Veći iznos tih privatnih doznaka zabilježile su samo tri zemlje EU – Portugal Rumunjska i Poljska. Kako su to znatno veće i mnogoljudnije zemlje, prema relativnom značaju privatnih transfera (u odnosu na BDP) Hrvatska je već neko vrijeme pri vrhu u EU.

Ako je suditi prema istovrsnom usporednom pregledu Eurostata u ovo doba prošle godine, prema kojem je u Hrvatsku tijekom 2017. stiglo nešto više od milijardu eura privatnih doznaka iz inozemstva, u 2018. je njihov priljev osjetno porastao.

U isto vrijeme, brojke sugeriraju da je lani znatno više novca i otišlo iz Hrvatske na privatne račune građana drugih država. Ukupan odljev po privatnim doznakama lani je dosegnuo 417 milijuna eura, a već poslovično najviše u smjeru Bosne i Hercegovine.

Iako se i na strani odljeva radi o značajnom porastu, Eurostatove analize sugeriraju da je pozitivna razlika između primljenih i isplaćenih privatnih doznaka u 2018. osjetno povećana, premašivši 1,32 milijarde eura (godinu prije, prema eurostatu neto priljev po toj osnosvi bio je 823 milijuna eura).

Na razini cijele EU iznosi koji se šalju u države izvan Unije lani su dosegnuli dosegnuli 35,6 milijardi eura, odnosno tri milijarde više nego godinu prije, dok je priljev u EU ostao na nešto iaspod 11 milijardi eura. Time se iz država članica EU po privatnim transferima neto odljeva 24,6 milijardi eura. Kako su ti tokovi većinom odraz migracija, nejizraženiji negativan saldo bilježi se u Francuskoj,
Njemačkoj i Velikoj Britaniji, a osobni transferi izvan EU u najvećoj su mjeri usmjereni u Afriku i Aziju.