Iako kampanja za lokalne izbore službeno počinje tek za 15-ak dana, ona neformalna traje mjesecima. Usporedno s velikim planovima, projektima i obećanjima tipičnim za izbore, lokalne vlasti trenutno su zaokupljene (i) daleko prizemnijim brigama i računicama.

U prvom redu to su trenutno one vezane uz povrate poreza na dohodak za što će za dva-tri mjeseca ove godine lokalni proračuni zbog olakšica za mlade trebati osigurati znatno više novca nego lani. Problem je što dio gradova baš i nema jasnu sliku koliko više, a taj porez, pa i povrat, im je značajna stavka.

Usto, na vratima su i rokovi za vraćanje lanjskog beskamatnog zajma Ministarstva financija koji je gradovima, općinama i županijama dan na raspolaganje na ime pada prihoda uslijed koronakrize odnosno Vladinih mjera odgoda, obročnih plaćanja i/li oslobođenja plaćanja poreza i doprinosa.  Radi se o približno 1,2 milijarde kuna odobrenih do godine dana. Dok je  dio “lokalaca” već vratio tu pozajmicu, neki će morati posegnuti za još jednom premosnicom.

Ministar financija Zdravko Marić u vezi s povratom poreza na dohodak je već potkraj veljače najavio kako bi on ove godine trebao krenuti u svibnju, odnosno nešto ranije nego obično. Računa se da će povrat poreza ove godine mogao premašiti dvije milijarde kuna, pri čemu je efekt olakšica za mlade prvotno procjenjen na oko 700 milijuna kuna.

Procjene su i da će pravo na tu olakšicu imati oko 260 tisuća zaposlenih u dobi do 30 godina (koji su plaćom zahvaćeni poreznim škarama), s tim da bi se onima do 25 godina trebao vratiti cjelokupni plaćeni porez na dohodak od nesamostalnog rada, a onima između 25 i 30 godina polovica.

Tako bi npr. onima s neto plaćom oko 8000 kuna ili oko 12.000 bruto, ako su dobi do 25 godina, na račune za koji mjesec moglo sjesti i 19.000 kuna, a ako su bliže 30. godini, upola manje.

Kako je za mnoge gradove porez na dohodak ključni prihodni oslonac, povećani povrati mnogima su nemalo dodatno opterećenje.

U svakom slučaju, gradovi još nemaju preciznu sliku plaća po dobnoj strukturi, ali Ministarstvo financija sad već zacijelo ima ažuriran pregled, a to znači da će se uskoro pokazati i jesu li efekti olakšica za mlade veći ili manji od prvotne procjene od 700 milijuna kuna. Željko Turk, predsjednik Udruge gradova i gradonačelnik Zaprešića kaže kako su standardni povrati u slučaju Zaprešića iznosili pet, šest milijuna kuna, a računa da bi ove godine mogli iznositi između osam i devet.

U gradskoj upravi Križevaca, pak, navode da su radili nekoliko varijanti procjena, no kako grad ne raspolaže točnim podacima o plaćama prema dobnoj strukturi, procjena im varira od 800 tisuća do 1,2 milijuna kuna dodatnog povrata u odnosu na prethodne godine.

Od poreza i prireza 4% manje

Najveći iznos povrata dobit će, dakako, zaposleni mladi u Zagrebu. U Gradskom uredu za financije procjenjuju da će za povrat poreza mladima izdvojiti između 250 i 270 milijuna kuna.

Inače, negativan utjecaj pandemije odrazio se ponajprije na prihodnu stranu zagrebačkog proračuna, ali to je za gradsku upravu “u skladu s očekivanjima slijedom situacije u gospodarstvu uzrokovane pandemijom. Taj utjecaj očitovao se u više od 400 milijuna kuna stanjenim prihodima (bez proračunskih korisnika). Poreza i prireza naplaćeno je 4,9 milijarde kuna ili 205 milijuna manje nego godinu prije, što predstavlja pad za četiri posto.

Komunalnih naknada naplaćeno je nepunih 629 milijuna odnosno 131 milijun ili 17 posto manje nego prethodne godine. Postotno je i znatno veći pad zabilježen kod prihoda od koncesija kojih je naplaćeno 12,4 milijuna ili gotovo upola manje nego 2019., dok su turističke pristojbe potonule gotovo 60 posto, ali u apsolutnim iznosima to znači pad sa četiri na 1,6 milijuna.

Nadalje, od zakupa i iznajmljivanja imovine u proračun se slilo 114 milijuna kuna ili 25 milijuna manje, a za 17 milijuna kuna ili 18 posto okopnili su i prihodi po sufinanciranju u cijeni programa predškolskog odgoja odnosno vrtića.

Iako su i rashodi i izdaci proračuna u 2020. (bez proračunskih korisnika) bili nešto niži u odnosu na prethodnu godinu, Grad je iz državnog proračuna koristio beskamatnu pozajmicu Ministarstva u visini od 429,6 milijuna kuna.

“Zahvaljujući tome uspjele su se ispoštovati sve odredbe kolektivnih ugovora, socijalnih davanja, isplate s osnova demografskih mjera, stipendija, redovitog komunalnog održavanja grada, kapitalnih ulaganja”, nabrajaju u Uredu za financije.

Još i potres

Kako je Zagreb pogodio i razoran potres, dodaju da su sanirali i priveli funkciji brojne oštećene objekte javne namjene “i to iz vlastitih sredstava, u iznosu kojem se tijekom 2021. očekuje refundacija iz europskog Fonda solidarnosti”.

Iako se u javnosti u posljednje vrijeme dosta govori o velikom proračunskom manjku metrolope, u gradskoj upravi kažu i kako se u prvom kvartalu ove godine prihodi ostvaruju u skladu s planiranim.

U tijeku su aktivnosti oko prijave na pozive za povlačenje sredstava iz Fonda solidarnosti, što će utjecati i na poboljšanje likvidnosti.

No, tvrde i da “usprkos smanjenoj gospodarskoj aktivnosti kao posljedici pandemije i potresa te donesenih mjera za pomoć gospodarstvu do značajnog pada likvidnosti nije došlo”.

Inače, na razini svih lokalnih jedinica u Hrvatskoj pandemijska je 2020. zaključena s nepunih 28 milijardi kuna prihoda, što je četiri posto ili 780 milijuna manje u odnosu na prethodnu godinu.

Pritom su u županijama prihodi povećani, na razini općina pad je bio neznatan, a utjecaj koronakrize najviše se osjetio na gradskim proračunima. Prihodi njihovih proračuna okopnili su za milijardu kuna ili oko 5,8 posto.

Uz Zagreb koji je izgubio najviše prihoda u apsolutnim iznosima, postotno je najveći pad zabilježio Dubrovnik, a iznadprosječno su prihodi pali i nekim drugim jadranskim gradovima na čije proračune turizam ima izraženiji utjecaj.