Dan nakon usputno dane izjave predsjednika Stjepana Mesića prilikom posjeta polo-turniru na Brijunima da je donesena odluka o koncesiji za realizaciju tamošnjih projekata, iz Ureda predsjednika stiže objašnjenje da je ipak riječ o načelnom predsjednikovu stajalištu prema investiranju na obali, a ne o konkretnoj odluci vezanoj uz projekt Brijuni rivijera ili o načinu upravljanja nacionalnim parkom. Predsjednik se, objašnjava se u Uredu, zalaže da se umjesto prodaje turističko zemljište investitorima daje u koncesiju. Takvo stajalište, kao što je poznato, predsjednik dijeli s Vladom čiji glasnogovornik Ratko Maček također potvrđuje da u konkretnom slučaju nije donesena konačna odluka.
“Zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske zainteresiranim investitorima, koji će biti odabrani temeljem javnog natječaja i programa razvoja, neće se prodavati nego će se davati u koncesije”, kazao je jučer Maček koji o toj temi ne želi govoriti izvan načelnih okvira. No s obzirom na aktivnosti lokalnih vlasti, pa tako i nastojanja da se projekt Brijuni rivijera riješi na valu popularnosti javno-privatnog partnerstva, izjašnjavanje Vlade o sudjelovanju u projektu valja očekivati do jeseni. Vlada će se, naime, morati odrediti o svom vlasništvu na šest lokacija u priobalju, koje će se prve, putem javnog natječaja, ponuditi investitorima. Kako nam je potvrdio direktor Brijuni rivijere Veljko Ostojić, lokacije na kojima bi se trebali razvijati hotelsko-turistički sadržaji jesu Muzil, Sveta Katarina Mulimenti, Hidrobaza, prostor odmarališta Valbandion koje koristi Ministarstvo unutarnjih poslova, Pineta Fažana te jedan lokalitet na Barbarigi na području općine Bale. Sve zemljište na tim lokacijama je u vlasništvu države, a kako kaže Ostojić, očekuje se da će Vlada njime dokapitalizirati društvo Brijuni rivijera kako bi se mogao raspisati natječaj za odabir investora koji bi na tim područjima mogli ostvariti pravo građenja u skladu s prostornim planom. Već sad je, primjerice, poznato da bi se na prostoru bivše vojarne Muzil gradili hotelski sadržaji uz igralište za golf.

I dok za rješenja u priobalju navodno postoji relativno visok stupanj suglasnosti župana Ivana Jakovčića i premijera Ive Sanadera, još je neizvjesno kako će se obnoviti, a potom koristiti objekti na otočju u sklopu Nacionalnog parka Brijuni. Između Vlade i istarskih lokalnih vlasti navodno i dalje postoje znatne razlike u pogledu odabira modela obnove i upravljanja koji bi brijunskom otočju vratilo ekskluzivni predznak. Ministarstvo kulture, pod čijom su formalnom nadležnosti svi nacionalni parkovi pa tako i Brijuni, i dalje se, naime, zalaže za opciju po kojoj bi tamošnje derutne kapacitete obnovila i njima upravljala Javna ustanova. Projekt obnove procijenjen na 103 milijuna eura po tom bi se modelu polovično financirao kreditima Razvojne banke Vijeća Europe, 25 posto sredstava osiguralo bi se iz državnog i iz proračuna lokalne uprave, a 25 posto potrebnih investicijskih sredstava nastojalo bi se namaknuti nominiranjem za dodjelu bespovratnih sredstava iz IPA pretpristupnog fonda. Poznato je da bi, s druge strane, ekipa okupljena u društvu Brijuni riviera voljela u svom okviru imati i sadržaje na otočju, a ne samo na obali poluotoka. Stoga Vladu nastoje uvjeriti da je obnovu moguće obaviti bez angažiranja proračunskih sredstava i davanja jamstva koje bi bilo nužno u slučaju kreditnog aranžmana s Razvojnom bankom Vijeća Europe. Prihodima, koji bi se ostvarili od prava građenja na spomenutih šest lokacija uz asistenciju jednog od partnera s iskustvom u ekskluzivnom turizmu, bilo bi moguće, smatraju, obaviti obnovu vila na otočju. Taj model, tvrdi se, ne isključuje postojanje poduzeća Javna ustanova Brijuni. Dakle, budući koncesionar bi s njom potpisao ugovor o koncesiji, a Javna ustanova bi kontrolirala realizaciju.