Impozantna zgrada smještena na zapadnoj strani kompleksa Zagrebačkog velesajma postala je simbol propalih velikih projekata države, jer niti nakon sedam godina od kada je započela njezina gradnja i više od godinu dana nakon konačnog završetka ona i dalje stoji kao mrtvi kapital.

Da je slučajno riječ o privatnom kapitalu, taj velebni kompleks odavno bi već bio u funkciji, jer tržište nekretnina gladno je takvih poslovnih kvadrata. No, u slučaju zgrade koja nosi ime SEECEL, po projektu regionalnog centra za školovanje poduzetnika s područja jugoistoka Europe, za koji je prvotno osmišljena i građena, nikome se ne žuri.

Dijelom se to može pripisati i činjenici da je riječ o objektu koji je građen europskim sredstvima, kojima je pokriveno 85 posto troškova gradnje, a koji su dvije faze dosegli oko 270 milijuna kuna.

Novca za taj kompleks do sada nije nedostajalo, a čini se neće ga nedostajati ni u predstojećim godinama, jer, iako je ostalo u sjeni drugih investicija, financiranje projekta koji je posljednji spominjan u kontekstu stavljanja u funkciju SEECEL-ove zgrade, uvršteno je u hrvatski Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), koji je trenutno na razmatranju u Europskoj komisiji.

Radi se o projektu uspostave Europskog centra za inovacije, nove tehnologije i vještine (ECINTV), za koji je predviđeno pokrivanje s 50 milijuna kuna. Temelje tog projekta utvrdio je još bivši ministar gospodarstva Darko Horvat, kako bi se izbjeglo propadanje EU-potpore financiranju dovršetka zgrade, zaustavljenog nakon što je nositelj graditeljskog tima završio u stečaju.

Horvat je najavio Centar za nove tehnologije, no njegov nasljednik Tomislav Ćorić, zasad nedovoljno promovira projekt, a iako je zatekao pripremljen teren još uvijek se kaska sa zaživljavanjem ECINTV-a. Odobrenje za prenamjenu prvotnog koncepta i promjenu naziva centra Europska komisija omogućila je još u srpnju prošle godine, negdje u vrijeme kada je bila i primopredaja resora između Horvata i Ćorića. Učinjeno je to izmjenama Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (OPKK) 2014. – 2020., u kojemu je na raspolaganju još uvijek 23 milijuna kuna.

U Ministarstvu gospodarstva potvrđuju, pak, da još uvijek, dakle nakon gotovo punih godinu dana, nije proveden formalni upis novog centra u Sudski registar, a izvršit će se, kako navode, po stupanju na snagu Uredbe o osnivanju Centra.

Ležeran odnos prema projektu važnom u kontekstu digitalne transformacije koju zagovara Europska unija i aktivaciji vrijedne imovine vidljiv je i kroz odgovor o mogućim penalima zbog probijanja rokova. U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja kažu kako je provedba projekata iz OPKK 2014. – 2020. moguća do kraja 2023. godine, te da u ovom trenutku nema indicija za pretpostavku da sredstva neće biti certificirana.

O novom konceptu s kojim bi trebao zaživjeti i SEECEL-ov kompleks na Kajzerici dosad najviše informacija dobiva se iz NPOO-a. U njemu bi ECINTV bio središnja ustanova za pružanje podrške digitalnoj transformaciji gospodarstva na nacionalnoj razini.

Osnivanje ECINTV-a i njegova važnost, kako se navodi u objašnjenju koje je pripremilo Ćorićevo Ministarstvo, prepoznata je u vladinim strateškim dokumentima, a kao nositelj reforme koja će obuhvatiti uspostavu digitalnih centara za inovacije (Digital Innovation Hubs – DIH) i Europskih digitalni centara za inovacije (European Digital Innovation Hubs – EDIH), na koje se polaže velike nade u procesu digitalizacije i razvoja inovacija pružanjem usluga izravno privatnom sektoru i drugim korisnicima.

Međusobne odnose, uloge i odgovornosti ECINTV-a, DIH-ova i EDIH-ova u budućem sustavu koji će biti okosnica razvoja konkurentnosti gospodarstva bit će određen Nacionalnim okvirom, a iz smjernica koje se navode u NPOO-u na ECINTV-u će biti razvoj svih gospodarskih sektora kroz “model četverostruke uzvojnice usklađivanjem potreba poduzeća koja nemaju odgovarajuće kapacitete za digitalnu transformaciju i relevantnih pružatelja usluga”.

Za umrežavanje će ECINTV imati partnere iz javnog sektora (istraživačke organizacije), privatni sektor (prvenstveno inovativne tvrtke, fondovi rizičnog kapitala itd.) i potporne poduzetničke infrastrukture, te će djelovati kao nacionalna kontaktna točka za praćenje aktivnosti i uspješnosti DIH-ova i EDIH-ova u Hrvatskoj.

Već u samom NPOO-u navodi se i kako već postoji nemali broj takvih centara, točnije 14 DIH-ova i 5 EDIH-ova, a priznaje se i da zapravo oni nisu zaživjeli i ispunili svoju funkciju.

Pucanj u prazno

“Ti centri imaju ograničene kapacitete i ostaju fragmentirani i nekoordinirani bez ikakvih aktivnosti. Treba ih tek pokrenuti kako bi se mogao vidjeti određeni utjecaj na unaprjeđenje programa digitalne transformacije”, stoji u objašnjenju, iz kojega se doznaje i da na nacionalnoj razini nije proveden nijedan program potpora za uspostavu DIH-ova, već su oni uspostavljeni kao neovisni projekti i pokušaj održavanja ranijih inicijativa kao što su inkubatori ili centri kompetencija.

Samo nekoliko DIH-ova je pokrenulo suradnju s DIH-ovima iz drugih zemalja, no nijedan još nije uspostavio formalnu strukturu, postupke i portfelj usluga korisnicima, a nedostaje im i jasno usmjerenje prema tehnologijama, te posebno brine nedostatak bilo kakvog fokusa na suradnju s korisnicima iz privatnog sektora, stoji u NPOO-u.

Novim modelom čija je okosnica ECINTV otvorio bi uvjete za pristup najnovijim tehnologijama hrvatskim industrijalcima, povezivanje s akademskom zajednicom, a sve to, ukratko, vodilo bi ka valu investicija i revolucionarnom razvoju digitalnih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju, kibernetičku sigurnost i tehnologije lanca blokova.

Hrvatska, kako to vide u Ministarstvu gospodarstva i Vladi, ima jak potencijal, iako i prema Indeksu digitalne ekonomije i društva (DESI) 2020., i izvješću Svjetske banke Europa 4.0,22 zaostaje u odnosu na EU-om u određenim aspektima integracije digitalne tehnologije u poduzeća, poput upotrebe B2C web-stranicu ili aplikacija za internetsku prodaju.

No, kao u slučaju ranije osmišljenog koncepta edukacije poduzetnika s jugoistoka Europe, problem neće biti nedostatak novca, jer i za uspostavu modela, kao i financiranje aktivnosti, predviđeni su pozamašni iznosi. Upitno je hoće li se nastaviti opušten pristup u njegovom korištenju i upravljačkom angažmanu.

Za izradu Nacionalnog okvira kojim bi se trebao utvrditi kostur i pravila po kojima će funkcionirati novi sustav u hodogramu je postavljen rok u prvom tromjesečju iduće godine.

Za neku iduću Vladu

Među ostalim, predviđeno je da će se kroz program financiranja za koji će biti zadužen Hamag-Bicro, najveći dio iz ukupnog predviđenog fonda za uspostavu ovog sustava (42,5 milijuna kuna) upotrijebiti za 20 DIH-ova, a računa se da će se “probuditi” i uključiti neki od spomenutih postojećih.

Aktivnosti na ustrojavanju ovog sustava, kojim će se konačno staviti u funkciju i SEECEL-ov kompleks koji uz poslovne prostore ima i hotel, konferencijske dvorane, restorane, provodit će se prema planu u NPOO-u, do četvrtog tromjesečja 2025. , dakle, i u mandatu neke iduće Vlade.

A za sada zgrada i održavanje njezinog “hladnog pogona” predstavlja samo trošak.