Unatoč višegodišnjoj recesiji, krizi u gospodarstvu i evidentnom padu kupovne moći stanovništva te erupciji uvoza, prehrambena industrija uspijeva se relativno dobro nositi s tom nemalom listom problema. Odolijeva tržišnim udarima daleko moćnije inozemne konkurencije i žilavo opstaje u isčekivanju boljih razdoblja. Prema dostupnim podacima, tijekom 2013. godine unutar okvira nacionalnog tržišta proizvodnjom hrane bavilo se više od 2000 gospodarskih subjekata koji su ukupno ostvarili 34 milijarde kuna prihoda, zapošljavali gotovo 36 tisuća djelatnika, što je oko 3,5 posto od broja ukupno zaposlenih u Hrvatskoj te oko 18 posto od svih zaposlenih u prerađivačkoj industriji.

Bruto dodana vrijednost (BDV) proizvodnje prehrambenih proizvoda prošle je godine iznosila deset milijardi kuna te je udio BDV proizvodnje prehrambenih proizvoda u ukupnom nacionalnom BDV-u iznosio 3,6 posto. Prosječna bruto plaća isplaćena tijekom 2013. godine u industriji hrane iznosila je 6594 kune. Prema izvješćima o poslovanju, koje kompanije istekom kalendarske godine imaju obvezu dostaviti Financijskoj agenciji, deset po prihodu najvećih domaćih poduzetnika iz prehrambene branše (Vindija, Podravka, PIK Vrbovec, Belje, Dukat, Ledo, Mesna industrija braća Pivac, Zvijezda, Kraš i Franck) u 2013. godini ukupno su ostvarili 15,15 milijardi kuna prihoda. Ukupni prihodi spomenute desetorice u prethodnoj 2012. godini iznosili su 15,29 milijardi kuna. Činjenica da je u protekloj godini uz vrlo evidentan pad potrošnje kućanstava ova grupacija zabilježila prihod manji tek za 142 milijuna kuna ilustrativno svjedoči njihovu upravo opstojnu žilavost na vrlo turbulentnom tržištu. Kada je pak o prihodu riječ većina tvrtki je evidentirala pad, osim Podravke, PIK-a Vrbovec i Belja. Najveći minus na prihodima vezan je uz Zvijezdu, članicu Agrokora, koja je zabilježila dvoznamenkasti pad prihoda od gotovo 11 posto, konkretno 121 milijun kuna. Tijekom protekle dvije godine, i u 2013. i u 2012., deset prehrambenih perjanica domaće gospodarske scene kumulativno je ostvarilo dobit.

I dok je za 2012. ukupno iznosila 523 milijuna kuna u prošloj godini istopila se na 396 milijuna. Belje, tvrtka iz portfelja koncerna Agrokor obje godine poslovala je uz gubitak veći od 100 milijuna kuna dok je istodobno druga Agrokorova perjanica, Ledo u promatranom razdoblju upisao visoku dobit, lani je iznosila 151 milijun kuna, godinu dana prije bila je izdašnija za još deset milijuna kuna. Dobit se lani naspram 2012. godine spustila kod većine kompanija s liste deset najvećih, tako je kod PIK-a Vrbovec pala sa 124 na 66 milijuna kuna. Iznimka su tek dva poduzetnika, koprivnička prehrambena industrija Podravka uspjela je isplivati iz minusa koji je u 2012. iznosio više od 23 milijuna dok je prošle godine iskazala gotovo 39 milijuna kuna dobiti. Paralelno je Mesna industrija braća Pivac dobit povećala sa 32 milijuna kuna iz 2012. na 54 milijuna u 2013. godini. Prehrambena industrija od strateškog je interesa u svim razvijenim zemljama na globalnoj razini, no u Hrvatskoj se još uvijek pokušava dokazati i nametnuti kao potencijal koji može povući razvoj i ostatka gospodarstva. Njezin dodatni potencijal posebice izvire iz turističke potrošnje i otvaranja novih izvoznih tržišta s obzirom na to da globalno tržište hrane ostvaruje visoke stope rasta, kako u potrošnji, tako i u rastu cijena.

'Magareća' klupa

Unatoč tome kreatori nacionalnog dokumenta “Industrijska strategija Hrvatske od 2014. do 2020. godine” prehrambenu industriju su gurnuli u ‘magareću’ klupu, svrstali su je među ne baš perspektivne čuvare gospodarstva, ocjenjujući kako pripada u skupinu industrija koje su dosegle svoje granice razvoja i nemaju potencijala za daljnji rast. Zagovornici ideje da prehrambeni sektor može i mora potegnuti gospodarski oporavak u idućem sedmogodišnjem razdoblju mjesecima su nizali argumente. Podsjećali su da prehrambena industrija sama ostvaruje više od 33 posto prihoda ukupne prerađivačke industrije dok istodobno svi “pokretači” iz strategije zajedno ostvaruju 36,5 posto. Osim toga, opominjali su, i dodana vrijednost od deset milijardi kuna gotovo je identična onoj iz skupine ‘pokretača’ pa uz nove ideje i proizvode kao i širenje kapaciteta itekako ima potencijala za očuvanje pozicija na lokalnom prostoru kao i za agresivniji nastup na stranim tržištima. Naime, potrošnja prehrambenih proizvoda po stanovniku u Hrvatskoj je još značajno manja od prosječne godišnje potrošnje stanovništva na razini Europske unije što ukazuje na mogući visok potencijal ove industrijske grane. Nadalje, s obzirom i na činjenicu raspoloživih izdašnih financijskih omotnica iz zajedničke europske blagajne koje na godišnjoj razini nude više od 800 milijuna eura bespovratnih sredstava povezivanje poljoprivrednog i prehrambenog sektora kroz jačanje i primarne sirovinske baze i na nju naslonjenih prerađivačkih kapaciteta kroz moguće inovacije otvara prostor za budući još uspješniji dugoročni razvoj ukupne branše. Da godine pred nama nose više optimizma svjedoče mnoge lokalne tvrtke stalnim okrupnjavanjem i investiranjem.

Obećavajuće investicije

Tako Atlantic grupa do kraja godine završava tvornicu u Novoj Gradiški gdje će proizvoditi energetske pločice iz asortimana sportske i aktivne prehrane. Riječ je o projektu ukupne vrijednosti 120 milijuna kuna, proizvodnja starta u prvom kvartalu 2015., u prvoj godini proizvodnje otvorit će 50 radnih mjesta, a uz planirani rast poslovanja u konačnici 160. Podravka i Franck ‘zumiraju’ kupnju slovenskog Žita, Belje investira u nove farme i klaoničke kapacitete, Kraš se uz ulaganja na matičnoj lokaciji fokusira na osvajanje dalekih azijskih tržišta. Dukat je uz lokalno tržište i u regiji čvrsto posložio mozaik svoga portfelja što mu je već udvostručilo lokalni prihod mjereno s razine grupe pa i on velikim izvoznim iskorakom namjerava pridobiti potrošače na južno-američkom, afričkom kao i azijskom kontinentu.

Petogodišnje razdoblje

Analiza Ekonomskog instituta

Ukupna proizvodnja industrije hrane u 2013. godini, prema analizi izrađenoj u proljeće ove godine od strane analitičara zagrebačkog Ekonomskog intituta, u odnosu na učinak iz 2008. godine smanjena je za šest posto. Smanjenje proizvodnje, stoji u ocjeni analitičari Instituta, negativno se odrazilo na kretanje zaposlenosti, plaća, likvidnosti i profitabilnosti na razini ukupnog prehrambenog sektora. U prošloj godini ova je industrija u prosjeku zapošljavala 35.838 djelatnika što je 2275 ili šest posto radnika manje u usporedbi s prosječnim brojem zaposlenika tijekom 2008. godine. Međutim, navodi se u analizi EI-a, uslijed bržeg pada zaposlenosti u ukupnoj prerađivačkoj industriji od pada zaposlenosti u industriji hrane, povećan je udio ove industrijske grane u ukupnoj zaposlenosti prerađivačke industrije sa 15,3 posto iz 2008. na 17,7posto u 2013. godini. Prosječna bruto plaća isplaćena tijekom 2013. godine u industriji hrane iznosila je 6.594 kune, što je nominalno tek za 0,9% manje u odnosu na prosjek koji je ta grupacija isplaćivala u predrecesijskoj 2008. godini.