Koje konkretne mjere imate u svom programu za obuzdavanje klimatskih promjena?

Odgovorno upravljanje prirodnim resursima preduvjet je smanjenja emisije stakleničkih plinova i povećanja energetske učinkovitosti, što ćemo postići primjenom novih tehnologija te promocijom obnovljivih izvora energije poput bioplinskih postrojenja i geotermalnih izvora. Istovremeno fokusirat ćemo na poticaje ekološke poljoprivrede i smanjenje upotrebe pesticida kako bismo zaštitili tlo, vodu i zrak.

Kroz poticaje i edukaciju potaknut ćemo i ekološki uzgoj i preradu, jačajući ulogu ekoloških proizvođača i udruženja. Kroz podršku malim poljoprivrednicima i hobistima te dodjelom travnjačkih površina imamo namjeru očuvati biološku raznolikost, zaštititi prirodna staništa i krajobraz.

Ono bez čega ne možemo računati na obuzdavanje klimatskih promjena je snažno zagovaranje i provedba energetske tranzicije koju ćemo koncentrirati prvenstveno na suzbijanje energetskog siromaštva naših građana i na javne investicije u obnovljive izvore energije. Također, naš je cilj revolucionirati gospodarenje otpadom u Hrvatskoj, s fokusom na smanjenje otpada, povećanje recikliranja i promociju kružnog gospodarstva.

Ključne mjere za dostizanje ovog cilja su uvođenje strožih propisa i kontrola za smanjenje proizvodnje otpada, promicanje upotrebe materijala pogodnih za recikliranje i energetsku oporabu, kao i poticanje proizvodnje i potrošnje proizvoda s manjim ekološkim otiskom.

Znate li na kojem se mjestu nalazi Hrvatska kada govorimo o najugroženijim zemljama?
Prema posljednjim mjerenjima ND-GAIN indeksa koji mjeri osjetljivost zemlje na klimatske promjene, Hrvatska je na 51. mjestu od ukupno 181 zemlje.

Po korištenju sunčeve energije među najgorima smo u Europi. što planirate učiniti po tom pitanju i planirate li i kako omogućiti građanima veće uključivanje u projekte obnovljivih izvora energije? Znamo da su procedure trenutno otežavajuće i da sve teče jako sporo?

Najveću pažnju potrebno je usmjeriti na uspostavu energetske neovisnosti građana potičući proizvodnju građanske energije i suzbijanjem energetskog siromaštva. U sektoru kućanstava ključno je pokrenuti masovnu solarizaciju krovova sufinanciranjem investicije i olakšavanjem ishođenja potrebne dokumentacije, a u javnom sektoru propisat ćemo obvezno postavljanje sunčane elektrane na krovove postojećih i novih zgrada – bez obzira na tip investicije. Energetsko tržište otvorit ćemo građanima, a model energetskih zajednica učiniti funkcionalnim.

Posebno ćemo poticati ulaganja u proizvodnju energije iz čistih izvora na mjestima industrijske potrošnje. Naš program predviđa investicije u energetski sustav radi prihvata viškova energije i uravnoteženja cikličnog kretanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Zalažemo se za uključivanje mikropoduzetnika u sve programe bespovratnog financiranja zelene (npr. natječaji za resursno učinkovito gospodarstvo i slično) i digitalne tranzicije na ravnopravnoj osnovi sa svim drugim poduzetnicima.

Što planirate učiniti s HEP-om s obzirom na to da upravo on treba biti predvodnik energetske transformacije?

Hrvatska elektroprivreda d.d. je naša strateška energetska tvrtka čiji je značaj za Hrvatsku u ovim geopolitičkim okolnostima, ali i okolnostima klimatskih promjena, nemjerljiv. Nažalost, zbog nekompetentnog i aferama kompromitiranog menadžmenta, ta je tvrtka propustila iskoristiti svoju financijsku stabilnost u dobrim godinama i snažnim investicijama u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora dostići značajnu prednost u zelenoj tranziciji zemlje.

Ovdje posebno naglašavamo činjenicu da upravo ta javna energetska tvrtka jedina može i treba u kratkom roku osigurati značajan napredak u postizanje energetske neovisnosti građana, ali i izgraditi snažnu poziciju hrvatskog gospodarstva po pitanju energetske transformacije proizvodnje u zemlji.

Nedopustivo je izgradnju infrastrukture za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora prepustiti u potpunosti privatnim investitorima, po bagatelnim cijenama zauzimanja prostora, uz potpuno besplatno korištenje obnovljivih izvora (sunca, vjetra…), a onda i uz naplatu tržišnih cijena korištenja proizvedene energije hrvatskim građanima i gospodarstvu. Od Hrvatske elektroprivrede d.d. u tome još uvijek očekujemo preuzimanje vodeće uloge što je još uvijek ostvarivo.

Ta uloga će neosporno zahtijevati povećana javna ulaganja ne samo u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, već i ulaganja u razvoj elektroenergetske mreže koja će moći prihvatiti sve veću količinu električne energije iz obnovljivih izvora. Troškovi razvoja elektroenergetske mreže pri tom, ni u kojem slučaju ne smiju pasti na leđa građana, ali investitori u velike sustave koji u konačnici od tih investicija zarađuju, trebaju doprinijeti podmirivanju tih troškova.

Najveći, pak, teret tog razvoja trebaju podnijeti EU fondovi. Ono što je ključno istaknuti jest da uvjeti EU o zelenoj tranziciji zemalja članica moraju pratiti i snažni poticaji EU fondova za razvoj mreže koja tu tranziciju može podnijeti, a Hrvatska kao zemlja članica mora se za te poticaje izboriti.