Direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović rekao je u četvrtak da se ne očekuje ekstremno veliki rast kamatnih stopa nego onaj koji većina građana može podnijeti, a građanima preporuča analizu rata i razgovore s bankama o mogućem fiksiranju kamatne stope na određeno razdoblje.

Odgovarajući na pitanja novinara, Adrović je rekao da još ne zna u kojem će obujmu i kojom će dinamikom kamate rasti, da su zasad poznate rasprave između članova Vijeća guvernera u ESB-u.

Najgore će proći oni s dužim rokom otplate

Sandra Švaljek: Porastu li kamate za dva postotna poena, godišnja otplata kredita mogla bi porasti i za 3800 kuna

Sjednica savjeta

HNB je potvrdio, kamate na kredite će definitivno rasti, a evo gdje vide najveći rizik

Jedni zagovaraju brži i oštriji rast kamata, odmah u srpnju za 0,5 posto tako da ne budu više negativne nego nulte, a potom sličnom dinamikom prema gore, dok drugi zagovaraju polaganiji i blaži rast kamatnih stopa, pa moramo pričekati polovicu godine, rekao je.

Kaže da će vjerojatno doći do porasta kamatnih stopa, ali i da je, prema statistici, 39 posto svih kredita zaključeno uz promjenjivu kamatnu stopu, a 61 posto uz fiksnu. To znači da se onima koji imaju fiksnu kamatu ništa neće dogoditi, dok će se onima koji imaju promjenjivu kamatu, promjenjivi dio kamatne stope mijenjati, dok ostaje fiksna marža.

“Ne očekujemo da će to biti ekstremno velik porast, nego porast koji većina građana može podnijeti. Građanima možemo preporučiti da vide koliki su im anuiteti, što se zbiva i da razgovaraju sa svojom bankom o mogućem fiksiranju kamatne stope na neko buduće razdoblje, tri, pet godina i slično, žele li biti izvan tog rizika.”

Adrović navodi da rastom kamata zapravo dobivaju oni koji će imati sredstva koja će eventualno deponirati te da će štediše sada početi dobivati kamatu na štednju.

Oni koji imaju kredit, koji nije s fiksnom kamatnom stopom, oni će ipak nešto od svoga raspoloživoga dohotka gubiti, a nadamo se da to neće biti previše i da će to moći podnijeti, istaknuo je.

Na tvrdnju kako neki kažu da kamate na štednju baš i neće rasti, Adrović je rekao kako smatra da će se s vremenom morati prilagođavati kamatne stope te da će kamatna marža vjerojatno ostati slična, što znači da će, kada rastu aktivne, nešto malo rasti i pasivne kamatne stope.

Adrović je to izjavio na HUB-ovoj 25. znanstveno-stručnoj konferenciji Financijsko tržište, posvećenoj utjecaju uvođenja eura na financijski sektor.

U uvodnom govoru ocijenio je da smo u specifičnoj situaciji jer euro uvodimo dok se događaju neviđeni ekonomski šokovi te da sada, nakon tri mjeseca, možemo zaključiti da nas taj udar nije izbacio u stanje izrazite neravnoteže, da dubina integracije u strukture EU, povlačenje sredstava iz EU fondova i predstojeći ulazak u EU područje Hrvatsku čini financijski stabilnijom, dodavši da bismo bez tih osigurača na državne obveznice morali plaćati dvostruko ili trostruko veću kamatnu stopu.

Smatra da je i u slučaju negativnog razvoja događaja u smislu nastupanja recesije u Europi, što se sada ipak ne očekuje, manevarski prostor za domaću ekonomsku politiku dovoljno širok da se svaki zamislivi šok može amortizirati.

Adrović je istaknuo spremnost banaka da štite nacionalnu štednju i ponudom kredita podržavaju daljnji gospodarski rast.

Sada najviše zabrinjava rastuća inflacija koja ubrzava i to otvara pitanja za daljnju monetarnu politiku, rekao je Adrović i dodao da se, prema najavama, može zaključiti da završava razdoblje izrazito niskih kamatnih stopa koje je trajalo proteklo desetljeće.