U općoj društvenoj nervozi zbog eksplozije cijena ljudi očekuju da državne institucije brzo reagiraju i poduzmu sve da se promptno zaustave poskupljenja, pozivaju ih da djeluju i smire napeto tržište. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) svakako je jedna od tih institucija, a je li to njihov posao i što mogu učiniti razgovaramo s predsjednicom Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Mirtom Kapural.

Zadnjih mjeseci svjedočili smo, za nas netipičnom, organiziranom bojkotu trgovačkih lanaca, a na meti kritika potrošača našao se i AZTN, prozivalo vas se za neaktivnost, da mirno gledate kako su u trgovinama cijene uštimane. Jesu li u pravu?

Kada se dogodi neka izvanredna situacija na tržištu, logično je da se postavi i pitanje da li tu nešto ne štima i postoji li problem što se tiče tržišnog natjecanja. U takvoj situaciji svaka institucija treba sa svoje strane poduzeti nešto i to je u redu. Mi smo tu koristili sve alate koje imamo na raspolaganju da se intenzivno primjenjuju pravila tržišnog natjecanja. Što se inflacije tiče, tu je HNB primarno zadužen.

No, u toj situaciji mi smo se isto osjetili prozvanima kada vidimo da se pojave problemi na nekom tržištu. Što se tiče maloprodaje, mi to tržište pratimo jako dugo, već gotovo dva desetljeća, sa sveobuhvatnim izvješćem o tržištu maloprodaje mješovitom robom i prehrambenim proizvodima i dobijemo stvarno jako dobru sliku stanja kako je to tržište strukturirano. Neovisno o situaciji na tržištu, ta istraživanja će se nastaviti. No, prepoznali smo koliko je pitanje cijena osjetljivo za potrošače i u tom smislu smo krenuli u veliko, sveobuhvatno istraživanje, koje je obuhvatilo i odnose dobavljača, što je vertikalni odnos.

U kojoj je ono fazi, što je pokazalo?

Istraživanje je sada, da tako kažem, dovršeno, ali još nije službeno usvojeno, pa ne mogu o rezultatima. No, to će biti vrlo brzo odrađeno, pa ćemo prezentirati javno zaključke istraživanja. No, mogu reći da je istraživanje obuhvatilo i dobavljače, kako bi se utvrdilo postoje li tu neki problemi i eventualni zabranjeni dogovori, što je okvir u kojemu AZTN može funkcionirati. Što se tiče navoda o mogućim zabranjenim sporazumima trgovaca, s dosta njih smo kontaktirali od 1. rujna i prikupili podatke, koje sada obrađujemo i analiziramo. Očekujem da ćemo za oko mjesec i pol dana izaći s rezultatima.

Nazire se već da ima nepravilnosti?

Čak i ne. To bi bilo i u skladu s našim dosadašnjim istraživanjima tržišta, da je ono dobro strukturirano, ima jaku međusobnu konkurenciju i mi, uostalom kao niti u jednoj drugoj članici EU, nismo utvrdili do sada neki zabranjeni sporazum. No, postoje li vertikalno neki problemi, to ćemo sada vidjeti iz istraživanja.

Je li moguće pritom usporediti marže trgovaca i dobavljača kod nas i u primjerice Sloveniji i Austriji, kako bi se vidjelo zašto su kod njih cijene, posebice prehrambenih proizvoda, osjetno niže?

Mi ćemo dati pregled bruto marži po grupama proizvoda, vidjet ćemo je li se tu nešto mijenjalo, no što se tiče usporedbi marži s drugim zemljama, AZTN to do sada nije radio jer ti podaci nisu dostupni za druge zemlje. No, moram podsjetiti da AZTN nije regulator cijena i to je ono što stvara zbrku u javnom prostoru, jer naš je zadatak pratiti kako se poduzetnici ponašaju i poštuju li pravila tržišnog natjecanja. Sada ćemo iz analize tržišta koja je obavljena obraditi podatke i utvrditi postoje li indicije da se pravila krše. U slučaju da se uoči nešto sporno, pokrenut će se postupak i kazniti one koji su sklopili zabranjeni dogovor. No, to nisu jednostavni i brzi postupci.

Dakle, neće imati brzi efekt na cijene kako potrošači očekuju?

Niti jedna institucija nema magični štapić kojim će mahnuti i reći “od sutra će sve biti OK”. No, moram reći da imamo dobru suradnju s drugim tijelima, upravo smo u fazi sklapanja sporazuma o suradnji s HNB-om, a imamo ga i sa svim ostalim regulatorima. Ministarstvo gospodarstva je uključilo AZTN u donošenje zakona o kontroli cijena, konzultirali su nas kako ne bi bilo odredbi koje su protivne tržišnom natjecanju.

Što je bila vaša preporuka?

Da se postavi samo maksimalnu, nikako minimalnu ili fiksnu cijenu proizvoda, što bi bilo protivno tržišnom natjecanju.

Upravljanje rizicima

Je li svaki rizik prilika? Kako prepoznati potencijal u izazovima i potaknuti poslovni razvoj

Studija slučaja

Studija slučaja – Panvita: Zašto su strateška partnerstva ključna za finaliziranje multimilijunskih akvizicija u regiji

Donesen je sada već osmi paket mjera za zaštitu od inflacije, je li vrijeme da se prekine s tim mjerama?

U ovoj situaciji mislim da je trebalo nešto napraviti, a s aspekta tržišnog natjecanja mogu samo reći da nije dobro da se ograničava nešto na predugo razdoblje. Sama duljina, pak, ovisi o puno faktora, pa i geopolitičkih koji se događaju oko nas.

S obzirom na sve mjere koje najavljuje i pokreće američki predsjednik Donald Trump i protekcionizam kojim mu se odgovara, kakva je budućnost tržišta?

Još je rano za reći kako će ti odnosi utjecati i što će se sve promijeniti, no to su, istina, sad neki novi momenti.

Razgovara li se na razini struke o tome?

Još ne, mislim pritom na razini agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, no moguće da se vode razgovori na višoj razini. U Europskoj komisiji, inače, nova povjerenica Teresa Ribera sada ima i dva portfelja, uz tržišno natjecanje ima još okoliš i zelenu tranziciju. U dijelu tržišnog natjecanja, koliko smo do sada vidjeli, u njezinom fokusu je izmjena propisa što se tiče ocjena koncentracija, između ostaloga i u smislu da su neke zemlje počele uvoditi ispitivanje i kada nisu ispunjeni uvjeti za ocjenu koncentracije.

Kakav efekt na natjecanje će ostaviti odluka Europskog suda kojim se iz jednog hrvatskog slučaja omogućuje eliminiranje kineskih i turskih tvrtki u postupcima javne nabave?

Tu se radi o postupcima javne nabave, koja mi promatramo samo u segmentu je li došlo do zabranjenih sporazuma između ponuditelja. Odluka koju spominjete se prvenstveno odnosi na sektor graditeljstva, što je inače jedno od tržišta koje Agencija planira malo više istražiti.

Što su još područja u koja ste trenutačno intenzivnije aktivni?

Uz trgovinu, fokus ove godine nam je i na telekomunikacijama, te energetskom sektoru. I u turizmu smo imali veliku koncentraciju kojom smo se bavili, slučaj Eagle Hills/Sunčani Hvar, koja je na kraju uvjetno dopuštena, s mjerama koje je potrebno najprije izvršiti da bi koncentracija bila dopuštena, a koje su išle u smjeru osiguranja investiranja u hotele i njihov razvoj. Dodatno je pozitivno to što će se mjerama postići očuvanje lokalnih dobavljača, tako da se ne prekinu postojeći ugovori i bez zapreke da pristup novima. Taj je slučaj poseban i stoga što u ocjenama koncentracija mjera poput obveze investiranja nije uobičajena.

Rijedak je slučaj da AZTN izriče kaznu za predatorstvo, kao što se dogodilo s Hrvatskim lovačkim savezom, kako to?

To je vrlo teško dokazivo u tržišnom natjecanju, jer predatorske cijene prvo podrazumijevaju snižavanje troška usluge, koje s osnova potrošača prvo djeluju dobrodošlo, ali na kraju, ako je to poduzetnik u vladajućem položaju, on to radi isključivo da bi istisnuo konkurenciju i kasnije održavao cijene na zatvorenom tržištu. To se u ovom predmetu upravo dogodilo, gdje se ustanovilo da cijena obuke za lovce od 50 eura apsolutno nerealna i ne pokriva troškove same obuke. Lovački savez koristio je tržište na kojem je imao zakonski monopol i kojim je osigurao sredstva za pokrivanje troškova. Izrekli smo mu ne samo kaznu, nego i mjere, među ostalim da mora voditi odvojeno knjigovodstvo.

Jesu se žalili?

Najavljena je tužba.

Zašto neki postupci koje vodite traju dugo, jedan od novijih primjera je odluka za NT Ericsson i udruživanje s tvrtkama na domaćem tržištu telefonskih centrala, a koji je trajao deset godina?

To je bio jedan doista kompleksan postupak, koji je uključivao šest stranaka, obuhvaća jako dugo razdoblje pod istragom sa strašno puno dokaznih prijedloga, svjedoka, jednostavno je dug proces dokazivanja. Nije to ništa neobično i u drugim procesima dokazivanje traje. U ovom slučaju se udruživanje i podjela tržišta odnosila samo na jedan proizvod, a specifično je i da smo u tom postupku imali prve prijave pokajnika, zviždača. Prvi se javio Steiner, koji je zatražio potpuno oslobođenje od kazne, a sljedeći je bio Kodeks, koji je, prema propisu, pošto nije bio prvi, mogao tražiti samo umanjenje kazne. Oni su priznali sudjelovanje i ukazali na Ericsson i Mitel Austria.

Kakvo je AZTN-ovo iskustvo s pokajnicima?

Vrlo malo ih ima. No, mala smo država i nije to ni čudno, jer će i nakon toga poduzetnici susretati u poslovanju. Imamo sada i, mimo pokajništva, mogućnost potpuno anonimnih prijava, putem naše web stranice, kojom se otvara prilika bilo kome, svakom poduzetniku, potrošaču i građaninu, prijaviti neko zabranjeno postupanje. U prijavi ne ostaje IP adresa, ne znamo s kim komuniciramo, bitno nam je samo da možemo dobiti informacije.

Kakav je odaziv?

Imali smo nekoliko takvih prijava. To je još novo u našoj praksi i vjerujem da će ih biti više. Što se ‘klasičnih’ pokajnika tiče, imali smo još dva, uz one iz slučaja Ericsson, s tim da su posrijedi tzv. skraćene prijave pokajnika, što znači da oni prijave podnesu Europskoj komisiji, a onda nacionalnim agencijama daju skraćenu prijavu i prijave se na više mjesta. U slučaju da ne dobiju oslobođenje od Komisije, time imaju mogućnost dobiti umanjenje kazne od nacionalne agencije. Osim toga, aktivni smo i u razvoju novih digitalnih alata, prošle godine osnovali smo odjel za digitalna pitanja i forenziku, a započeli smo i jedan projekt s EK, za korištenje umjetne inteligencije u postupcima tržišnog natjecanja, radi lakšeg otkrivanja zabranjenih sporazuma. Taj projekt vodi AZTN, a u njemu sudjeluju još agencije iz Poljske, Češke, Slovačke, Rumunjske i Bugarske. AZTN s EK razvija alate za otkrivanje i suzbijanje zabranjenih sporazuma u postupcima javne nabave. Imamo i pristup elektroničkom oglasniku javne nabave što nam pomaže da uočimo neke obrasce postupanja, primjerice ako se isti poduzetnici javljaju i odustaju od natječaja i slično.

Kako to da je Europska komisija preuzela slučaj Hrvatskih šuma i ispitivanja mogućih netržišnih cijena drva za neke od drvoprerađivača, AZTN se i sam godinama bavi pitanjem poslovanja HŠ?

Europska komisija može preuzeti bilo koji predmet koji ima učinak na tržištu Unije.

Jesu se obratili AZTN-u?

Ne mogu komentirati postupke EK. Mi smo imali više postupaka oko Hrvatskih šuma, koji su dovršeni, a mjere koje smo im odredili su prihvatili i izvršili. Ovdje su posrijedi i državne potpore, koje su od našeg ulaska u EU u nadležnosti EK. No, dopustite da spomenem da dosta dobre učinke imamo s mišljenjima koje dajemo kao dio promocije znanja o tržišnom natjecanju. Dajemo ih na zakone, no imali smo i slučajeve poput istraživanja komore i ako uočimo da nešto odudara od propisa, ukazujemo na to i tu mišljenja AZTN-a rade razliku i daju rezultat. Primjerice, tarife za prvi upis u registar odvjetnika bile su prije nekoliko godina 5 tisuća eura, što je više nego u Njemačkoj. Utvrdili smo da je to prekomjeran uvjet i posljedica je da pristup sada stoji tisuću eura. Veseli nas da su nam se počela javljati i sama strukovna udruženja i pitati za mišljenje.

Hoćete reći da efikasnost AZTN-a ne treba mjeriti samo brojem predmeta i izrečenim kaznama?

Da. Naša mišljenja nisu obvezujuća, ali su efikasna. Takvim pristupom nastojimo djelovati i preventivno, iako, naravno, kazna je bitna.

Koliko ste ih lani izrekli?

Oko 1,24 milijuna eura iz područja tržišnog natjecanja i još 227 tisuća eura iz područja nepoštenih trgovačkih praksi. Trgovce s jakom otkupljivačkom snagom, dakle, stalno nadziremo, gledamo njihove ugovore i postupke i kažnjavamo, i bez inflacije i pritisaka potrošača.

Jesu li agencije u drugim EU članicama bile kritizirane zbog inflacije?

Nijednoj od agencija ovo nije lako razdoblje, gotovo svi su imali pritiske. No, kao regulatori možemo napraviti onoliko koliko imamo ovlasti.