Prema izvješću Eurostata, u 2021. godini broj automobila na električni pogon u EU dosegnuo je brojku od 1,9 milijuna. To je povećanje od 76 posto u odnosu na 2020. godinu, kada je bilo 1,1 milijun automobila.

Ako se promatra razdoblje između 2013. i 2021. godine, to je drugi najveći rast – rekordno je bilo ono između 2019. i 2020. s 83 posto. Najveći porast u 2021. zabilježen je u Finskoj (+136%), Hrvatskoj (+126%) i Italiji (+122%), a najmanji u Češkoj (+12%) i Španjolskoj (+15%).

Sufinanciranje i zabrane
Članice EU s više od 100 tisuća električnih osobnih vozila bile su Njemačka (618 tisuća), Francuska (403 tisuće), Nizozemska (245 tisuća), Italija (118 tisuća) i Švedska (110 tisuća). Unatoč ovim velikim brojkama treba napomenuti da je udio električnih osobnih automobila u ukupnom broju automobila još uvijek skroman i iznosi 0,76 posto, što je ipak veliki porast u odnosu na 2013. kada je bio 0,02 posto.

S obzirom na najavljenu zabranu prodaje novih automobila na benzinski i dizelski pogon, koja bi u EU trebala stupiti na snagu 2035. godine, može se očekivati da će se trend rasta automobila na električno pogon nastaviti i u nadolazećim godinama. Hoće li se on ubrzati, o čemu će ovisiti te kako će se u svemu tome ‘snaći’ hrvatsko tržište, upitali smo stručnjake koji se bave temom elektromobilnosti.

Tin Koren, tajnik udruge Strujni krug, ističe kako postoje brojni razlozi koji su utjecali na ovakav porast električnih vozila u Europskoj uniji.”Od 2010-ih godina podosta se pričalo o prednostima električnih vozila, ali ona su tek u posljednjih pet godina postala znatno dostupnija kako cjenovno, tako i po broju električnih modela u ponudi, a i same performanse su itekako napredovale.

S obzirom na to da danas skoro svaki proizvođač automobila ima u ponudi i po nekoliko električnih modela, smatramo da 90 posto kupaca novih vozila može pronaći električno vozilo po svojim mjerilima – bilo da mu je potrebno povoljnije gradsko vozilo ili veće obiteljsko vozilo s razumnim dosegom. S druge strane, treba istaknuti poticanje EU država na kupovinu energetski učinkovitijih vozila što je još jedan od bitnijih faktora porasta.

Skoro sve države članice potiču kupovinu električnih vozila bilo kroz sufinanciranje vozila, smanjenje PDV-a pri kupovini ili raznim drugim pogodnostima poput povoljnijih cestarina i parkinga na autocestama. Čak su i određeni gradovi diljem Europske unije zabranili ulaz u iste automobilima s visokim emisijama CO2 pa je brojnim kupcima kupovina električnog vozila bila logičan izbor”, kaže Koren i napominje kako je tu važan i faktor same proizvodnje gdje je primjerice Tesla bila među jedinim proizvođačima koji su ostali praktički netaknuti krizom u proizvodnji automobila.

Dok su brojni drugi proizvođači ovisili u čipovima i raznim komponentama vanjskih dobavljača, američka tvrtka ih je proizvodila in-house pa su rokovi isporuke automobila bili također znatno manji. Marko Čavar, voditelj projekata Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), ističe kako Europska unija ulaže značajne napore prema elektrifikaciji privatnih i javnih voznih parkova.

“U skladu s tim, Europska komisija radi na regulatornom okviru koji će na cestama EU smanjiti broj diesel vozila, osigurati minimalan broj punionica za električna vozila, kao i ona pogonjena vodikom. Također, početkom ove godine odabrano je 26 projekata vrijednih ukupno 189 milijuna eura, koji će na TEN-T koridorima u 12 zemalja-članica povećati dostupnost i kvalitetu infrastrukture za alternativna goriva”, objašnjava Čavar.

Tijekom posljednjeg desetljeća, ukupan broj registriranih automobila u Hrvatskoj i Europskoj uniji u kontinuiranom je, gotovo linearnom, porastu. Stopa motoriziranosti također raste – prije pet godina broj automobila na 1000 stanovnika Hrvatske bio je 1,3 puta manji nego prosjek EU, a od tada se postupno približava europskom prosjeku.

“Porast u Hrvatskoj bilježe i električna vozila, gdje je nešto značajnija pozitivna promjena zabilježena već 2018. godine. Nažalost, povećana ekološka i energetska osviještenost građana najmanji je uzrok promjene na tržištu električnih automobila već se ona može pripisati dostupnosti sufinanciranja pri kupnji ovakvih automobila putem natječaja Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti.

Ulaganja još nisu isplativa
Napredak od 126 posto zabilježen u 2021. treba gledati u odnosu na početnu točku – Hrvatska je 2019. godine imala tek 725 registriranih električnih automobila (što je činilo oko 0,12 posto registriranih električnih automobila u EU). Porast na broj od 2977 automobila u 2021. gotovo i nije promijenio taj udio”, kaže Petra Grgasović, voditeljica projekata REGEA-e i napominje da stvaran položaj Hrvatske na karti Europe u pogledu elektrifikacije mobilnosti, otkriva podatak kako na razini EU električni automobili čine 0,76 posto ukupnog broja registriranih automobila, dok je u Hrvatskoj riječ o 0,16 posto.

S druge strane, Hrvatska prednjači kada bi se razmatrala raspoloživa infrastruktura za električne automobile u odnosu na njihov broj. S time se slaže i Koren koji ističe da smo nažalost među pet zemalja EU s najmanjim brojem vozila, ali čiji broj iz godine u godinu značajno raste.

“Primjerice, broj registriranih električnih vozila u Hrvatskoj u posljednje tri godine je skočio za gotovo 5,5 puta pa tako s krajem 2022. godine imamo 4799 registriranih električnih vozila. Prema udjelu prodaje električnih vozila smo vrlo slični Sloveniji godinu prije ili Portugalu dvije godine prije, ali kako bi nastavili pratiti njihove daljnje poraste u prodaji električnih vozila, potrebno je i uvoditi pametnije načine poticanja kupovine takvih vozila”, smatra tajnik udruge Strujni krug.

Trenutno se u Hrvatskoj, kao i u većini zemalja članica, većina kupaca odlučuje na automobile s benzinskim motorom, a za veći zaokret prema alternativnim gorivima potrebno je značajno poboljšanje u provedbi EU i nacionalnih strategija. “Osnovne prepreke bržoj elektrifikaciji cestovnog prometa većinom su tržišne prirode.

Ulaganja u infrastrukturu nisu isplativa bez javnog financiranja, a cijene električnih automobila i dalje su veće od onih pogonjenih fosilnim gorivima. Nadalje, energetska neizvjesnost s kojom smo danas suočeni, ne jamči značajne buduće uštede na pogonskom gorivu budući da se očekuje rast cijene električne energije.

Iz tih razloga iskorištavanje poticaja Fonda ostaje ključni motiv za kupovinu električnih automobila u Hrvatskoj, te osnovni razlog statističkog povećanja broja električnih vozila”, smatraju voditelji projekata REGEA-e te navode kako postoji veliko odstupanje stvarnog stanja u odnosu na postavljene nacionalne i supra-nacionalne strateške ciljeve elektrifikacije te se može zaključiti kako potpuna elektrifikacija u razdoblju od 2030. do 2040. godine nije izvjesna, osim za manji broj zemalja Sjeverne Europe.

Petra Grgasović; Tin Koren; Josip Stjepanović

Trebat će više struje
“Smanjena kupovna moć i nedostatak ulaganja ostavit će pojedine zemlje na samom začetku utrke prema bez-emisijskoj mobilnosti. S druge strane, jasno je kako će potpuna elektrifikacija nužno dovesti do značajnih promjena u energetskom sektoru gdje će biti potrebno proizvesti veće količine električne energije nego do sada.

Smisao korištenja električnih automobila će u potpunosti ostvariti svoju svrhu samo uz bolju integraciju obnovljivih izvora energije, od manjih sunčanih elektrana u kućanstvima uz koje će vlasnici osobnih električnih automobila moći ih puniti ‘zelenom’ energijom, do izvora većih razmjera poput neintegriranih sunčanih elektrana i vjetroelektrana.

U protivnom, električna energija kojom ćemo pogoniti električni automobile dolazit će iz fosilnih goriva s čime se ne postiže odgovarajuća ‘zelena’ tranzicija. Imajući to na umu, uz ispravne energetske politike i ulaganja u obnovljive izvore energije, čak i ‘manje razvijene’ zemlje mogu imati koristi od prijelaza na čišću i održiviju mobilnost – kao proizvođači zelene energije i izvoznici povezanih tehnologija”, mišljenja su u REGEA-i.

Da potpunu elektrifikaciju nije moguće provesti u kratkom roku slaže se i tajnik udruge Strujni krug, ali smatra da je moguće napraviti značajne promjene.

“Primjerice, razmatrani rok Europske unije da se od 2035. godine zabrani prodaja novih benzinskih i dizelskih vozila je bio u skladu s ciljem EU da se do 2050. godine postigne potpuna elektrifikacija. Ako uzmemo u obzir da prosječna starost u slabije razvijenim zemljama Europske unije ide do 15 godina, rok od 2035. do 2050. godine je već vrlo izgledan da se većina flote vozila zamijeni električnima, odnosno zero-emission vozilima”, smatra Koren.

Josip Stjepanović, viši voditelj za upravljanje standardiziranim B2B proizvodima i rješenjima Hrvatskog Telekoma, kaža kako EU ima poprilično ambiciozne planove koji će se vjerojatno ostvarivati različitim tempom u pojedinim državama članicama.

“Glavni preduvjet za potpunu elektrifikaciju svakako je adekvatna infrastruktura, odnosno izgradnja dostatnog broja punionica, u čemu još uvijek pojedine zemlje kaskaju. Svakako treba imati na umu da električna vozila iz godine u godinu tehnološki napreduju i autonomija im je znatno veća, no cjenovno još uvijek nisu toliko pristupačni u usporedbi s vozilima s unutarnjim izgaranjem.

Taj trend se također polako mijenja s obzirom na to da raste broj proizvođača električnih vozila što dovodi do pada cijena, odnosno električna vozila postaju sve konkurentnija u odnosu na vozila s unutarnjim izgaranjem”, kaže Stjepanović i nadodaje kako će potpuna elektrifikacija vozila u Hrvatskoj zahtijevati malo duži period i realno je za očekivati da će to potrajati koju godinu više u odnosu na zapadne članice EU.

Ulaganje u infrastrukturu
“Nastavak ulaganja zemalja članica EU u izgradnju infrastrukture zasigurno će utjecati na ubrzanje elektrifikacije i to je nešto na čemu predano radimo u okvirima Republike Hrvatske. Kontinuiranim širenjem mreže punionica pružamo dodatan doprinos u korištenju električnih vozila kao ekološki najprihvatljivijeg rješenja u prometu te, u konačnici, stvaranju održivog i čišćeg okoliša, što je dio misije Hrvatskog Telekoma.

Aktivno radimo i na inovacijama novih produkata za električnu mobilnost te na partnerstvima s ključnim sudionicima u industriji, poput proizvođača punionica električnih vozila i vlasnika lokacija na kojima je potrebno postaviti punionice, kako bismo što snažnije potaknuli elektrifikaciju i izgradnju mreže punionica u Hrvatskoj”, zaključuje Stjepanović.