Progresivno raste broj zaraženih koronavirusom i to je, čini se, tek početak, jer epidemiolozi otvoreno govore da najveći udar tek slijedi.

U takvim uvjetima, poslodavci počinju tražiti da im država kao jednu od mjera potpore u ublažavanju negativnih posljedica pandemije uvede i pokrivanje troška bolovanja za radnike koji su zaraženi.

Trenutno tu naknadu Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje isplaćuje samo za osiguranike koji su privremeno nesposobni za rad zbog samoizolacije, no ne i za one koji su i zaraženi, čije bolovanje do 42 dana pokriva poslodavac.

O tom problemu prije nekoliko dana u intervjuu za Poslovni dnevnik govorio je i glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Damir Zorić, no sudeći prema prvim reakcijama, posebice iz resornih ministarstava, zasad za ovaj apel država nema “sluha”.

U HZZO-u upućuju na resorno Ministarstvo zdravstva, koje je nadležno za Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju kojim je ovo pitanje i regulirano, a i iz Ministarstva gospodarstva, od kojega poduzetnici upravo i očekuju da zastupa njihove interese, prebacuju “lopticu” na istu adresu.

Logika i HZZO-a i Ministarstva zdravstva u ovom je slučaju omogućiti da se pokrivanjem troška bolovanja potencijalne kliconoše zadrži kod kuće i prevenira moguće širenje virusa.

Poduzetnici, pak, u svojim zahtjevima polaze od činjenice da su zbog slučajeva zaraze svojih zaposlenika izloženi smanjenju obima poslovanja, pa ih trošak bolovanja dodatno opterećuje.

Dosad je, prema podacima koje smo dobili iz HZZO-a, trošak bolovanja koji on pokriva iznosio ukupno 38 milijuna kuna. Tim je iznosom pokriven 33.671 slučaj, uglavnom za samoizolaciju (33.420 slučaja), a tek se dvjestotinjak se odnosi na zaražene koji su na bolovanju ostali duže od 42 dana.

Prema jučerašnjim podacima, u samoizolaciji je u Hrvatskoj bilo 25.620 osoba, a od početka pandemije gotovo 200 tisuća, s time da iz HZZO-a napominju i kako nisu svi oni koji su bili u izolaciji koristili naknadu za bolovanje na njihov teret. Također napominju i da govore o slučajevima, a ne o osobama, budući da se može dogoditi i da je ista osoba u izolaciji bila više puta. Neovisno o tomu, ostaje u zraku činjenica da poslodavci nose de facto sav teret bolovanja zbog zaraze, koja u pravilu traje kraće od 42 dana. O kolikom se broju i iznosima tog troška radi, teško je procijeniti jer se ta bolovanja vode kao redovna bolovanja, ne i bolovanja radi zaraze koronavirusom.

No, svakodnevni službeni podaci o stanju zaraze u Hrvatskoj zabrinjavaju sve zbog sve većeg broja zaraženih, kao i osoba koje su na bolničkom liječenju i na respiratoru. Rastu iz dana u dan i troškovi HZZO-a, koji je, prema posljednjim podacima, od kraja veljače otkada je Hrvatsku počela zahvaćati pandemija koronavirusa, dosad “stajala” ukupno gotovo 370 milijuna kuna.

U to su, kako ističu u HZZO-u, uključeni i troškovi testiranja, te liječenja oboljelih. Ti troškovi, evidentno, nastavljaju rasti eksponencijalno, kako se povećava i širenje zaraze, no koliko bi korona-troškova mogao imati do kraja godine, u HZZO-u ne mogu još procijeniti s obzirom na to da u ovom trenutku nitko ne može procijeniti niti koliko će u nastavku godine uzeti maha i širenje virusa.

U ovom trenutku, pak, za HZZO je najveći udarac sve veći trošak i rastući dug za lijekove, za čije podmirenje, kako je jučer u emisiji Hrvatskog radija priznao i sam ravnatelj HZZO-a Lucian Vukelić, nedostaje novca.

On je, naime, odgovarajući na upit o dugu HZZO-a od 700 milijuna kuna, naveo kako je on rezultat upravo vala koronavirusa i davanja na testiranja, bolovanja i liječenja oboljelih pacijenata od koronavirusa, kao i smanjenog protoka novca, jer su, kako je objasnio, ljudi ostali bez posla.

Samu ročnost duga veledrogerijama i ljekarnama za lijekove HZZO je, po njegovim riječima, uspio smanjiti i dovesti u zakonske okvire od 60 dana, no korona je sve promijenila. Što sada?

Poslodavci očekuju da će njihov apel doći do onih koji se brinu o interesu gospodarstva i potpori da što veći broj njih opstane u ovim otežanim uvjetima.

Taj teret u ovom trenutku za mnoge predstavlja veći problem od parafiskalnih nameta, o čijem se ukidanju ili smanjivanju stalno govori.

A da problem bolovanja zbog koronavirusa i snošenja njegova troška nije problem koji pritišće samo ugostitelje, prijevoznike i male obrte možda najviše govore podaci o nekoliko tekstilnih industrijalaca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, koji su deseci zaraženih u proteklih mjesec-dva, prisilili ugasiti pogone i zaključati vrata. Uz to, plaćali su i bolovanje.

Fokus na zdravstvo i na gospodarstvo, briga za standard naših građana prioritet je, poručio je jučer i premijer Andrej Plenković. No, trebat će očigledno još vremena da se inicijativa gospodarstvenika koju predlaže Hrvatska udruga poslodavaca i preuzimanje troška bolovanja i zaraženih koronavirusom uzme ozbiljno u razmatranje.