“Kada netko spomene pametne kuće uvijek dolazi do mišljenja da moramo razbijati pola kuće, da je to prevelika investicija, no međutim naš sustav nije takav. Naš sustav, umjesto postojeće utičnice, unutar kuće zamijenimo s našim sustavom i mi praktički možemo te instalacije pretvoriti u pametne”, kaže inovator Josip Oroz.

I sve funkcionira putem bežićne internetske veze – njihovi moduli mjere potrošnju električne energije, vlasnicima daju savjete, povezani su s vremenskom prognozom kako bi se u slučaju grmljavine preventivno gasili.

Transformacija

Rekordan broj inovacija prošle godine pojavio se kao odgovor na korona krizu

“Od samih modula imamo utičnice, prekidače, termostate, senzore temperature, senzore udaljenosti, sve ove senzore koji su u jednoj pametnoj kući potrebni. Koja bi mogla osjećati neke stvari sa senzora i koja bi mogla praktički riješiti neku problematiku”, dodaje Oroz.

Prema statistici, od 100 inovacija samo ih se desetak probije na tržište, a možda jedna zaista i uspije. Njihov mentor iz srednjoškolskih dana kaže: osim dobre ideje, stjecanja novih znanja, bez talenta i upornosti, uspjeha nema.

“Spomenuo bih da je dosta važno da postoji kontunuitet rada. Što su i prije nastave dolazili dva sata ranije pa su radili u mom kabinetu, što su poslije nastave ostajali do kasnih noćnih sati”, ističe Ivan Vlainić, nastavnik elektrotehničke grupe predmeta iz Srednje strukovne škole Samobor.

Zato su Lovro i Josip inovatori s najviše nagrada u Hrvatskoj, a to je najbolji dokaz da su krenuli u dobrom smjeru. “Prije 15-tak godina bilo je oko dva promila pametnih kuća u Hrvatskoj, to se sada 10 puta povećalo, to je još uvijek mali broj, ali eksponencijalno raste”, kaže Vlainić.

Svatko tko ima i najmanje iskustvo s pametnim telefonom može konfigurirati osnovne postavke svoje pametne kuće.