Područje Banovine prekjučer su pogodila dva umjerena potresa. U 1 sat i 32 minute u noći seizmografi Seizmološke službe zabilježili su umjeren potres s epicentrom kod Petrinje. Magnituda potresa iznosila je 3.7 prema Richteru, a intenzitet u epicentru V stupnja EMS ljestvice.

Sinoć su seizmografi Seizmološke službe zabilježili su umjeren potres s epicentrom kod Čuntića, 8 km južno od Petrinje. Magnituda potresa iznosila je 3.6 prema Richteru, a intenzitet u epicentru IV-V stupnja EMS ljestvice.

Drugi jači u posljednja dva dana

Potres od 3,6 zatresao Baniju: ‘Onaj grozni huk, čaše zvone i na prvom katu lijepo ljulja’

Seizmolog Krešimir Kuk za RTL.hr je kazao da su ti potresi dijelovi serije potresa koja još uvijek traje i koja je započela s glavnim petrinjskim potresom 29.12.2020.

“Ti potresi nas ne iznenađuju. Puno puta smo rekli da serija traje. Činjenica je da zadnjih mjesec dana, usudio bih se reći, imamo učestalije potrese i veću seizmičku aktivnost i nešto jače potrese od nekog višemjesečnog prosjeka, ali potresi nisu pravilna događanja. To je pravilna pojava i još neko vrijeme će to trajati”, kazao je Kuk.

Prokomentirao je i tezu koja se pojavila na društvenim mrežama da se Petrinjski rasjed ispraznio te da je sada aktivan Pokupski rasjed, zbog čega su se mnogi zabrinuli da bi moglo doći do jačeg potresa na pokupskom rasjedu.

“To je cijela zona rasjeda. Imamo nekoliko većih koji su poznatiji. Cijelo područje je seizmički aktivno i to je normalna, uobičajena pojava. Kažemo da epicentri migriraju. Imamo čitavo područje između Siska, pa i južnije, cijeli radijus nekoliko 10-ak kilometara oko Siska, odnosno Petrinje i užeg epicentralnog područja, imamo potrese koji se stalno događaju nekoliko mjesci. Oni idu dolje ido Jasenovca i malo sjeverno, sjeverno-zapadno i to je normalno. Nije da je jedan rasjed aktivirao drugi, nego imamo epicentralno područje koje je aktivno”, kazao je Kuk.

Nakon petrinjskog potresa na području Banovine postavljeno je 40-ak akcelerografa i seizmografa. Kuk je kazao da na tom području i dalje bilježe puno potresa te da se podaci koje prikupljaju permanetno analiziraju.

“Dobivamo velike količine vrijednih podataka koji će još dugo godina davati neke značajne informacije o tom potresu koji se dogodio u Petrinji”, kazao je Kuk.

Na pitanje je li petrinjski veliki potres možda rasteretio energiju u nekim zagrebačkim rasjedima, poput Kašinskog rasjeda, Kuk je kazao da je interakcija ta dva epicentralna područja nešto za što će im trebati puno više vremena da vide i uoče koliko su ona međusobno povezana.

“Činjenica je da su dovoljno daleko da direktno nisu povezani. Medvedničko epicentralno područje je još uvijek aktivno, što je normalno, ali slabo aktivno i imamo rijetke potrese koje građani zamjećuju. To je očekivano. Svi ovi ptoresi koji se događaju oslobađaju energiju, ali se radi o uspostavljanju novog ravnotežnog stanja nastalog nakon događanja glavnih potresa i niza kasnijih potresa. To je jedna uspostava novog ravnotežnog stanja koje će nekovrijeme trajati”, kazao je.

Kuk je kazao i da je teoretski opravdana teza da je bolje imati više manjih potresa koji će rasteretiti energiju koja se akumulira na nekom rasjedu.

“Energija koja se akumulirala tijekom određenog vremena, što je ona veća, dobro je da se ona prazni postupno, a ne u nekom jačem potresu. Primjera radi, 1000 potresa magnitude 1 će osloboditi energiju kao jedan potres magnitude 3. Proces je obrnut. Potresi se događaju jer sve to skupa dolazi u jedno novo stanje i to se još uvijek sve namješta”, zaključuje Kuk za RTL.