnju 75 postotnog udjela u tvrtki HŽ Cargo. U postupku prikupljanja ponuda za HŽ Cargo, započetom krajem 2012., u prvom je krugu sudjelovalo sedam ponuditelja, no na pozivni natječaj u svibnju ove godine, pristigle su tri ponude. Od njih je samo ponuda rumunjskog ponuđača ocijenjena kao potpuna i valjana, odnosno zadovoljila je svih 11 uvjeta iz natječaja.

Prema ponudi, rumunjski bi partner za kupnju HŽ Cargo uplatio 30 milijuna eura za otplatu glavnice kredita pokrivenog državnim jamstvo, 10 milijuna eura kao obrtna sredstva za pokriće obveza dobavljačima i plaće zaposlenicma, a 20 milijuna eura za ulaganje. U roku od godine dao bi još oko 80 milijuna eura za prebacivanje dugoročnih kredita osiguranih državnim jamstvo.