Fond za zaštitu okoliša ove godine već je odobrio 420 milijuna kuna za projekte, a aktualni natječaji i javni pozivi vrijedni su 40 milijuna kuna. O daljnjim planovima, isplativosti ulaganja u enrgetsku učinkovitost, uspješnim županijama u energetskoj učinkovitosti razgovarai smo sa Svenom Müllerom, direktorom Fonda za zaštitu okoliša.

U kojem iznosu je Fond ove godine sufinancirao projekte energetske učinkovitosti? O kolikim se udjelima sufinanciranja radi?
S obzirom na veliki interes za sve programe uspjeli smo povećati sredstva te smo ove godine odobrili 420 milijuna kuna za projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Upravo u ovom trenutku nam je aktualno sedam javnih poziva  i natječaja vrijednih 40 milijuna. U posljednje dvije i pol godine za projekte u energetici smo odobrili ukupno 800 milijuna kuna poticaja, a što direktno potiče oko 1,6 milijardi kuna investicija.Udjeli sufinanciranja su različiti ovisno o aktivnostima, pa tako izradu projektne dokumentacije za projekte obnove višestambenih zgrada financiramo u potpunosti, dok većinu projekata sufinanciramo sa 40, 60 odnosno 80 posto, ovisno o tome radi li se o području posebne državne skrbi i slično. 

Kakve sve programe nudite? Postoji li mogućnost da i privatnim tvrtkama bude odobreno sufinanciranje?
Nudimo širok raspon programa i projekata koji su usmjereni na različite korisnike, pa tako i na poslovni sektor, bilo da se radi o industriji, općenito trgovačkim društvima, obrtnicima ili obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Dakle, moguće je da privatnoj tvrtki bude odobreno sufinanciranje, naravno u skladu s uvjetima natječaja ili javnog poziva. Upravo nam je u tijeku natječaj za poticanje korištenja obnovljivih izvora enegije u industriji, upravo namjenjen poslovnom sektoru. Sudjelujemo u provedbi više Vladinih programa energetske obnove: obiteljskih kuća, višestambenih zgrada, a od sljedeće godine i komercijalnih zgrada. Sufinanciramo energetske preglede, projektnu dokumentaciju, razne zahvate na građevinama s ciljem povećavanja njihove energetske učinkovitosti. Tu je naravno i gradnja novih objekata – niskoenergetskih zgrada, postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora te poticanje učinkovitosti i u prometu. Nismo u svim programima ograničeni i dopuštamo inovativan pristup koji može imati jednako dobar utjecaj na smanjenje CO2 emisija kao i primjerice zamjena stolarije na zgradi. 

Koji su osnovni preduvjeti koje određena investicija mora zadovoljiti da bi mogla biti sufinancirana?
Osnovni uvjet je ili direktna ili indirektna ušteda energije odnosno smanjenje emisija CO2 koja se postiže projektom, a drugi uvjet je da projekt  ima svu potrebnu dokumentaciju. Investicije koje podupiremo trebaju jasno slijediti zakone i propise kojima podliježu i u svakom trenutku biti transparentne, a važno je i da imaju zatvorenu financijsku konstrukciju, kako bismo bili sigurni da će se investicija doista i realizirati odnosno da će se ostvariti uštede.

Postavlja li Fond kakva ograničenja po pitanju tehnologija koje će se koristiti u projektima koje sufinancira?
Postavljamo ograničenja u smislu energetske učinkovitosti. Inzistiramo na izvrsnosti odnosno na projektima koji su iznad postavljenih standarda. Konkretno, kod obnove zgrada inzistiramo da izolacija ovojnice smanji koeficijent prolaska topline vanjskog zida na maksimalno  0,25 odnosno 0,4, ovisno o prosječnoj temperaturi dok je prema Tehničkom propisu maksimalni dozvoljeni koeficijent 0,6 odnosno 0,45. Što se tiče odabira proizvođača ili izvođača, u to ne ulazimo, važno je da je sve u okvirima onog što je propisano natječajem i da se radi o ovlaštenim izvođačima. Stvaramo prilike za cjelokupni hrvatski građevinski sektor, proizvođače, dobavljače, projektante, nadzorne inženjere i izvođače, a na njima je da ih iskoriste.

Možete li pojasniti kriterija kojima se vodite pri odlučivanju kojem će projektu biti odobreno sufinanciranje, a kojem ne. Što ako broj kvalitetnih prijavljenih projekata nadmašuje financijske kapacitete Fonda?
Fond djeluje u okviru svog Financijskog plana i plana rada, što znači da na godišnjoj razini budžetiramo sredstva za različite aktivnosti i odlučujemo na koji način ćemo ih plasirati – je li putem javnih poziva ili natječaja koje objavljujemo na godišnjoj razini ili ćemo ih dodijeliti neposredno korisniku. Kad je riječ o natječajima, prijave se stručno boduju od strane povjerenstva i najviše rangirane dobiju pravo na sredstva. Kod javnih poziva koji su otvoreni do iskorištenja predviđenog budžeta, sredstva dobiju oni najbrži, najspremniji, naravno ukoliko zadovolje propisane uvjete. Ukoliko smo u mogućnosti, sredstva odobravamo i za veći broj projekata od predviđenih, ovisno o njihovoj dinamici realizacije kao i o rebalansiranju programa rada na račun onih projekata koji su iz administrativnih, uglavnom imovinsko pravnih uvjeta, usporeni.Ove godine je to bio slučaj za gotovo sve naše programe. Primjerice, za kućanstva smo izvojili 160 milijuna umjesto 50, a za višestambene zgrade umjesto 20 osigurali smo 44 milijunakuna i time prihvatili sve prijave koje su zadovoljile uvjete. U cilju nam je plasirati što više sredstava u što kvalitetnije projekte i osim uštede energije i smanjenja emisija CO2 utjecati na pokretanje gospodarstva. Ove smo godine kroz programe u energetici pokrenuli projekte vrijedne 800 milijuna kuna. To je značajan poticaj za tržište.

Kontrolira li Fond provedbu projekta tijekom cijelog njegovog životnog ciklusa?
Prvo i osnovno, projekti koje sufinanciramo moraju biti projektirani od strane ovlaštenih stručnih osoba. Drugo, Fond sredstva isplaćuje na temelju zaista odrađenih zahvata. Stručni kapaciteti Fonda, visokoobrazovani zaposlenici, podrška su korisnicima u svim fazama projekta. Sve projekte koje sufinanciramo  pratimo od početka do kraja, kontroliramo izvedene radove i po završetku verificiramo njihove uštede u energiji, novcu i emisijama CO2. To nam je zapravo najznačajniji kriterij uspjeha, kad je riječ o projektima energetske učinkovitosti. Naime, upravo je u Bruxellesu na razini EU postignut sporazum kojim se zahtijeva smanjenje emisija za barem 40% do 2030., što znači da nas očekuje dosta posla.

U Saborskoj proceduri je novi Zakon o energetskoj učinkovitosti. Koje će biti njegove najvažnije stavke i hoće li Fond prilagoditi svoju poslovnu politiku tim novim obvezama?
Naravno, Fond uvijek svoje djelovanje usklađuje sa zakonom i koordinira s nadležnim ministarstvima. Zakon je već do sada izazvao velik interes javnosti jer će olakšati stanarima višestambenih zgrada prijavu za projekte energetske obnove, što u svakom slučaju pozdravljamo.

Iako se u Hrvatskoj o energetskoj učinkovitosti uglavnom priča samo u kontekstu zgradarstva, Fond je vrlo aktivan u poticanja povećanja energetske učinkovitosti u prometu. Koji su dosadašnji dosezi tih mjera?
Promet u potrošnji energije sudjeluje značajnih 30% i svakako ga ne smijemo izostaviti iz priče o energetskoj učinkovitosti. Imali smo više projekata u domeni prometa, za koje smo izdvojili oko 17,5 milijuna kuna, a koji su dio paketa mjera Ministarstva zaštite okoliša. Proveli smo smo pilot projekt edukacije o eko vožnji u kojem je odrađeno 170 treninga za 18 hrvatskih poduzeća i koji je pokazao da je uz promjenu u načinu vožnje moguće ostvariti uštedu na energentu i do 18%.  Nakon toga smo u naš program javnih poziva uveli i sufinanciranje programa eko vožnje. Građanima i tvrtkama smo s 15,5 milijuna kuna sufinancirali nabavu 440 električnih i hibridnih automobila. Sufinancirali smo i izgradnju punionice te autobuse koji voze na stlačeni prirodni plin u Rijeci, projekte vrijedne  40 milijuna kuna.Trenutno su nam otvoreni novi javni pozivi vrijedni 4 milijuna kuna, namijenjeni za eko vožnju i ostale mjere u prometu. Osigurali smo sredstva za projekte poput nabave električnih i gradskih bicikala, pregradnje vozila na električni ili pogon stlačenim prirodnim plinom, programska rješenja i posebnih semafora. 

Odaziv u dalmatinksim županijama nije baš velik, ali je vidljiv velik interes jedinica lokalne samouprave smještenih na otocima. Kako to tumačite?
Razumljiv je veći interes otoka, s obzirom da im odobravamo i do 80% poticaja. Točnije, uz udio Fonda i udio samih građana, ako govorimo o energetskoj obnovi kuća, takva bi općina ili grad trebala osigurati svega 2,5%. Unatoč tome, nisam zadovoljan odazivom južnijih lokalnih jedinica i smatram da bi trebali biti aktivniji, pogotovo otoci. Za usporedbu – s područja Primorsko-goranske županije, koja je uvjerljivo najaktivnija  u provedbi programa, smo za 35 lokalnih jedinica osigurali 32,5 milijuna kuna, dok se za sve četiri dalmatinske županije ukupno javilo svega 30 gradova i općina. Priključenje ovom programu ne treba gledati kao na trošak nego priliku da potaknu lokalno gospodarstvo jer energetska učinkovitost, a pogotovo obnovljivi izvori energije,  imaju odličan potencijal otvaranja novih radnih mjesta. Ali nadam se kako će se taj dio Hrvatske više aktivirati u idućoj godini, te da će prepoznati i naš Program obnove komercijalnih zgrada s kojim krećemo iduće godine. Program obuhvaća mjere energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije u hotelima,ugostiteljskim objektima, apartmanima i slično. 

Vrsta natječaja i planovi za iduću godinu

Na kakve se natječaje Fonda za zaštitu okoliša u ovom trenutku može prijaviti i kolika je njihova vrijednost?

Upravo su u tijeku natječaji za projekte energetske učinkovitosti u industriji koji se odnose na postrojenja i proizvodne procese te natječaj za projekte obnovljivih izvora energije za jedinice lokalne samouprave, javne ustanove ili tvrtke, a ta dva natječaja vrijedna su 30 milijuna kuna. Još su uvijek otvoreni i javni pozivi za različite mjere kojima se potiče energetska učinkovitost u prometu, za obrazovne i istraživačke projekte i drugi. 

Kakvi su planovi Fonda za 2015.? Hoćete li moći osigurati sredstva za sve programe?

Fond se ne financira proračunskim sredstvima, već se sredstva osiguravaju po principu "onečišćivač plaća" , od naknada za zaštitu okoliša. I ta su sredstva naravno djelomično ovisna o gospodarskom stanju u zemlji, međutim ipak nema znatnih odstupanja. Osim toga, Fond je imenovan dražbovateljem u europskom sustavu trgovanja emisijskim jedinicama – sredstva će manjim dijelom ići u proračun, a većim dijelom su baš namjenska za projekte prilagodbe klimatskim promjenama. Radi se o oko 150 milijuna kuna godišnje. godine. Vezano za provedbu određenih projekata tražimo alternativne načine kako ih usmjeriti direktno ka građanima, bez posredstva gradova ili općina, a istovremeno pregovaramo i s razvojnim i investicijskim bankama. Uskoro će biti gotov financijski plan i program rada za 2015. godinu,  a u siječnju ćemo objaviti godišnji plan natječaja i javnih poziva kako bi omogućili svima da se na vrijeme pripreme. Ono na čemu ćemo intenzivnije raditi u sljedećoj godinu jest edukacija i informiranje građana, u svim segmentima rada Fonda – i energetici i zaštiti okoliša.