Proteklih pet godina pokazalo je da je Zvonimir Sedlić bio u pravu, imao je ispravnu viziju kako hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju smjestiti u visokoisplativi globalni okvir. U tih nekoliko godina uspio je postići gotovo nemoguće, potaknuti interes stotina hrvatskih razjedinjenih farmera da pređu na njima potpuno novu poljoprivrednu kulturu, bob, koji je do sada bio uzgajan tek na u malim povrtnjacima na jugu Hrvatske, te je tamo i opjevan.

Ubrzo se bob pokazao kao najdohodovnija hrvatska poljoprivredna kultura, pogodna i za uzgoj u ekstremnim vremenskim uvjetima, a Sedlić kaže kako je profil poljoprivrednika partnera raznolik, ali su se mlađi pokazali najspremnijima za usvajanje novih tehnologija i agrotehničkih mjera, te regeneraciju tla.

NutriS prerađuje bob i crpi proteine koji postaju sve važniji u svjetskoj prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Sedlić i njegov način poslovanja je i od prije poznat, on podigne biznis, proda ga i ide dalje.

Uvijek prepoznaje nove perspektivne niše, ne boji se partnera u projektu, a tako je i s NutriS-om, kojeg je u Novom Šenkovcu podigao najprije s danskim partnerom Pure20, koji je u međuvremenu ušao u portfelj investicijskog fonda Summa Equity iz Švedske.

Taj fond, koji upravlja s portfeljom vrijednim oko 5 milijardi eura, strateški je orijentiran na projekte koji predstavljaju globalne izazove i neizvjesnosti. A hrana i čist okoliš koji su objedinjeni u NutriS-ovoj proizvodnji upravo su takav projekt. Zvonimir Sedlić ostao je, inače, vlasnički prisutan u NutriS-u, te kao predsjednik Uprave i dalje vodi ovaj projekt.

Što za NutriS i njegovo daljnje poslovanje znači ulazak novog partnera, što donosi Summa Equity i što će se time mijenjati ili unaprijediti?
Ulazak strateškog partnera kakav je Summa Equity predstavlja ključan korak u daljnjem razvoju i unapređenju našeg poslovanja. On dijeli našu viziju održivog poslovanja s pozitivnim društvenim utjecajem i, jednako kao i mi, uviđa važnost ulaganja u održive prehrambene lance.

U Summa Equityju su prepoznali našu ideju i predanost tima kao velik potencijal u koji treba uložiti značajan kapital. Premda unutar kompanije neće doći do velikih promjena, ovo partnerstvo omogućit će nam da se usredotočimo na povećanje efikasnosti proizvodnih procesa, strateško pozicioniranje u ključnim tržišnim segmentima, ulaganje u istraživanje i razvoj te jačanje prisutnosti na tržištu Sjeverne Amerike.

Također, sa Summom dijelimo i predanost rješavanju izazova klimatskih promjena i njihova utjecaja na prehrambeni sustav. Na globalnoj razini, 47 zemalja već je postiglo ugljičnu neutralnost uz ekonomski napredak, a održiva poljoprivreda postaje ključna za smanjenje emisija i dugoročnu stabilnost prehrambenih lanaca.

Nije uobičajeno u hrvatskom poduzetništvu, no u svoj ste projekt brzo uključili strateškog partnera, dajući mu većinski udjel. Kako ste se odlučili na to?
Od samog početka NutriS je imao globalnu viziju i ambiciozne ciljeve, što je zahtijevalo različite pristupe vlasništvu. Tijekom godina prošao sam gotovo sve vrste vlasništva – od obiteljskog, preko samostalnog, do partnerstva.

Svaki model ima svoje prednosti, ali za velike, inovativne projekte kao što je NutriS, smatram da je ovakva struktura s privatnim investicijskim fondom najefikasnija. Navedeno omogućava pristup adekvatnom kapitalu i stvaranje značajne dodane vrijednosti u dinamičnim vremenima poput današnjih.

U prethodnoj strukturi imao sam tehnološkog partnera koji je, nažalost, prošao turbulentno razdoblje restrukturiranja, što je utjecalo i na naš proces optimizacije proizvodnje te usporilo razvoj. Ideja je oduvijek bila da NutriS ima upravo ovakvu strukturu vlasništva, koja omogućava dugoročni rast i uspjeh. Jer, kako kažu – ako želiš brzo, idi sam, ali ako želiš daleko, idi s nekim.

U projekt se ušlo vrlo ambiciozno. Kako je NutriS napredovao, je li zaokružen sustav proizvodnje prema planu?
Susreli smo se s određenim izazovima u optimizaciji linija kako bismo postigli učinkovitu kontinuiranu proizvodnju. Unatoč tome, i dalje se pridržavamo svih inicijalnih planova u smislu postizanja maksimalnog kapaciteta i novih ulaganja, samo u revidiranom vremenskom okviru. Posebno sam zahvalan svojem timu, koji je pokazao otpornost i zajedništvo u najzahtjevnijim trenucima.

Nakon snažnog rasta iz prethodnog razdoblja, NutriS-ovi prihodi lani su bili nešto slabiji. Što je bio razlog?
Pad prihoda u 2023. rezultat je izazova povezanih s optimizacijom proizvodnog procesa i restrukturiranjem vlasništva, što je privremeno usporilo naše poslovanje. Unatoč tome, ove godine bilježimo pozitivan trend oporavka i rasta, a rezultati za prvih šest mjeseci pokazuju stabilan rast prihoda i profitabilnosti s optimističnim prognozama za ostatak godine.

Kakvo je zanimanje poljoprivrednika za suradnju i s koliko ste njih uspostavili suradnju?
Do 2019. nije postojala organizirana proizvodnja boba na ovom području, no tijekom proteklih pet godina uspjeli smo povećati proizvodnju s 20 hektara na 6200 hektara ove godine. Surađujemo s više od 500 naših partnera farmera okupljenih u NutriS-ovu zajednicu, koja izazove promatra kao prilike i aktivno doprinosi izgradnji održivih prehrambenih lanaca.

S kojeg područja oni dolaze? Tko su oni – mladi koji tek ulaze u posao ili iskusni, koji su se preusmjerili s nekih drugih kultura?
Većina je naših partnera iz istočne Hrvatske, ali imamo i nekolicinu iz sjeverozapadnog dijela zemlje. Profil tih poljoprivrednika je raznolik, ali oni mlađi su se pokazali najspremnijima za usvajanje novih tehnologija i agrotehničkih mjera, posebno onih koje su usmjerene na regeneraciju tla.

Nažalost, hrvatski poljoprivrednici suočavaju se s velikim izazovima u ovim turbulentnim vremenima, uključujući krizu uzrokovanu geopolitičkom situacijom, rastom troškova inputa i ekstremnim vremenskim uvjetima. Intenzivna poljoprivreda dovela je i do značajne degradacije tla. Zajedno smo radili na tome da se Hrvatska ne promatra samo kao sirovinska baza nego da uzgojem i preradom boba stvaramo proizvode s dodanom vrijednošću za poljoprivredu, zajednicu i potrošače.

Kako motivirate poduzetnike na suradnju? Koliko je zarada viša nego za druge kulture koje su za našu poljoprivredu tipične, dominantne i niskodohodovne?
Bob se pokazao kao kultura koja uspješno odgovara na te izazove, omogućavajući stabilan i siguran prihod svima u zajednici koju NutriS okuplja. Lani je naša kultura bila najdohodovnija, a ove smo godine, uz povećanje površina i broja farmera veće od 300 posto, uspjeli održati isti prosječni prinos kao prošle unatoč svim vremenskim neprilikama. Dok su druge kulture poput šećerne repe, kukuruza i soje pretrpjele značajne gubitke prinosa zbog ekstremnih klimatskih uvjeta, bob je dokazao svoju otpornost i održivost.

Zadovoljavaju li dosadašnji kooperanti vaše potrebe? Morate li još uvoziti sirovinu?
Naši dosadašnji kooperanti u velikoj mjeri zadovoljavaju naše potrebe za sirovinom. U početku smo morali uvoziti dio potrebne sirovine, a dosad smo uspjeli izgraditi snažnu mrežu lokalnih partnera koji pokrivaju većinu naših zahtjeva. Cilj nam je potpunosti se oslanjati na lokalnu proizvodnju.

Kakva je potražnja za biljnim proteinima na tržištu? Tko su vaši glavni kupci, iz kojih su zemalja i je li isključivo riječ o prehrambenim kompanijama?
Potražnja za biljnim proteinima kontinuirano raste na globalnoj razini, što je rezultat promjena u prehrambenim navikama i sve većeg fokusa na održivost. Naši glavni kupci iz prehrambenih su industrija Europske unije, Sjeverne Amerike i Azije, a surađujemo i s proizvođačima dodataka prehrani te s tvrtkama iz segmenta sportske prehrane.

Ove godine, također, planiramo ojačati suradnju s domaćim kompanijama te osnažiti prisutnost na domaćem tržištu. Široka baza kupaca osigurava raznolikost naših tržišta i povećava stabilnost poslovanja. NutriS se fokusira primarno na izvoz, a naši proizvodi poput proteina i škroba već zauzimaju svoje mjesto na tržištima Europske unije i Azije. Izvozni portfelj planiramo proširiti na SAD do kraja godine.

Lani nismo imali prihode od prodaje zbog izazova s našim tehnološkim partnerom i procesa optimizacije proizvodnje. Zbog toga smo morali praktički zaustaviti sve aktivnosti prodaje i usmjeriti se na završetak investicijskog ciklusa kako bismo postigli zadovoljavajuću razinu efikasnosti.

Dosta ste ulagali u proteklom razdoblju, jeste li uspjeli koristiti i sredstva iz fondova EU?
Uložili smo značajna sredstva u gradnju i optimizaciju naših pogona kako bismo zadovoljili visoke standarde kvalitete i održivosti. Iako smo aplicirali za sredstva iz fondova EU, do sada, nažalost, nismo ostvarili uspjeh, ali nastavljamo ulagati u naše kapacitete i razvoj.

Kada ste startali, bili se de facto pioniri u ovoj proizvodnji. Kakva vam je sada konkurencija na europskom tržištu?
Konkurencija na europskom tržištu biljne prehrane brzo raste, potaknuta sve većom potražnjom za održivim izvorima proteina. Najave gradnje novih pogona u Švedskoj, Njemačkoj i Danskoj potvrđuju taj trend. Ipak, imamo određenu vremensku prednost kao jedni od pionira u industriji.

S našom smo sestrinskom tvrtkom Bioptimate razvili globalno jedinstven i patentiran proces proizvodnje koji smo prvi koristili na velikom volumenu u našoj tvornici u Novom Šenkovcu kod Slatine.

Ovaj proces sada i licenciramo za nove tvornice koje se grade, što donosi dobrobit cijelom ekosustavu u kojem poslujemo. Naš patentirani proces, kvaliteta proizvoda i uska suradnja s lokalnim farmerima kao partnerima daju nam značajnu konkurentsku prednost na tržištu.

Je li hrvatsko podneblje pogodno za ovu proizvodnju? Što su slabe točke u sustavu – je li to, primjerice, navodnjavanje?
Hrvatsko podneblje, posebno regije poput Slavonije, izuzetno je pogodno za uzgoj boba. No, suočavamo se s izazovima kao što su navodnjavanje i ekstremni vremenski uvjeti uzrokovani klimatskim promjenama. Aktivno radimo na implementaciji novih agrotehničkih mjera i tehnologija kako bismo optimizirali uzgoj i smanjili rizike. Hrvatska trenutačno služi kao sirovinska baza za vanjske industrije u kulturama poput kukuruza, pšenice i soje.

U ovim ekstremnim vremenskim uvjetima, smatram da bismo taj izazov trebali promatrati i kao priliku za stvaranje jačeg i otpornijeg gospodarstva. Jedan od načina je reguliranje tržišta emisijskih jedinica za poljoprivredu, što bi našim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima omogućilo da sudjeluju u dekarbonizaciji hrvatskog gospodarstva. Time bi se stvarali dodatni prihodi i istovremeno regeneriralo poljoprivredno tlo.

Ima li proizvodnja boba poticaje za proizvodnju i može li bez njih proizvodnja u poljoprivredi biti isplativa?
Postoje određeni poticaji za proizvodnju boba, no smatramo da je potrebno dodatno ojačati potporu kako bi prijelaz na održivu i regenerativnu poljoprivredu bio širi i učinkovitiji. Naš model, koji uključuje siguran otkup i edukaciju o naprednim praksama, pokazuje da proizvodnja boba može biti dugoročno održiva i financijski isplativa za poljoprivrednike.