Inflacija bi u srednjem roku mogla biti manjeg intenzivna nego sada, euro bi nam mogao postati dobar prijatelj, a iz EU i dalje se Hrvatskoj vraća premalo novca u odnosu na ono što ulaže, rečeno je u srijedu na 14. konferenciji poslovnog tjednika Lider “Dan velikih planova”.

Predsjednik Republike Zoran Milanović istaknuo je na konferenciji da su koristi od uvođenja eura svojevremeno imale Njemačka, Nizozemska te djelomično Belgija i Austrija.

“Tu možemo stati. Svi drugi su tu gdje su bili i muče se. Svi drugi, koji su do uvođenja eura prirodno ili neprirodno imali visoke stope rasta, na tren je izgledalo kao da su dostigli njemačku ili austrijsku razinu, no uvođenjem eura otišli su dolje”, izjavio je Milanović, dodavši da je veliko pitanje je li uvođenje eura bilo korisno za ostale države.

Ocijenio je da je za Hrvatsku to što je već devet godina članica EU-a dobra stvar, ali i da država ima godišnji prosječan dobitak u interakciji s EU, u smislu koliko EU mora dati, a koliko se vrati natrag, tek pet milijardi kuna.

Zapitao je koliko bi inače imali da nismo u EU, istaknuvši da bi samo od carina sad već dobivali barem tri milijarde kuna. Naime, kako je kazao, u 2012. je Hrvatska samostalno ubrala 1,8 milijardi kuna prihoda od carina.

“Dakle ostaje samo dvije milijarde kuna, to je helikopterski novac koji se baca u hrvatsku poljoprivredu”, ustvrdio je.

Nada se, međutim, da će nam euro biti dobar prijatelj, pogotovo jer je domaća ekonomija bazirana na uslužnim – turističkim djelatnostima , a već desetljećima, kako je rekao, hrvatskom turizmu ide dobro. Napomenuo je i da je dio država koje su u EU, a nisu uvele euro, sada u velikom problemu.

Osvrnuvši se na inflaciju, kazao je kako je to opasna bolest protiv koje se treba boriti svim mogućim demokratskim-monetarnim sredstvima.

Ministar gospodarstva Davor Filipović ustvrdio je da inteligentna društva i razborite države na krizu ne gledaju kao na skup problema ili gašenje požara pod pritiskom javnosti već kao poziv na strukturnu promjenu, a  da bi se u budućnosti bilo bržim, snažnijim i da bi svi bili s više blagostanja. Rekao je da hrvatski narod kroz povijest, pa i sada, pokazuje otpornost.

Filipović: Iduće godine Vladin prioritet zadržavanje rasta

Podsjetio je da se nakon pada hrvatska industrijska proizvodnja već lani oporavila, porastavši 6,7 posto, na razinu iz 2019. Nadalje, u prvih sedam mjeseci ove godine dodatno je porasla za 2,8 posto. Robni izvoz za prvih sedam mjeseci ove godine bilježi rast od 33,4 posto, naveo je.

Osvrnuvši se na mjere Vlade, Filipović je rekao da ukupni paket mjera, koje je država donijela u dva navrata ove godine, iznosi više od 25 milijardi kuna. Naglasio je i da je taj paket ponajviše usmjeren najpotrebitijima, najugroženijima.

Odluko o gradnji LNG terminala ocijenio je vrhunskom odlukom, što se vidi u današnjem svijetlu globalne energetske krize.

Prioritet Vlade za sljedeću godinu bit će, otkrio je Filipović, kako zadržati gospodarski rast.

Uvođenje eura će, ističe ministar, biti snažan poticaj za privlačenje novih investicija i osnaživanje izvoznih aktivnosti ovdašnjeg gospodarstva.

Weber: Na tržištu se vodi nesmiljena bitka za kvalitetne zaposlenike

Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber smatra da hrvatsko gospodarstvo posluje u izvanrednim okolnostima, velikim dijelom i zbog enormnog rasta cijene energije, ali i da je Vlada na vrijeme reagirala svojim mjerama. HUP se, međutim, zalaže za reformske mjere te da se smanji trošak rada.

“Želimo zaposlenika dobro i kvalitetno platiti”, kazala je Weber, dodavši da je 88 posto članica HUP-a samo ove godine povisilo plaću svojih zaposlenika i to u prosjeku za oko deset posto. Weber je rekla i da se na tržištu vodi nesmiljena bitka za svakog kvalitetnog radnika.

Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek ističe da je cilj monetarne politike vraćanje stope inflacije u srednjem roku na dva posto. Istaknula je i da je Hrvatska u nešto boljem gospodarskom položaju zbog dobre turističke godine, ali da bi inflacija ove godine, prema projekcijama HNB-a, mogla iznositi 10 posto. Isto tako, na razini eurozone prosjek inflacije bit će oko osam posto.

“Energetski šokovi te cijene sirovina i hrane glavni su pokretači inflacije u Hrvatskoj i europodručju. Inflacija je i dalje gorući problem, kako za građane tako i za poduzetnike”, istaknula je Švaljek, dodavši da bi inflacija u nekom srednjem roku mogla postati nešto manje intenzivna.