Prvi rezultati dubinske analize stručnjaka Svjetske banke pokazuju da strukturna transformacija hrvatske poljoprivrede ide u dobrom smjeru i da bi trebala potaknuti rast te stvoriti nova radna mjesta. Ministarstvo poljoprivrede ugovorilo je sa Svjetskom bankom izradu strategije sektora za 2,5 milijuna eura, a bit će financirana iz tehničke pomoći EU.

U prvim rezultatima Svjetska banka zaključila je da poljoprivreda i ruralni prostori, kao i akvakultura u Hrvatskoj imaju golem potencijal rasta i razvoja, uključujući neograničen pristup tržištu Unije.

Koncentrirana industrija

No, analiza navodi i da je Hrvatska još ovisna o uvozu, a poljoprivrednici koriste zastarjelu i neučinkovitu mehanizaciju te se sporo prilagođavaju tehnološkim promjenama, što ih čini manje konkurentnima. Navodi se kako je Hrvatska konkurentna u primarnim poljoprivrednim proizvodima niske vrijednosti, a u onima visoke vrijednosti ograničena na mali broj hortikulturnih i stočnih proizvoda. Mnogo je malih proizvođača, ali je niska razina udruživanja, uz ograničenu povezanost s tržištem, dok je prerađivačka poljoprivredno-prehrambena industrija koncentrirana.

Ulaganja u hrvatski agrar su opravdana, tvrde u Svjetskoj banci i procjenjuju da ulaganje od milijun dolara u proizvodnju generira povećanje od 5,19 milijuna USD u vrijednosti ukupnog obujma proizvodnje u gospodarstvu (uključujući učinke potrošnje individualnih potrošača). Javni izdaci za poljoprivredu su na razini oko 1,3 % BDP-a, dvostruko više od prosjeka EU-28. U ukupnim potporama koje dobiju poljoprivrednici na EU novac otpada oko 65%. Potpora dohotku (kroz izravna plaćanja) predstavlja 40% dodane vrijednosti poljoprivrednih gospodarstava, za razliku od 30 % prosjeka EU-28.

Član upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić kaže kako je analiza dobra, no da nam treba jasna strategija što i kako želimo proizvoditi.

“Našu poljoprivredu uništile su sve dosadašnje politike, favoriziranje velikih sustava te nekontrolirani uvoz koji je uništio prerađivačke kapaciteti”, ističe.

'Bilo je previše prevara'

Izradu strateških dokumenata uz pomoć međunarodnih stručnjaka pohvalio je i Goran Buturac s Ekonomskog instituta u Zagrebu, no kaže: “Nadajmo se da ti dokumentui neće ostati mrtvo slovo na papiru te da ćemo uspjeti u njihovoj provedbi, u cilju izgradnje konkurentnog, inovativnog, snažnog i uspješnog domaćeg poljoprivrednog sektora”.

U poljoprivredu je uloženo puno, ali potpore su odlazile u pogrešne ruke, upozorava Brlošić i dodaje:

“Bilo je previše manipulacija i prevara. Potpore nisu išle pravim proizvođačima. Zato smatram da država mora imati posebne programe za OPG-ove do 50 hektara koje treba jače poticati, a nešto i one do 100 ha. Svima iznad toga je treba ograničiti potpore”.

Zanimljiv je zaključak analize Svjetske banke da je učinak mjera ruralnog razvoja na konkurentnost veći od onoga koji imaju izravna plaćanja, ali ekonomski najuspješnija gospodarstva su ona koja potporu u obliku izravnih plaćanja kombiniraju s ulaganjima financiranim kroz ruralni razvoj.

Buturac dodaje da sukus prvih analiza Svjetske banke uvelike potvrđuje rezultate istraživanja domaćih stručnjaka. “U sveobuhvatnoj analizi koju smo proveli prije nekoliko godina  potvrđena je hipoteza o strateškom značaju sektora. Iako, veličinom manji u odnosu na Svjetsku banku, izračun našeg multiplikatora potvrdio je ne samo izravne učinke na ukupno gospodarstvo, već i na razvoj ostalih sektora”, kaže Buturac.

Poljoprivredi, dodaje on, danas više no ikad treba vizija s jasno definiranim ciljevima i prioritetima razvoja. U tome je, veli, nezaobilazna uloga uvođenja novih tehnologija i inovacija u proizvodne procese. Uloga države je da osigura ambijent pogodan za nova ulaganja, osobito mladima.

Uloga države

“Kao i da osigura transparentan i učinkovit sustav potpora te poštenu tržišnu utakmicu, u kojoj neće biti prostora za podređen položaj domaćih proizvođača. Nezaobilazna uloga države je i u doprinosu kvalitetne edukacije poljoprivrednika i uspostavi istraživačkih centara koji će im biti potpora u izgradnji konkurentnih proizvodnih procesa, zaključuje”, zajključuje Buturac.