Među medijski snažno eksploatiranim pričama oko donedavnog ministra uprave Lovre Kuščevića, vezanih uz doba dok je bio načelnik općine Nerežišća, bili su projekti izgradnje marine i turističkog naselja u uvali Smrka na južnoj obali Brača, prepoznatljivoj po potkopu koji je JNA izgradila za skrivanje svojih brodova. Projekti u Smrki postali su aktualni 2015., kad je općinsko vijeće Nerežišća prihvatilo Urbanistički plan uređenja (UPU) ugostiteljsko-turističke zone Smrka.

I dok za treći veliki projekt koji su općinske vlasti potvrdile te godine, Brač Medical City, tek treba istražiti kakva je njegova sudbina te hoće li se ikada realizirati ideja o centru zdravstvenog turizma na padinama Vidove gore, kod Smrke je stanje puno jasnije – kako smo ustanovili, vlasnik tog turističko-nautičkog projekta je Sardina d.o.o.  Uspješna tvrtka iz Postira najveći je brački poslodavac s 313 zaposlenih, lanjskim prihodom od 134 milijuna kuna i višemilijunskom dobiti svake godine. Također je važan izvoznik tune u Japan, pa prosječan godišnji izvoz Sardine doseže 100 milijuna kuna. U blizini Smrke, u pravcu Milne, Sardina već godinama ima tunogojilišta. Projekt marine sa 150 vezova i turističke zone s 1250 ležajeva realizira se preko u tu svrhu osnovane tvrtke Smrka projekt, a čiji su osnivači ujedno i vlasnici Sardine – Niko Bezmalinović, Davor Gabela i Franjo Gattin. 

Četvrti osnivač je Nikša Michieli-Tomić, vlasnik također uspješne tvrtke iz bračkog Gornjeg Humca. Tvrtka Michieli-Tomić d.o.o. skrbi o otočnom komunalnom otpadu, zapošljava 45 ljudi, lani je imala 13,5 milijuna kuna prihoda, te također ostvaruje dobit. Tvrtka Smrka projekt ima temeljni kapital od 17,1 milijun kuna, a njen direktor, Nikin sin Mislav Bezmalinović također je i direktor Sardine. Ljubiteljima sporta Mislav je poznat i kao nekoć vrhunski vaterpolist. 

"Iza projekta stoji tvrtka Sardina, mi smo vlasnici zemljišta u uvali Smrka", potvrdio nam je direktor Bezmalinović, kojem su Kuščevićeve afere došle u najgori tren. Naime, upravo ovih dana vodi intenzivne pregovore sa stranim investitorom, čiji predstavnici obilaze Smrku.  "Vjerujem da ćemo uspješno dovršiti te pregovore, jer imamo UPU, projekt je spreman za realizaciju i treba nam još samo ulagač. Bude li sve u redu s rješavanjem infrastrukture, građevinski radovi započet će već dogodine", rekao nam je Bezmalinović. Projekt naravno iziskuje i kvalitetnu cestovnu vezu, pa će se u dogovoru između općinskih vlasti, vlasnika projekta i budućeg investitora napraviti asfaltirana prometnica prema Milni.   

Bezmalinović nas uvjerava da Smrka ni na koji način nije povezana s konzultantom Željkom Holikom i kompromitiranim projektom medicinskog turizma, a to nam je potvrdio i Svemir Obilinović, aktualni načelnik općine Nerežišća.  "Po našim saznanjima, vlasnik zemljišta je i za Ugostiteljsko-turističku zonu i za luku nautičkog turizma u Smrki potpisao predugovor s ozbiljnim investitorom, a posebno nas veseli što je u oba slučaja riječ o istom investitoru. Za obje zone izrađen je predinvesticijski program. Smrka je jedan od izuzetno važnih projekata za našu općinu i nadam se da će u skoroj budućnosti predstavljati prvi značajniji iskorak Nerežišća na polje turizma, gdje postoji ogromni potencijal na 22 kilometra dugoj obali. Zbog nepostojanja infrastrukture tu smo desetljećima bili zakinuti, a sada vjerujemo da ćemo preko turizma zadržati mlade ljude", kaže Obilinović.

U Turističkoj zoni Smrka, planom šireg područja određenoj kao T1-hoteli, planira se izgradnja građevina i sadržaja za smještaj 1250 gostiju. U središnjem dijelu zone planira se gradnja hotela, a na gornjem dijelu aparthoteli, paviljoni i vile. Od ukupnog broja ležaja, njih 875 bit će u hotelima i aparthotelima, a ostatak u paviljonima i vilama. Planiraju se i prateći sadržaji u ugostiteljstvu, trgovini, sportu, rekreaciji. Ukupno je moguće izgraditi maksimalno 71.221 kvadratnih metara bruto površine objekata, rekao nam je Obilinović.  Istaknuo je važnost odnosa prema okolnom prostoru, "a posebno radi izloženosti lokacije vizurama s mora, kroz određivanje područja u kojima je moguće graditi, maksimalne visine građevina i formiranje zelenih površina".

Poslovni dnevnik je još 2015. pisao o projektima u uvali Smrka. Općina Nerežišća tada je prihvatila projekt razvoja nautičkog turizma, s planom da se napravi marina, s mogućnosti gradnje veza i za megajahte, te vezove za lokalnu zajednicu. Investicija je bila procijenjena na 100 milijuna eura, a tadašnji načelnik Kuščević pohvalio nam se velikim interesom turskih, hrvatskih, njemačkih i slovenskih ulagača, te je najavio da će novac u marinu uložiti i županijska Lučka uprava. Prvotna namjera bila je izgraditi 400 vezova, što je svedeno na 150 i to zato što je MORH uvalu Smrka zbog potkopa proglasio "vojno perspektivnim područjem".

Iako su u uvjetima suvremenog ratovanja takva skloništa besmislena, MORH je na njima inzistirao i tražio od općine pomorski koridor za pristup potkopu, pa su se planirani gatovi morali skratiti, a ukupan broj vezova smanjiti. Pitali smo Obilinovića da li je vojska u međuvremenu popustila. "Na žalost, MORH još uvijek potkop u uvali Smrka smatra 'vojno perspektivnim', tako da je prostorno-planskom dokumentacijom planirani kapacitet luke nautičkog turizma 150 vezova, što značajno otežava pronalazak investitora. Nadamo se da će se i to u budućnosti promijeniti te da će početak investicije potaknuti i MORH na drugačije razmišljanje", zaključio je Obilinović. 

Vojni stav

Za MORH potkopi JNA i dalje 'perspektivni'
Iako nam je u Ministarstvu obrane 2015. godine odgovoreno da "pri budućoj izradi prostorno-planske dokumentacije nema zapreke da općina Nerežišća uputi svoj prijedlog MORH-u, koji će ga sagledati i riješiti sukladno svojim potrebama i planovima, kao i planovima lokalne samouprave", sada smo dobili sljedeći odgovor: "Vojne podzemne luke – potkopi Uvala Smrka i Krušćica u općini Nerežišća su perspektivne nekretnine za Oružane snage Republike Hrvatske, u skladu s Odlukom Vlade RH o osnivanju luka posebne namjene – vojnih luka. Naime, temeljem definiranja potreba OS RH donesen je zaključak da Hrvatska ratna mornarica nema potrebu za korištenjem navedenih potkopa u operativne svrhe, no kako u međuvremenu nije donesena nova ili izmijenjena Odluka o osnivanju luka posebne namjene – vojnih luka, na snazi je Odluka iz 2004. godine."