I prvo polugodište izvoz hrvatskih tvrtki obilježava slabljenje (s 11,5 milijardi eura pao je za 0,3% na godišnjoj razini), a činjenica da kontinuirano slabi izvoz na tržište EU, dok onaj na ‘trećim’ tržištima’ raste, rezultirao je da više u EU ne odlazi dvije trećine, kako je ranijih godina bilo, nego polovica hrvatskih izvoznih proizvoda.

U šest mjeseci 2024., prema preliminarnim podacima DZS-a, izvezeno je u EU 7,63 milijarde eura, gotovo 4% manje nego lani, dok je u zemlje koje nisu članice EU plasirano 3,83 milijarde ili 7,6% više.

Slabljene pokrivenosti
Izvozna statistika DZS-a za prvih šest mjeseci pokazuje i drugi negativan trend, slabljenje pokrivenosti uvoza izvozom, koji je u prvom polugodištu pao na 54,4%, budući da je uvoz s 21,1 milijardu eura porastao za 4,2%. Zanimljivo je i da za razliku od izvoza, robe koje stižu iz EU bilježe pozitivan trend (porast od 8,2%), za razliku od uvoza iz ‘trećih’ zemalja (iz kojih je pao također za 8,2%). Uvoz iz EU ujedno čini gotovo četvrtinu ukupnog uvoza.

Detaljnije podatke DZS je, međutim, obradio za pet mjeseci, tijekom kojih je vrijednost izvoza još bila identična kao u istom razdoblju 2023. Promatrano po djelatnostima, zasad zadovoljni rezultatima mogu biti izvoznici u prerađivačkoj industriji, prvenstveno farmaceuti, kemijska industrija, proizvodnja rafinirane nafte, električne opreme, strojeva, motornih vozila, kao i odjeće, a koje ostvaruju velik dio hrvatskog izvoza.

Nešto blaži rast bilježi i izvoz prehrambene i proizvodnje pića, nemetalnih mineralnih proizvoda, dok se s manjkom potražnje suočavaju u poljoprivredi i nerafiniranoj nafti, proizvođači duhanskih proizvoda, metala, računala i elektroničkih i optičkih proizvoda, strojeva, te prerađivači drva i proizvođači namještaja.

Najveći pad izvoza među velikim izvoznicima statistika je zabilježila u opskrbi strujom i plinom, koji je u odnosu na lani podbacio za preko 52%. Gotovo jednak udarac imali su i brodograditelji.

No, za razliku od domaće brodogradnje, neobičan skok statistika bilježi kod uvoza u toj djelatnosti, a koji je u pet ovogodišnjih mjeseci porastao za 123% i dosegnuo 673 milijuna eura. Iz statistike nije razvidno što je sve uvezeno i o kakvim se brodovima i plovilima radi, a najveći dio uvoza realiziran je u svibnju (375 milijuna eura). U pet mjeseci naša brodogradnja izvezla je 287 milijuna eura.

Za razliku od lani, u pet ovogodišnjih mjeseci samo su dvije djelatnosti u suficitu – više izvozimo prerađenog drva i otpada nego ga uvozimo, a lani su u plusu bili još i proizvodnja duhana, ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, gotovih metalnih proizvoda, te brodogradnja i izvoz struje i plina.

Gledano po zemljama, održanju jednake razine robne razmjene u pet mjeseci pridonijela je i Njemačka gdje je, unatoč nestabilnosti, realizacija hrvatskih poduzetnika identična kao lani. Plasirano je ukupno 1,18 milijardi eura vrijednih proizvoda, što Njemačku i dalje čini vodećim izvoznim tržištem.

Pada uvoz iz SAD-a
Dok izvoz u Italiju i Sloveniju nastavlja padati, raste izvoz u BiH, koja je po vrijednosti ove godine postala treće izvozno tržište hrvatskih gospodarstvenika. Izvoz u Srbiju pada već neko vrijeme, kao i u Mađarsku, te Tursku, a takav trend nastavlja se i s Japanom.

No, istodobno oživljava prodaja u Kini, koja je prethodnih godina svedena na minimum, a po ostvarenoj realizaciji u pet mjeseci prešla je vrijednost izvoza u Japan (izvezeno više od 48 mil. eura). Najvažnije prekooceansko tržište za Hrvatsku ostaje SAD, na kojemu se bilježi rast (19%).

Ostvarena vrijednost u pet mjeseci dosegla je 275 milijuna eura, s tim da uvoz iz SAD-a, koji je proteklih godina eksplodirao s nabavom LNG-a, i dalje snažno pada, vrijednost mu je za trećinu slabija od lanjske (364 milijuna eura).

Raste i robna razmjena s Egiptom, no sve važniji partner Hrvatskoj je Kazahstan. U pet mjeseci izvezeno je roba vrijednih 23 milijuna, a uvezeno preko 180 milijuna eura. Iz dosadašnjih podataka, najvećim dijelom hrvatske su tvrtke na to tržište izvozile farmaceutske proizvode, a uvoz su dominantno činili energenti. Dinamiku razmjene oslikava podatak da je ona u pet mjeseci usedmerostručena u odnosu na lani, pri čemu je uvoz povećan za 18 puta.