Mnogi privatni fakulteti i veleučilišta imaju drugačiji pristup formalnom obrazovanju od državnih fakulteta, pa studentima pružaju specifična znanja i vještine.

"Učenje je proces koji ne podrazumijeva samo sjedenje u dvorani iako je to sastavni dio tog procesa. Mi kroz sve svoje metode rada učimo studente kako razmišljati i kako učiti, a to se radi kroz brojne studije slučajeva, simulacije, ali i praktične projekte gdje surađujemo s brojnim hrvatskim kompanijama. Osim toga, na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa je obavezna i stručna praksa u trajanju od minimalno dva mjeseca koja studente tokom preddiplomskog studija uvodi u stvarne poslovne situacije", kažu na ZŠEM-u. Budući da je cjelokupno studiranje na Visokoj školi Agora kombinacija teorije i prakse, sami ishodi učenja u najvećoj mogućoj mjeri odgovaraju zahtjevima koje dobivaju s tržišta rada te se tako studenti mogu dobro pripremiti za ono što ih čeka na radnom mjestu.

"Na Agori su dominantni stručnjaci iz prakse – iz agencija za tržišno komuniciranje, dizajnerskih studija ili marketinških odjela tvrtki, odnosno stručnjaci iz medijskih kuća", ističe Nenad Bogdanović, prodekan za međunarodnu suradnju Visoke škole tržišnih komunikacija Agora. I na Veleučilištu Baltazar pokušavaju promijeniti situaciju i stvoriti veze s gospodarstvom kako bi im studijski programi odgovarali na potrebe tržišta rada. "Formalni obrazovni sustav po našem mišljenju nije dovoljno povezan s gospodarstvom s jedne strane zbog nefleksibilnosti obrazovnoga sustava, a s druge zbog nespremnosti gospodarstva da se aktivnije uključi u formuliranje ishoda učenja",  tvrde na Veleučilištu Baltazar.

Oni su povezani s Hrvatskom udrugom poslodavaca s kojom kontinuirano raspravljaju o povezivanju sustava obrazovanja s gospodarstvom, a na specijalističkom studiju Financijski menadžment organiziraju tzv. 'specijalističke radionice' na koje zovu stručnjake iz gospodarstva koji sa studentima rade na konkretnim slučajevima, odnosno problemima iz prakse. Taj model planiraju primijeniti i na drugim studijskim programima, a svake godine šire mrežu tvrtki i ustanova u kojima njihovi studenti obavljaju stručnu praksu.

"Gospodarstvo tj. njegove subjekte smatramo svojim 'stakeholderima' jer mi naše studente obrazujemo da jednom preuzmu ključne uloge na tom istom tržištu. S obzirom da smo orijentirani i na akademski rad kroz brojna istraživanja, ali i na praksu kroz projekte, suradnja s poslovnom zajednicom na ZŠEM-u je dio naše svakodnevice. Imamo zaseban ured koji vodi brigu o praktičnoj suradnji studenata s poslovnom zajednicom – Career centar – koji je uz to zadužen i za odnose s alumnima. Tu je osim toga i dio predavača s bogatim poslovnim iskustvom iz prakse koji svoja znanja na taj način prenose studentima, ali i kolegiji koji su strukturirani na način da studenti na njima rade stvarne poslovne planove", poručuju sa ZŠEM-a.

Međunarodna povezanost
I Bogdanović se složio da formalni obrazovni sustav nije dovoljno povezan s gospodarstvom. "Za početak trebamo govoriti o upisnim kvotama poglavito na državne fakultete, koje često puta ne odgovaraju stvarnim potrebama tržišta rada. Nadalje, zbog svih promjena koje se događaju u gospodarstvu, tvrtke sve više traže zaposlenike koji nemaju samo spremu, nego i razvijena praktična znanja, što im omogućava praktički trenutno uhodavanje u radno mjesto. Mi u Agori smo jako ponosni na činjenicu da nemamo nezaposlenih završenih studenata, što je relativno atipična situacija u Hrvatskoj, i što govori o dovoljno dobroj povezanosti s realnim sektorom – branšom tržišnih komunikacija", smatra Bogdanović.

ZŠEM je puno vremena i sredstava uložio u međunarodne akreditacije, međunarodno obrazovanje nastavnog i nenastavnog osoblja i općenito međunarodnu povezanost. Kako ističu, država već desetljećima država ne funkcionira kao regulator tako da omogući funkcioniranje sustava koji potiče inovativnost i nagrađuje kvalitetu na svim razinama obrazovanja. ˝Problem hrvatskog obrazovnog sustava vidljiv je u sljedećem; oni najbolji su uistinu najbolji i mogu parirati bilo gdje u svijetu, dok je sredina krivulje nešto ispod prosjeka˝, tvrde na ZŠEM-u. Bogdanović navodi i da hrvatski obrazovni sustav kaska u direktnoj usporedbi s ostatkom svijeta. To se prvenstveno odnosi na postotak uspješnog završetka studija jer u Hrvatskoj relativno manji broj upisanih studenata završava svoje studije u usporedbi s nekim uspješnijim zemljama. Praktikum je obvezni dio kurikuluma Visoke škole Agora.

Nakon završetka četvrtog semestra studija studenti su dužni odraditi studentski praktikum u trajanju od najmanje pet tjedana, na radnom mjestu za koje su se sami izborili. Po završetku praktikuma izrađuju izvještaj / portfolio koji se ocjenjuje, tako da na Agori nema odrađivanja prakse forme radi. Cijeli proces nadziru dvije osobe – voditelj praktikuma na školi te mentor na radnom mjestu. Kako kaže Bogdanović, uz tu obveznu praksu, najveći broj studenata odrađuje prakse i izvan te obvezne prakse. Uz same praktikume, veliki broj kolegija na Agori sadrži praktične dijelove nastave, gdje studenti izrađuju projekte kroz koje simuliraju realne radne uvjete i zadatke.

"Kao potvrda tog pristupa dolaze i priznanja na domaćoj i međunarodnoj razini, gdje naši studenti za vrijeme studija osvajaju nagrade, što govori o njihovoj stvarnoj pripremljenosti za buduće radno mjesto. Naši studenti su izuzetno zadovoljni takvim pristupom, čak nas često i požuruju oko same realizacije praktikuma. Posebni značaj pridajemo i poslodavcima, eto baš trenutno imamo upite i zahtjeve iz desetak tvrtki, gdje smještamo studente na praksu ili im pomažemo pri zapošljavanju. Specifičan primjer dolazi iz agencija za tržišno komuniciranje, gdje nam dojavljuju da se naši studenti vrhunski snalaze te i kao samo studenti samostalno nose određeni dio procesa na svojim leđima, na što smo kao škola posebno ponosni", tvrdi Bogdanović.

Kvaliteta isped kvantitete
Studenti Veleučilišta Baltazar Zaprešić, osim učenjem, za tržište rada pripremaju se i pisanjem radova, kroz razna natjecanja te kroz radionice koje vode poznati stručnjaci i gosti predavači koje dovode na predavanja i seminare. Kroz Alumni klub Baltazar također ih se povezuje s ljudima iz struke pa im se pruža prilika da rade i na konkretnim projektima, a naravno tu je i obavezna stručna praksa kao najbolja priprema za tržište rada. "Ponosni smo što našim studentima pružamo znanja koja im svakodnevno pomažu u svladavanju radnih zadataka, donošenju poslovnih odluka i upravljanju resursima.

Studenti Veleučilišta Baltazar u potpunosti su 'krojeni' po mjeri tržišta rada zahvaljujući stalnoj reformi našega obrazovnog modela. Uvijek uvodimo nove elemente, ukidamo stare ili ih integriramo i racionaliziramo sukladno potrebama na tržištu. Količinski se trudimo smanjiti obim programa, a učiniti ih kvalitativno boljima, a koliko su naši studenti spremni za realni sektor, najbolje pokazuju i njihovi poslovi kojima se u konačnici bave", zaključili su sa Veleučilišta Baltazar.

"Teško je danas nešto 'krojiti po mjeri tržišta rada' jer tržište se jako brzo mijenja, pa u toku četverogodišnjeg školovanja dio onoga što je nekada bio 'standard' može postati suvišno ili zastarjelo. Mi zato učimo naše studente inovativnom razmišljanju, kreativnosti u rješavanju problema, analitičnosti, komunikacijskim vještinama i sposobnosti prilagodbe na promjene", tvrde na ZŠEM-u. Kako tvrde, prema povratnim informacijama iz realnog sektora i istraživanjima koja provode na godišnjoj razini, poslodavci su izrazito zadovoljni ZŠEM-ovcima, a prvenstveno njihovim znanjem iz područja ekonomije i financija, komunikacijskim vještinama, ali i brojnim projektima kroz koja su stjecali praktično iskustvo tokom studija.

Kažu da danas ne postoji srednja ili velika kompanija u kojoj nije zaposlen barem jedan ZŠEM alumni. Velik dio studenata uspjeh je našao kroz poduzetničke projekte, jedan dio je u inozemstvu od investicijskih banaka do start-upova, a jedan manji, ali respektabilan broj je nastavio akademsku karijeru na doktorskim studijima, uglavnom u inozemstvu. 

Neformalno obrazovanje
"Završeni studenti Agore ne nalaze se na burzi rada. Rezultati i komentari iz tvrtki koje zapošljavaju naše studente izuzetno su pozitivni, što govori o visokoj razini spremnosti za tržište rada", tvrdi Bogdanović. Složili su se da je danas sustav neformalnog obrazovanja postaje sve značajniji. Na Veleučilištu Baltazar tvrde kako taj sustav omogućuje tehnološki napredak, online studiranje, veliki spektar dostupnosti svih oblika interesnih sfera za pojedinca, omogućuje veliki broj profesionalno organiziranih seminara, simpozija i stručnih tečaja koji omogućuju nastavak daljnjega obrazovanja. Od jeseni Veleučilište Baltazar Zaprešić pokreću više programa cjeloživotnoga obrazovanja; seminare za lead auditore u normizaciji, menadžere u raznim granama gospodarstva i dr.

NA ZŠEM-u ističu kako se o neformalnom obrazovanju u zadnje vrijeme sve više vodi računa i to je trend i u drugim zapadnoeuropskim zemljama. Neformalno je obrazovanje prvenstveno povezano sa cjeloživotnim učenjem, a prema njihovom internom istraživanju, ZŠEM-ovci smatraju takvu vrstu obrazovanja izuzetno važnom i spremni su na stalno unapređenje svojih znanja i vještina. "ZŠEM-ovci su u pravilu uvijek motivirani za prakse, pogotovo u većim hrvatskim ili stranim kompanijama jer su svjesni vrijednosti takvog iskustva. Problem je jedino dostupnost tih praksi od strane poslodavaca. Na brojnim je europskim fakultetima sasvim normalno da stručna praksa traje 3-6 mjeseci i nosi do 30 ECTS bodova što je vrijednost jednog semestra. U Hrvatskoj je za sada to još uvijek nemoguće, pa dijelom zbog toga, a dijelom i zbog nužnosti prakse na engleskom jeziku za međunarodne studente još uvijek nismo konkurentni kao obrazovna destinacija koliko bismo mogli biti.

U Europi, SAD-u i Aziji je situacija poprilično dobro riješena jer velik broj ZŠEM-ovaca koji ode na međunarodnu razmjenu pronađe i odradi stručnu praksu u toj zemlji", kažu s ZŠEM-a. Na Veleučilištu Baltazar ističu i kako je interes stranih studenata za studiranjem sjajan. Ovaj semestar na razmjeni su imali studente iz Španjolske, Češke i Slovačke, a jednako su interesantni i profesorima i ostali zaposlenicima koje nas izabire za Erasmus razmjenu. "Na ZŠEM-u već osmu godinu za redom imamo izuzetno popularnu međunarodnu ljetnu školu na kojoj je ove godine od 130 polaznika ukupno čak 72 međunarodna studenta iz 14 zemalja.

Uz AACSB akreditaciju koja nam je nakon višegodišnjeg procesa kontrole kvalitete dodijeljena 2013. godine, ZŠEM je postao uistinu međunarodno prepoznat, pojačali smo partnersku suradnji s najboljim svjetskim fakultetima, a i međunarodni studenti sve više dolaze u Zagreb ili kao redovni studenti preddiplomskog ili diplomskog studija, ili u sklopu međunarodne razmjene. Na godišnjoj razini ta brojka na ZŠEM-u već doseže preko 200 stranih studenata", pohvalili su se s ZŠEM-a.

Iva Kostelac Slijepčević, regionalna direktorica ljudskih resursa u Dukatu tvrdi da je nužno jače povezivanje akademske i poslovne zajednice, prvenstveno kako bi se čule potrebe poslodavaca a potom se na njih i odgovorilo kroz specifične programe, znanja i vještine koje bi studenti stjecali za vrijeme trajanja obrazovanja. Dina Barišić, voditeljica odjela zapošljavanja i edukacije u Hrvatskoj pošti smatra kako mladim ljudima obrazovni sustav treba pružiti model kako bi bili spremniji, ali isto tako i mladi ljudi trebaju pokazati spremnost da se pripremaju za ono što ih čeka sa završetkom obrazovanja.

"Naravno da postoje mnogi dobri primjeri i pojedinaca i programa na nekim institucijama, no kako se mijenjaju i zahtjevi na tržištu rada, tako trebaju i dijelovi obrazovnog sustava biti u sinergiji s tim promjenama", poručila je Dina Barišić. S tim se složila i Vladimira Senčar Perkov, direktorica Ininog Sektora upravljanja ljudskim resursima koja tvrdi da je povezanost visokog obrazovanja i gospodarstva jedan od preduvjeta za zdrav razvoj tržišta rada i gospodarstva, no smatra kako na mnogim fakultetima nedostaje prakse. "Smatram kako je to područje u kojem obrazovne institucije mogu učiniti veliki pomak kroz pojačani angažman za pronalaženje prilika za stjecanje prakse za svoje studente. Jedan od načina kako to mogu postići je suradnja s tvrtkama i velikim kompanijama u Hrvatskoj, ali i inozemstvu. U Ini prepoznajemo važnost ovakvog pristupa radi čega kontinuirano ulažemo u jačanje partnerskih odnosa s onim fakultetima na kojima se obrazuju kadrovi koji su u Ini najtraženiji", kaže Senčar Perkov.

Luca Pinjuh, specijalistica za evente i kino oglašavanje iz Cinestara smatra da je naš obrazovni sustav prilično fokusiran na stjecanje teoretskih znanja koja su premalo su fokusirana na specifične teme i praćenje trendova u određenim segmentima poslovanja.  Mirela Strakoš, voditeljica odsjeka za marketing u Croatia Zdravstvenom osiguranju tvrdi kako se pristup obrazovanju polako mijenja, pogotovo u dijelu privatnih veleučilišta i poslovnih škola, no još uvijek je težište na teoriji. Poručila je kako bi obrazovni sustav trebao uvoditi sve više rada na stvarnim poslovnim primjerima.

Dijana Jendrašinkin, direktorica marketinga i korporativnih komunikacija u Pevecu tvrdi da se hrvatski obrazovni sustav sporim koracima prilagođava zahtjevima tržišta, posebice u javnim obrazovnim ustanovama. Kako kaže, situacija s privatnim fakultetima je drugačija jer se ipak  bolje prilagođavaju trendovima pa nude i obrazovanja za specifična zanimanja i smjerove. "Uspješan prijelaz mladih iz sustava obrazovanja u sustav rada trebao bi se ostvariti kroz stalnu suradnju obrazovnih institucija i poslovnog sektora. Kombiniranje općeobrazovnog djela, stručno-teorijskog i praktičnog djela vjerujem da  mogu osigurati cjelovitost  koja se danas traži", tvrdi Sven Müller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. 

Proaktivnost i radne etika
U želji da potakne ostanak mladih, školovanih i perspektivnih ljudi u  Hrvatskoj, UNIQA osiguranje podržava i projekte obrazovnih institucija koji predstavljaju potpuno nov i inovativan pristup u stvaranju, selektiranju i praćenju budućih mladih poduzetnika. "Uspostavljanjem suradnje na razini fakultet/tvrtka  studentima smo omogućili lakši pristup našoj kompaniji, a nama je pružena mogućnost selekcije vrhunskih i obrazovanih kadrova", poručila je Izidora Bunić, stručna suradnica za edukaciju i razvoj u UNIQA osiguranju.

Ninoslav Čerkez, izvršni direktor upravljanja kadrovima i edukacijama u tvrtki IN2 navodi kako su u prednosti oni studenti koji su kroz programe stručne prakse, izrade završnih i diplomskih radova te zajedničkih projekata s realnim sektorom stekli iskustvo.  Vlatka Dajčić iz sektora kadrovskih, općih i pravnih poslova u Krašu kaže kako bi na fakultetima trebalo poraditi i na razvoju vještina kao što su proaktivnost, samoinicijativnost, radna etika i interpersonalne vještine. S tim se složila i Martina Jelovečki iz odjela marketinga i razvoja proizvoda OTP leasingu koja tvrdi kako bi obrazovne institucije trebale educirati mlade ljude tako da ih pripremaju za cjeloživotno učenje, da ih obrazuju na način da se od njih očekuje proaktivnost, kreativnost, spremnost na usvajanje novih znanja, iskustava te s posebnim naglaskom da im osvijeste razvoj vještina na koji su pozvani da se samoobrazuju kroz cijeli život.

"Komunikacijske i organizacijske vještine koje su neophodne u današnjem modernom načinu poslovanja se jako malo ili uopće ne uče kroz obrazovne institucije, a predstavljaju neophodne preduvjete za učinkovit rad i razvoj poslovne karijere", poručila je Jelovečki. U Zagrebačkoj banci ističu da je zadatak obrazovnih institucija da prenose znanja i razvijaju vještine, ali i da od najranijih dana razvijaju radne navike zahvaljujući kojima će studenti vjerojatno, jednako odgovorno i ozbiljno pristupati i poslovima koji ih očekuju u budućnosti. "Upravo su pristup poslu i motivacija ono što se najčešće pokaže kao ključan faktor uspjeha naših zaposlenika", kažu iz Zagrebačke banke.