Iako su se, nakon lanjske panike, turističke kompanije pa i javni sektor za ovu godinu mnogo snažnije mobilizirali da na vrijeme pronađu kadrove, situacija na terenu i dalje je vrlo neizvjesna. Konobari, sobarice, kuhari, recepcioneri, animatori, pomoćni radnici, skupljaju se poput sitniša za kavu, svaki je važan. Radi se na mnogo frontova, od sajmova, oglasa, medijskih kampanja, potraga kroz agencije do korištenja društvenih mreža i ostalih modernih kanala kojima poslodavci nastoje doći do potencijalnih radnika.

Samo hotelima, a ove godine na tržištu ih je pedesetak više nego lani, u 2017. treba najmanje 20 tisuća radnika, najviše sezonaca, ali i stalnih, i ta će se brojka kroz par sljedećih godina udvostručiti ako se ostvare planovi za rast investicija u turizmu. U hrvatskom turizmu naime paralelno se odvijaju dva snažna procesa koji jedan drugom ne pomažu, a to su porast ulaganja u izgradnju hotela i kvalitetu, uz istodoban snažan trend iseljavanja kadra koji se prijašnjih godina angažirao upravo na tim poslovima. Opravdano je zapitati zašto je to došlo kao iznenađenje, s obzirom na to da se znalo da ulazak u EU otvara tržište rada, a snažno se na svim razinama radilo na porastu investicija. Štoviše o tisućama novih radnih mjesta piše se i u turističkoj strategiji do 2020. Hrvatska je unatoč tome zakasnila odgovoriti na pitanje otkud će smoći radnike, kako mobilizirati nezaposlene, obrazovati mlade, poticati ih na nomadski način života na koji nisu navikli.

Da bi se riješio problem, potrebna je akcija na nekoliko razina. Kratkoročno, s postojećeg tržišta rada povlači se sve upotrebljivo, uključujući i kadrove koji su spremni na prekvalifikaciju i edukaciju. I to se ovih dana zahuktalo. Istodobno, poslodavci se više trude u poboljšanju uvjeta za radnike, od gradnje novih smještajnih kapaciteta za sezonce, do uvođenja programa za napredovanja, pa čak i porasta plaća, koje su u ovim djelatnostima niže od državnog prosjeka. Sljedeća razina, koja je poslodavcima znatno prihvatljivija i predstavlja dugoročno rješenje, je stručno i ciljano osposobljavanje točno onih kadrova koji su im potrebni, uz jedinstvene nastavne programe. To se  planira kroz buduće centre kompetencije, za koje je na raspolaganju novac fondova EU. Od toga se mnogo očekuje, no svi planirani centri neće zaživjeti prije 2020. godine, i pitanje je kako premostiti to razdoblje. Opcija koju poslodavci sve ozbiljnije zagovaraju, ali rijetko javno o tome žele govoriti, je uvoz radne snage iz zemalja izvan EU, koju vlasti i dalje ne planiraju dozvoliti, no pitanje je koliko dugo ćemo moći bez toga. Nemoguće je procijeniti koliko je radnika od spomenutih 20 tisuća dosad prikupljeno, jer se brojke razlikuju na dnevnoj bazi. no, recimo da su hoteli ovih dana na pola puta da se ekipiraju. Do kraja veljače trajao je sedmodnevni online sajam poslova u organizaciji portala MojPosao, na kojem su se predstavila 33 poslodavaca te dva centra za edukaciju. Kako su nas izvijestili s portala, sajam je posjetilo stotinjak tisuća tražitelja posla koji su se mogli prijaviti na gotovo 200 oglasa za posao, a prikupljeno je oko 8 tisuća prijava za posao. Maja Mahovlić iz odnosa s javnošću portala MojPosao ističe da su jako zadovoljni odazivom, pogotovo stoga što se radi o prvom takvom sajmu. “Posebno je dobra činjenica da je velik broj posjetitelja koristio opciju chata s poslodavcima, gdje su mogli provjeriti detalje rada i pitati sve drugo što ih zanima. Na taj način je zapravo odrađena i neka vrsta predselekcije, što znači da je i kvaliteta samih prijava veća jer su se na oglase prijavljivali oni kandidati koji doista imaju sve potrebne informacije i temeljem njih zbilja žele raditi u sektoru turizma”, kaže Mahovlić. Portal je paralelno odradio i mini istraživanje o zapošljavanju u turizmu, u kojem je sudjelovalo 300 ispitanika, većinom već iskusnih u turizmu. Pokazalo se da je čak 38 posto taj posao radilo u pauzi između stalnih poslova, odnosno u trenucima kada nisu mogli naći stalni posao, četvrtina je sezonskim poslovima punila džeparac za vrijeme školskih praznika, a tek trećina se zaposlila s namjernom da ostanu za stalno, jer im je to struka.

Gotovo svi žele raditi na moru, najviše u hotelima, a u Zagrebu je poželjelo raditi tek 4 posto ispitanih. Iako su im plaće preniske, njih 88 posto vratilo bi se na taj posao. Ispitanicima je za donošenje odluke o radu u turizmu najbitnija informacija o plaći te smještaju, a najviše ih kao pozitivnu stranu rada u turizmu navodi stjecanje novih vještina i znanja te upoznavanja novih ljudi. Od ispitanika koji više ne bi radili u turističkim djelatnostima većina ih to ne bi radila jer traže stalan posao te zbog preniskih plaća. Od ispitanika koji su već radili u turizmu, njih 63 posto željelo bi ponovo raditi kod istog poslodavca. U kompanijama vole reći da im se vraćaju dobri radnici, zbog čega su inzistirali da se dodatno uredi institut stalnog sezonca, što je i najavljeno u novoj zakonskoj regulativi. Radi se o sezoncima za koje država sufinancira mirovinsko osiguranje u mjesecima u kojima ne rade, kako bi se vratili poslodavcu kad počne sezona. Novi Vladin paket mjera zapošljavanja uvažio je neke zahtjeve poslodavaca u turizmu. Po novome, poslodavac može koristiti mjeru za onaj broj stalnih sezonaca koliko ima zaposlenih na neodređeno vrijeme, dužan je osobu ponovno zaposliti samo jednu sezonu (umjesto dosadašnje tri), te se Zakonom o poticanju zapošljavanja definira novčana pomoć stalnim sezoncima za vrijeme kada ne rade,  te se  ona izjednačava s naknadom za nezaposlene, uz uvođenje gornjeg limita naknade. Također, stalnog sezonca bit će moguće angažirati i u vremenu trajanja produženog osiguranja, bilo da sudjeluje u pripremama za iduću sezonu te na posebnim događanjima koje nema prilike raditi tijekom sezone. “Poslodavac će za ove aktivnosti moći osobu mjesečno nagraditi iznosom koji ne smije biti viši od iznosa prosječne novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti koja je isplaćena u prethodnoj godini”, stoji u prijedlogu mjera. U razradi kadrovske politike, čini se, najdalje je otišla Valamar Riviera, koja će u ovu sezonu ući s 5300 radnika, 450 više nego prethodne godine.

Od toga je čak oko 4000 sezonaca, a u tijeku je otvoren natječaj za oko 1200 radnih mjesta u svim destinacijama u kojima Valamar posluje, od Istre do Dubrovnika.  Kad su u pitanju stalni sezonci, oni će ove godine činiti čak četvrtinu od ukupnog broja sezonskih mjesta. Lani su predstavili novi program Valamar +3 koji stalnim sezonskim radnicima garantira minimalno 9 mjeseci rada u godini, cjelogodišnji staž i prihode te garanciju za rad u naredne tri turističke sezone.  “Također, oni su uključeni u programe nagrađivanja, promocija, edukacija i razvoja karijere, a osiguravamo im i preventivne sistematske preglede. Stabilan ugovorni odnos ujedno im omogućava rješavanja kreditnih i drugih financijskih potreba kod banaka partnera Valamar Rivijere po povoljnijim uvjetima. Institut stalnog sezonca je iznimno važan za turistički sektor jer su stalni sezonci dugoročna i kvalitetna radna snaga koja je ključna za daljnji razvoj turizma”, kažu u Valamaru te ističu da su njihovi radnici lani imali li 29% veću plaću od prosjeka turističkog sektora u Hrvatskoj. “Razvili smo 17 različitih programa nagrađivanja koji se odnose na sezonske i stalne radnike, a kontinuirano ulaganje u razvoj i edukaciju naših zaposlenika, važno je za privlačenje i zadržavanje kvalitetne radne snage”, ističu u kompaniji koja gradi tri objekta za svoje sezonce. Valamar Staff Residence niče u Dubrovniku, na otoku Krku i Rapcu, a radnicima će osim soba biti na raspolaganju i zabavni sadržaji poput teretane na otvorenom i sobe s video igricama. Karisma Hotels Adriatic, kompanija u čijem sastavu za sad posluju tri hotela/resorta, a od sljedeće godine tu će biti i novi resort na mjestu Hotela Plat, do sada su osigurali 80 posto potrebne radne snage za 2017. I oni educiraju vlastiti kadar. “Uz formalno obrazovanje, ono što je svakako dodatna i poželjna prednost kandidata jest radno iskustvo u visoko kategoriziranim hotelima, no jednako tako i otvorenost prema stvaranju vrhunskog doživljaja za naše goste.

Kvalitetnim sustavom edukacije našim zaposlenicima osiguravamo sva potrebna znanja, kroz edukacije u našim matičnim hotelima ali i drugim hotelima grupacije u zemlji i inozemstvu”, kaže nam Marinko Benić, predsjednik Uprave kompanije koja trenutno ima 101 stalno zaposlenog djelatnika, a u narednom razdoblju trebat će još njih 235 radnika. Trenutno imaju 40 stalnih sezonaca, a svojim sezoncima također nude besplatan smještaj, restoran za zaposlenike s besplatnim toplim obrokom. “Najviše naših sezonaca dolazi iz Dalmacije, dok se ostatak odnosi na radnike iz ostalih dijelova Hrvatske. Poznato je da trenutno u Hrvatskoj nema dovoljno kuhara i konobara, te je stoga vrlo moguće da ćemo u narednom razdoblju morati razmišljati o zapošljavanju radne snage i iz drugih zemalja EU-a, odnosno i izvan zemalja EU-a”, kaže Benić. Susjedna Bosna i Hercegovina do ulaska Hrvatske u EU bila je izdašan izvor kadrova u turizmu, a kompanije na jugu zemlje još uvijek koriste tu priliku, no samo kad su u pitanju oni koji imaju i hrvatsko državljanstvo. Tako je Sunčani Hvar nedavno u Tomislavgradu organizirao Dane otvorenih vrata. Oni u ovoj godini planiraju zaposliti više od 600 sezonskih radnika, a s potragom su krenuli već krajem prošle godine. Radi se o kandidatima koji uz BIH, imaju i hrvatsko državljanstvo, zbog čega ne ulaze u kvote za uvoz radne snage. Kompanije smišljaju inovativne načine da se približe tržištu rada, pa je tako Adrisova Maistra krajem veljače po prvi put održala dan otvorenih intervjua u svom novom hotelu Amarin. Maistra ove godine ukupno planira zaposliti 2500 sezonskih radnika, najvećim dijelom za poslove u domaćinstvu, restoranu, kuhinji, animaciji, sportu i na recepciji. U odnosu na prošlu godinu, to je oko 300 radnih mjesta više, što je u skladu s većim obimom posla u predsezoni ove godine, ali i potrebom za zapošljavanjem novih djelatnika u nedavno otvorenom obiteljskom hotelu Amarin u Rovinju. “Tijekom cijele godine provodimo programe kojima se omogućuje dodatan razvoj za sve kategorije zaposlenika, od menadžmenta do sezonskih radnika te tako potiče stalan razvoj u profesionalnim znanjima, komunikacijskim, prodajnim i upravljačkim vještinama kao i sve oblike osobnog rasta i razvoja”, kažu u Maistri.

Za centre kompetencije Hrvatskoj 35 milijuna eura

Kako bi se dugoročno u turizmu osigurali kvalitetni radnici, Ministarstvo turizma radi na realizaciji Regionalnih centara kompetencija za ugostiteljstvo i turizam koji bi nudili potrebna stručna znanja i vještine. Njihov cilj je modernizacija strukovnog obrazovanja za turizam i ugostiteljstvo u skladu s potrebama tržišta rada te podizanje njegove kvalitete u svrhu povećanja zapošljivosti učenika kao i mogućnosti za daljnje obrazovanje. Ukupna alokacija EU sredstava za tri natječaja iznosi 35.000.000 EUR. Prema Strategiji do 2020. godine u Hrvatskoj trebalo biti između pet i sedam centara kompetencija, raspoređenih po cijeloj zemlji, ističu u Ministarstvu.