Kada smo odlučili započeti serijal o radnoj snazi u Hrvatskoj, kao prvi i najpozvaniji sugovornik odmah se nametnuo aktualni ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić. Iako je u ovom trenutku ministar Pavić bombardiran pitanjima vezanim uz budućnost mirovinskog sustava, kako želimo da ovo bude mjesto razgovora o drugoj stvari – radnoj snazi, namjerno ga nismo pitali ništa vezano uz naše buduće mirovine već smo odlučili staviti fokus upravno na budućnost tržišta rada. U intervju koji slijedi ministar Pavić opsežno je progovorio o svim onim stvarima koje poslodavce, radnike i sve ostale sudionike tržišta zanimaju. 

Prije nekoliko godina top tema je bila nezaposlenost, sada je nedostatak radne snage. Kako nismo uspjeli između te dvije krajnosti naći sredinu i pripremiti se za ovo što nas je dočekalo danas? 
Podsjetio bih što je ova Vlada učinila u prve dvije godine svog mandata kako bi povećala zaposlenost, smanjila nezaposlenost i aktivirala domaću radnu snagu. Samo u zadnjih godinu dana porastao je broj zaposlenih za 71.000, stopu zaposlenosti povećali smo za 3.1 postotna boda, a nezaposlenost smo smanjili na 7,9% te se broj nezaposlenih kreće oko 130.000 dok je 2015. bio 300.000. Nadalje, stopu nezaposlenosti mladih koja je 2013. godine bila gotovo 50% u 2018. godini smo više nego prepolovili i sada iznosi oko 22%. Samo u ovoj godini, Vlada je izdvojila više od 2,5 milijardi kuna za poticanje zapošljavanja, od toga iznosa 1,6 milijardi kuna namijenjeno je za mjere aktivne politike zapošljavanja "Od mjere do karijere" i još 900 milijuna kuna za provedbu specijaliziranih programa za poticanje zapošljavanja koji su financirani iz Europskog socijalnog fonda, što uz 2 milijarde uložene prošle godine iznosi 4,5 milijarde u dvije godine mandata ove Vlade i najveći je iznos ikada izdvojen za zapošljavanje. Svjesni smo problema nedostatka radne snage o čemu redovito razgovaramo s našim socijalnim partnerima, poslodavcima i sindikatima. Nedostatak radne snage pojavio se dijelom i zbog porasta investicija u gospodarstvu, posebno u graditeljstvu i turizmu, u kojima nema dovoljno radne snage s određenim kompetencijama i vještinama. Treba podsjetiti da je taj trend prepoznala Vlada koja je u Nacionalnom programu reformi za 2018. godinu kao jedan od tri cilja navela povezivanje obrazovanja s tržištem rada. Zbog toga smo u mom ministarstvu početkom ove godine, a nakon razgovora sa socijalnim partnerima, redefinirali mjere aktivne politike zapošljavanja te pokrenuli kampanju Zaposli se u Hrvatskoj kako bismo dodatno aktivirali domaću radnu snagu i odgovorili novim izazovima na tržištu rada. U 2017. godini više od 64.700 osoba koristilo je mjere aktivne politike zapošljavanja od čega 60,8% mlađih od 29 godina, a u prvih sedam mjeseci ove godine više od 48.000.  

Možemo li reći da će se odljevom domaće radne snage u EU i dalje, uvoz radne snage iz manje razvijenih država postati naša neminovnost? 
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorio se slobodan pristup europskom tržištu rada i mogućnost zapošljavanja u državama članicama koji je privukao određeni broj naših sugrađana. Međutim to nije tipično samo za Hrvatsku nego se to dogodilo svim zemljama prilikom ulaska u EU, pogledajte primjer Poljske, o kojemu nešto znam jer sam boravio u Southamptonu u Velikoj Britaniji kad je Poljska ušla u Europsku uniju. U roku od godine dana broj Poljaka u Southamptonu s 0% povećao se na 10%. Naš osnovni cilj je aktiviranje domaće radne snage. Zbog toga smo u pripremi turističke sezone, a nakon apela poslodavaca zbog nedostatka radne snage u turizmu, anketirali sve nezaposlene osobe iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, tada ih je bilo 190.000, a njih 24 tisuće izrazilo je spremnost za rad u sezoni. Zatim smo ih u suradnji s Ministarstvom turizma na Danima poslova u turizmu spojili s poslodavcima kako bi im omogućili pronalazak posla u turizmu. Na taj način smo osigurali značajan dio radnika kako bi se turistička sezona nesmetano odvijala i bilježila izvrsne rezultate. Ove godine nas je razveselila i vijest o povećanom broju ugovorenih investicija u turizmu i građevinarstvu, ali to je ujedno značilo i da smo jedan dio radnika morali osigurati putem kvote za zapošljavanje stranaca jer na domaćem tržištu tvrtke nisu uspjele pronaći radnike s potrebnim kompetencijama. Vlada intenzivno radi na poboljšanju radnih uvjeta i stvaranju uvjeta za povećanje plaća pa smo u prve dvije godine mandata ove Vlade povećali minimalnu plaću za preko 10%. Paralelno, jačamo strukovno obrazovanje te razvijamo dualno obrazovanje za one koji stupaju na tržište rada i radimo na još boljem povezivanju obrazovanja s potrebama gospodarstva. 

Ako pođemo do teze da moramo uvoziti radnike koliko postaje problem i naš mentalitet. Koliko smo ksenofobno društvo i kako ćemo u malim sredinama prihvatiti liječnike iz Indije? 
Ulaskom u Europsku uniju pokazali smo svoje opredjeljenje da budemo dijelom zajednice koja njeguje različitost i raznovrsnost. Osim toga tijekom povijesti bili smo dio državnih tvorevina koje su integrirale više naroda te smo razvijali suživot. Naš zakon koji regulira status manjina u hrvatskom društvu jedan je od najdemokratskijih u EU. S obzirom da već imamo iskustva s kvotama za državljane iz trećih zemalja ne vidim nikakav problem s prihvaćanjem radnika iz bilo koje tzv. treće zemlje tj. zemlje izvan EU, a osobno sam upoznao i nekoliko kuhara iz Indije koji su odrađivali sezonu ove godine na Jadranu i probao njihova jela koja su bila odlična. Što se tiče liječnika, tu se stvarno ne trebamo bojati jer oni spadaju pod tzv. regulirane profesije gdje resorne komore postavljaju profesionalne standarde uključujući i znanje jezika te nije za očekivati slučaj koji ste naveli. 

Koliko ministarstvo rada samo može poboljšati situaciju s radnom snagom? 
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava sustavno prati trendove na tržištu rada i odgovara na njegove izazove. Spomenuo sam da smo početkom godine nakon razgovora s poslodavcima, predstavnicima akademske zajednice, udruženjima mladih i ostalim partnerima redefinirali mjere aktivne politike zapošljavanja kako bi ih još više prilagodili potrebama tržišta rada. Zajedno s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje pokrenuli smo kampanju Zaposli se u Hrvatskoj kako bismo aktivirali domaću radnu snagu i odgovorili izazovima tržišta rada. Vlada intenzivno radi na osiguravanju okvira za rast plaća u Hrvatskoj. Kroz neoporezivi topli obrok i smještaj povećali smo plaće u turizmu jer su poslodavci tu poreznu olakšicu uključili u rast plaća, a u sektoru graditeljstva plaća je porasla za 30%. Taj trend ćemo poticati i dalje jer želimo zadržati naše mlade u Hrvatskoj. U mandatu ove Vlade prosječna plaća povećana je za 710 kuna, a povećana je i minimalna plaća za 10%. 

Koja bi bila vaša poruka poslodavcima koji ne mogu pronaći radnike? 
Poslodavcima koji su u potrazi za radnom snagom poručio bih da se jave Hrvatskom zavodu za zapošljavanje koji će im pomoći što brže pronaći traženog radnika. U HZZ-ovim uredima za poslodavce, osim što postoji najveća baza potencijalnih radnika, dostupne su i informacije o poticajima za zapošljavanje, a ured nudi i usluge pravnog savjetovanja i profesionalne selekcije te kako odabrati traženog radnika. 

Koje su trenutne mjere kojima ministarstvo raspolaže za rješavanje pitanja nestašice radne snage? 
Ranije sam napomenuo da Vlada pa tako i Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava imaju kao glavni cilj aktivaciju domaće radne snage. U isto vrijeme svjesni smo da bez obzira što imamo oko 130.000 nezaposlenih, mnogi od njih nemaju vještine koje se traže na tržištu rada. Zbog toga u okviru mjera aktivne politike zapošljavanja imamo i mjere koje odgovaraju na te izazove, a to su mjera osposobljavanje na radnom mjestu za one koji imaju završenu osnovnu školu ili srednju stručnu spremu i nisu nikada radili u struci. Oni kroz ovu mjeru mogu raditi do šest mjeseci kod poslodavca i osposobljavati se za to radno mjesto. I drugo, mjera za obrazovanje nezaposlenih koji se žele uključiti u programe stručnog osposobljavanja, prekvalifikacije i usavršavanja u obrazovnim ustanovama kako bi se osposobili za zanimanja koja su tražena na tržištu rada i povećali svoju konkurentnost. Ove dvije mjere u prošloj i ovoj godini koristilo je više od 6.000 osoba. Za one poslodavce koji ne mogu naći radnu snagu na domaćem tržištu, a imaju potrebu za radnom snagom koja se ne može riješiti u kratkom roku, Vlada je ove godine odobrila kvotu od gotovo 30.000 dozvola za zapošljavanje državljana iz trećih zemalja. Međutim, dio odgovornosti moraju preuzeti i sami poslodavci, kroz osiguravanje boljih uvjeta za privlačenje radnika kroz konkurentne plaće, stipendije, dodatno obrazovanje. 

Koliko smo prema vama svjesni da stanje koje je trenutno u nekim sektorima postaje za njih otežavajuće i tako da zbog nedostatka radnika moraju odbijati poslove? Problem radne snage više nije samo u nekim sektorima nego ostaje dojam kako je to opća pojavnost. Djelujemo li mi dovoljno brzo po tom pitanju i uviđaju li uopće po vama neki dionici političke i gospodarske scene obim i važnost ovog pitanja? 
Svjestan sam problema koji poslodavci imaju u pronalaženju adekvatne radne snage, no kao što sam u više navrata istaknuo ova Vlada i ja kao ministar rada prije svega želimo aktivirati domaću radnu snagu jer odgovorno vodimo računa o domaćem tržišta rada. Nedvojbeno je da u pojedinim djelatnostima nedostaje radne snage. Kao što sam već napomenuo, da bi se zadovoljile potrebe tržišta rada potrebna je suradnja svih dionika na tržištu rada, a tu mislim i na poslodavce i obrazovne institucije. Ministarstvo i Hrvatski zavod za zapošljavanje prilagodili su mjere aktivne politike zapošljavanja situaciji na tržištu rada i posebno ih prilagodili privatnom sektoru, a kampanjom Zaposli se u Hrvatskoj dodatno smo aktivirali domaću radnu snagu. U suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i HUP-om jačim proaktivnim pristupom informiramo poslodavce o mjerama koje su im na raspolaganju jer jedino suradnjom i sinergijskim djelovanjem možemo odgovoriti na izazov nedostatka adekvatne radne snage. Hrvatski zavod za zapošljavanje posebno se fokusirao na zanimanja koja nedostaju na tržištu rada, a najviše u djelatnostima graditeljstva, turizma i ugostiteljstva, metalske industrije i brodogradnje te prometa. Činimo sve kako bismo mjerama aktivne politike zapošljavanja, koje uključuju i obrazovanje, osigurali zapošljavanje domaće radne snage. 

Problem je i statičnost našeg stanovništva. Kako promijeniti svijest da nije problem preseliti iz Slavonije u Istru i obrnuto ako se može dobiti posao? 
Ne bih se složio da su Hrvati statični. U prošlosti je bilo nekoliko valova preseljavanja naših građana iz jednog dijela naše zemlje u drugi npr. iz Dalmacije u Slavoniju ili iz ruralnih krajeva u velike gradove itd. Danas, kada smo uspostavili izvrsnu cestovnu povezanost naše zemlje, vjerujem da je i mobilnost radne snage unutar naše zemlje, uz mogućnost pronalaska zaposlenja s boljim uvjetima rada, pitanje trenutka. 

S druge strane imamo primjer tvrtki iz središnje Hrvatske koje kažu kako bi zaposlile ljude iz Uljanika ili nekog sličnog poduzeća, dali dobra primanja ali nemaju mogućnost ljudima riješiti stambeno pitanje. Što je vaš odgovor na takve situacije? 
Svakom čovjeku rješavanje stambenog pitanja jedno je od važnijih pitanja u životu. Isto tako svakom zaposlenom osiguravanje smještaja izuzetno je važno za prihvaćanje poslova izvan mjesta prebivališta i za to treba imati razumijevanja. Vidimo da sve više poslodavaca u turizmu osigurava svojim zaposlenicima smještaj što značajno olakšava donošenje odluke o prihvaćanju posla. Naravno, odluka o prihvaćanju posla i preseljenju je individualna te uvjetovana raznim uvjetima i okolnostima. 

Dosta često se postavlja pitanje takozvanog pripravništva, točnije zapošljavanja bez zasnivanja radnog odnosa. Koliko je ta mjera učinkovita? 
Najprije želim naglasiti da je glavni cilj redefiniranja mjera aktivne politike zapošljavanja bio privremeno zapošljavanje u javnom sektoru pretvoriti u trajno zapošljavanje u privatnom sektoru. Mjera pripravništva redefinirana je početkom ove godine zbog novonastale situacije na tržištu rada i potrebe poslodavaca za visoko kvalificiranom radnom snagom te je posebno namijenjena privatnom sektoru. Postoji velika razlika između mjere pripravnik i mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, u javnosti znanog kao SOR. Mjera pripravnik ista je kao i mjera potpore za zapošljavanje uz jednu važnu razliku, za svakog pripravnika u privatnom sektoru država poslodavcima sufinancira 50% bruto 2 plaće bez gornjeg ograničenja visine plaće što poslodavcima otvara mogućnost da mladima u zanimanjima s dodanom vrijednošću ponude konkurentne plaće. Prema tome, ukoliko želite zaposliti IT inženjera i dati mu neto plaću od 10 tisuća kuna, pola bruto 2 tog troška prvih godinu dana pokrit će vam država. Ova mjera posebno je namijenjena mladima koji su izašli iz sustava obrazovanja i prvi puta ulaze na tržište rada. Kako bismo dodatno promovirali ovu mjeru poslodavcima u suradnji s HGK i HUP-om započeli smo radionice u kojima predstavljamo posebno mjeru pripravnik. Na predstavljanima poslodavci mogu na jednom mjestu dobiti sve informacije o procedurama, visinama potpora i mogućnostima korištenja mjera sukladno potrebama njihovih kompanija te postaviti pitanja. Do ove godine najčešći pristup tržištu rada mladi su imali putem mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, a sama mjera se najčešće koristila u javnom sektoru. Od početka ove godine mjere potpore za zapošljavanje i pripravnik značajno rastu, a stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) značajno opada. Tako je u mjeru SOR u 2016. bilo uključeno oko 15.000, 2017. oko 10.000 nezaposlenih, a ove godine će ih biti oko 5 do 6 tisuća dok je u mjere potpore za zapošljavanje i pripravnik u zadnje dvije godine uključeno više od 10.000 osoba. 

Što je s poticanjem zapošljavanja u malim i mikro tvrtkama? 
Malim i mikro tvrtkama na raspolaganju su razni poticaji za zapošljavanje nezaposlenih osoba koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Sve mjere smo objedinili u sklopu paketa "Od mjere do karijere". Različitim financijskim subvencijama i programima obrazovanja i usavršavanja omogućili smo zapošljavanje novih radnika, dodatnu edukaciju ili očuvanje radnog mjesta. Posebno bih izdvojio mjeru potpore za zapošljavanje kojom se poslodavcima sufinancira 50% godišnjeg troška bruto 2 plaće radnika ili 75% za osobe s invaliditetom. 

Kako stojimo po pitanju samozapošljavanja. Imamo li situaciju da ljudi postaju poduzetnici iz nužde ili ta mjera ima smisla? 
Potpora za samozapošljavanje pokazala se kao najuspješnija i najpopularnija mjera aktivne politike zapošljavanja, što nam je drago jer ona kod naših nezaposlenih potiče poduzetnički duh. Ove godine dodatno smo povećali iznos potpore za samozapošljavanje s 35.000 na 55.000 kuna odnosno 70.000 kuna ukoliko se ta mjera kombinira sa stručnim osposobljavanjem za rad, a u slučaju udruživanja do pet osoba taj iznos raste do 275.000 kuna. Mjera je pokazala izvrsne rezultate, pa tako više od 80% korisnika uspješno okonča prvu godinu poslovanja i nastavi s radom. U ovoj godini u potpore za samozapošljavanje ukupno je uključeno više od 7.400 osoba. Ta mjera ima itekako smisla budući da su mali poduzetnici jedan od najvažniji pokretača daljnjeg razvoja hrvatskog gospodarstva. 

Često se spominje i teza kako među našim nezaposlenima imamo veliki udio onih koji su za zahtjeve današnjeg tržišta rada nespremni ili neškolovani. Kako riješiti to pitanje? 
Itekako smo svjesni smo da imamo udio nezaposlenih koji se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada, a pogotovo se to odnosi na žene u ruralnim područjima. Zbog toga smo za njih osmislili projekt "Zaželi", program zapošljavanja žena u ruralnim područjima Hrvatske koje će se brinuti o preko 35.000 starijih osoba i osoba u potrebi. Za njih istovremeno osiguravamo sredstva za edukaciju. Ovaj projekt jedan je od posebnih programa zapošljavanja koje provodimo, a financirani su sredstvima Europskog socijalnog fonda. Usklađivanje obrazovanja s tržištem rada jedan je od glavnih ciljeva Vlade jer naš obrazovni sustav želimo prilagoditi potrebama modernog tržišta rada. Europsko tržište rada nalazi se pred transformacijom pod utjecajem procesa digitalizacije pa je potrebna brza prilagodba radne snage, treba nam više mladih s vještinama i znanjima za rad u STEM zanimanjima. Zbog toga, osim mjera aktivne politike kojima potičemo obrazovanje nezaposlenih i osposobljavanje na radnom mjestu iz Europskog socijalnog fonda planiramo uložiti više od 100 milijuna kuna u projekte digitalne pismenosti kako bismo naše nezaposlene, ali i zaposlene pripremili za nove trendove na tržištu rada. 

Kakva su iskustva ostalih članica Unije po pitanju radne snage i na koji način ih mi možemo iskoristiti? 
Većina država Europske unije suočava se s problemom nedostatka radne snage. Jedan od razloga tome je ubrzano starenje stanovništva odnosno smanjenje broja radnog aktivnog stanovništva koje se događa uslijed postupnog umirovljenja baby-boom generacije. Također, dinamičan tehnološki razvoj, globalizacija te demografske promjene mijenjaju brojne društvene aspekte, pa tako i svijet rada. To se u Europi, a i u Hrvatskoj, ogleda kroz sve veću potražnju za kvalificiranim radnicima posebno u određenim sektorima. Samo u Njemačkoj nedostaje gotovo milijun radnika. Rješenja za problem nedostatka radne snage u državama EU su vrlo slična onima koje provodi Hrvatska. Pa tako mnoge zemlje također imaju kvote za zapošljavanje stranaca te provode razne mjere aktivacije i obrazovanja. Smatram kako je za rješavanje navedenog problema ključan sveobuhvatan pristup. Takav pristup treba uključivati obrazovanje i osposobljavanje koje odgovara promjenjivim uvjetima na tržištu rada, mjere koje potiču usklađivanje poslovnog i privatnog života, bolju socijalnu zaštitu te kvalitetne uvjete rada, a to je upravo ono što i činimo kroz mjere i specijalizirane programe zapošljavanja kako bismo aktivirali domaću radnu snagu.