Predsjedanje Upravom Mercator Hrvatska Samo Gorjup preuzeo je početkom 2012. da bi nedugo potom, već u ožujku, najavio pokretanje niza aktivnosti na izradi novog strateškog plana za sve žešću tržišnu utakmicu među brojnom ovdašnjom konkurencijom. Gorjup iznosi što je već realizirano iz te projekcije, a što je još u pripremi te s kakvim procjenama planiraju poslovanje u 2013. 

Koliko je Mercator ove godine investirao u razvoj maloprodajne mreže na hrvatskom tržištu?

Radije bih govorio o kvadratima nego o vrijednosti investicija. Otvorili smo tri nove trgovine, jednu u Vodicama te Savicu u Zagrebu i Kurilovec kod Velike Gorice ukupne površine oko 1300 četvornih metara. Preuredili smo  hipermarket u Karlovcu bruto površine 3000 kvadrata, s tim da je ostao samo ‘kostur’ objekta, sve ostalo je potpuno novo. Uz to smo obnovili i 12 Getroa; preuredili smo prostor, ali ne na način da smo samo smanjili prodajnu površinu već smo ih djelomično i preadaptirali s dopunom nove opreme, novim vizualima i novim zakupcima.  Osigurali smo više od 40.000 kvadrata za potrebe market programa, dok smo od novonastalih površina za zakupce, aktivirali već 6000. Generalke su urađene na još sedam trgovina Mercatora površine oko 1500 kvadrata. Nisam zbrajao kvadraturu, no i ovako nanizana svjedoči da smo i ove godine ulagali jako puno. Paralelno radimo i na novim objektima. Imamo već otvorene projekte međutim, to je posao koji uobičajeno traje od jednu i pol do dvije godine i rezultati će biti vidljivi tek krajem 2013. odnosno početkom 2014.

Dio konkurencije okreće se sve više izgradnji trgovina duž priobalja,. Mercatora baš i nema na tom prostoru, planirate nešto?

Prisutni smo u većim gradovima Dalmacije jer, doista znamo što je snaga recimo Splita, no imamo više objekata u Istri te na jugu Dalmacije. Naša želja je da napravimo bolju poveznicu te budemo prisutniji na obali, no za takav projekt nam treba vremena. Naš primarni fokus ipak su Zagreb sa širom okolinom i Istra. Međutim, trošak logistike u trgovini je vrlo značajan i on dijelom određuje kako i kamo ćemo fokusirati razvoj.

Godina je na iz­maku, možete li ocijeniti kako će Mercator pamtiti poslovanje u 2012.?

Godina će biti gotova tek kada završi prosinac, svim trgovcima to je najznačajniji mjesec, donosi od 20 do 30 posto veći promet naspram ostatka godine. Mogu tek reći kako su očekivanja u prodajnom smislu gotovo realizirana, nijedan trgovac nije pripravan reći da ima 100 postotnu realizaciju. Ispadalo bi da se hvali. Naš cilj bio je da u 2012. puno napravimo na cjenovnoj prilagodbi, na ponudi asortimana i njegovoj prilagodbi zahtjevima kupaca, mislim da smo zadovoljili njihova očekivanja. Racionalizirali smo poslovanje, odlučili smo ne zadržavati nešto pod svaku cijenu. Nakon godinu dana smo zatvorili jednu trgovinu u Osijeku, bili smo zakupci prostora unutar trgovačkog centra koji nije ispunio najavljene planove. No, Osječani i dalje imaju svoj Mercator centar stotinu metara dalje.

Statistika otkriva da je potrošnja u hrvatskoj maloprodaji ušla u negativnu spiralu. Kako plivati u takvim okolnostima?

Otvoreno ću vam reći, trgovci koji nisu investirali, koji nemaju prihode kroz organski rast su izgubili. Svaki trgovac, ako će biti iskren, priznat će da je na starim objektima u usporedbi s prošlom godinom ostvario manji promet. Mi smo zadržali broj kupaca, ali je košarica manja. U Mercatoru nismo pali, a kako smo znali da ćemo imati neki pad u Getrou ciljano smo krenuli u smanjivanje kvadrature. Jer, ako više ne prodajemo bijelu tehniku ne trebaju nam sve površine Getroa. Osnovni programi prehrane te prodaja voća i povrća u Getrou su tijekom godine bilježili velik rast dok je prodaja tekstila i tehnike bila manja. Zato smo i odlučili više ne raditi svaštarnicu u jednom objektu Getroa nego prostor ponuditi kvalitetnim zakupcima s biranom komplementarnom ponudom. Usmjerit ćemo se u segmente u kojima smo jako dobri, na njima ćemo puno raditi i u Mercatoru i u Getrou.

Što je moguće očekivati u 2013.?

Znamo da su makroekonomske prognoze pesimistične te da nas očekuje pad potrošnje i rast nezaposlenosti. Teško je, barem u prvom polugodištu očekivati prognozu rasta i zato smo naše planove krojili vrlo realno. Međutim, Hrvatska ulazi u EU i Mercator se intenzivno priprema za to razdoblje. Radimo puno na tzv. globalnoj nabavi s obzirom na ukidanje granica i carina. Objedinit ćemo nabavu s prostora EU što nam daje veću mogućnost da kupcima ponudimo  adekvatniju cijenu prema njihovoj platežnoj moći. Međutim, nastavit ćemo i dalje podupirati lokalnu proizvodnju – u strukturi prihoda Mercator danas ima 67 posto hrvatskih proizvoda. To nije malo, ako bih uspoređivao, Mercator u Sloveniji drži 70 posto slovenskih proizvoda, a u Hrvatskoj 67 posto hrvatskih. Držimo rejting i poštujemo lokalne proizvođače. Naša prednost je i što ćemo osnovni asortiman moći objediniti i time postići veću ekonomiju obujma za ukupno slovensko-hrvatsko tržište. Pripremamo se i ekonomizirati logistiku, imamo dovoljno kapaciteta u Sloveniji koji su manje iskorišteni, a istodobno ćemo iz skladišta u Svetoj Nedjelji kod Samobora opskrbljivati slovensko tržište. Više se neće gledati je li vlasnik robe Mercator iz Ljubljane ili Zagreba nego gdje je roba locirana pa je stoga i transport jeftiniji.

Hoće li ta racionalizacija možda pojeftiniti neke proizvode u Hrvatskoj nakon srpnja 2013?

Maloprodajne cijene koje pratimo i uspoređujemo već su ispodprosječne. Naša dva tržišta su preblizu i premda je u Sloveniji PDV na hranu 8,5 posto a u Hrvatskoj 25 posto. Promjena cijena dogodit će se na robnim grupama koje su opterećene carinom. Konkretno, imamo pekarnu u Grosuplju i proizvode uvozimo u Hrvatsku uz carinu od 15 posto. Zbog ukidanja te carine nabavna cijena vjerojatno će se sniziti za 15 posto.

Akcijske bitke trgovaca za privlačenje kupaca sve su žešće. Koliko uopće ima prostora za daljnje rezanje cjenika?

Neću govoriti o pojedinačnim iskustvima nego o prosječnoj bruto marži u trgovini, ona je dva puta niža u Hrvatskoj nego u Sloveniji. To je zbog povećanja PDV-a koji značajno utječe na maloprodajnu cijenu. PDV je potisnuo zaradu trgovaca, a sada će priliku na otvorenom tržištu imati hrvatski proizvođači. Imat će bolju poziciju za izvoz u Sloveniju, nego slovenski u Hrvatsku, a to dobro znaju Podravka, Agrokor, Atlantic i ostali. Ukidanje granica velika je prilika za hrvatske tvrtke, posebno za prehrambenu industriju.

U Hrvatskoj je konkurencija među trgovcima već sada velika, što je moguće očekivati za nekoliko godina?

Zakon koncentracije je neminovan. U Sloveniji prva tri trgovca danas drže 60 posto tržišta, u Hrvatskoj 50 posto dok na srpskom tržištu još nema nijednog velikog europskog trgovca. Europska praksa je da tri najveća prisvajaju od 70 do 80 posto udjela, to uskoro i nas ovdje čeka.

Ovaj tekst preuzet je iz besplatnog priloga Poslovnog dnevnika Poslovna 2013. Osim intervju s predsjednikom Uprave Mercatora, u posebnom prilogu Poslovna 2013. pročitajte pregled hrvatskog gospodarstva u 2012., očekivanjima šoping centara…