Žena drži tri ćoška u kući, a muškarac samo jedan" stara je izreka. "Samo 12 posto muškaraca sudjeluje u kućanskim poslovima" je stara-nova statistika. Balans između privatnog i poslovnog života, rodni stereotipi, tvrdnje da su žene manje sposobne i talentirane, nejednake plaće i manja zastupljenost žena na rukovodećim pozicijama problemi su s kojima se žene suočavaju i danas.

Lakše su se izvukle iz turbulentnog razdoblja financijske krize 2008. godine, no i dalje ulažu više napora da bi bile primijećene i da bi došle do iste pozicije poput njihovih muških kolega. Kriterij za dobivanje posla trebao bi biti znanje, kao i kompetencije, no bez rodnog predznaka. Činjenica je to koju čelni ljudi velikih kompanija često ponavljaju. Kako bi dobili složenije i konkretne informacije, konzultantska kuća Deloitte i Hrvatska udruga poslodavaca predstavili su uoči Dana žena rezultate istraživanja Žene u poslovnom svijetu. Proveli su istraživanje od listopada do prosinca prošle godine, sukladno stavovima i uvjerenjima 186 predstavnica i predstavnika hrvatskih tvrtki o tome kako doživljavaju žene u poslovnom svijetu. Prvo takvo istraživanje provedeno je 2013. godine, a pet godina kasnije anketu je ispunilo 177 žena, odnosno njih 95 posto i samo devet muškaraca, dakle pet posto.

Istraživanje je predstavila Helena Schmidt, partnerica u Deloitteu i voditeljica SheXO inicijative. Nažalost, rezultati iz 2018. i 2013. značajno se ne razlikuju. Prema postizanju poslovnih rezultata, muškarci i žene su jednako uspješni na financijskom planu dok se razlike očituju u percepciji određenih područja. Ispitanici smatraju da su žene uspješnije u ljudskim resursima te da više rade na osobnom razvoju, no kada je u pitanju profesionalno napredovanje – smatraju da su tu muškarci bolji, uglavnom zbog nemogućnosti žena da se profesionalno usavršavaju na poslu.

Kada promatramo obilježja muškaraca i žena na izvršnim pozicijama, možemo vidjeti da razlike u muškom i ženskom stilu vođenja nisu samo zasnovane na teoriji. Prema rezultatima istraživanja, kod muškaraca je izraženija racionalna analiza, asertivnost i natjecanje, a kod žena razumijevanje, senzibilnost, iskrenost, izgradnja konsenzusa, dosljednost i obavljanje više zadataka istovremeno. Danas je tek 22 posto žena na rukovodećim pozicijama u čemu prednjači privatni sektor koji diže prosjek, a u državnim tvrtkama to je samo 5 posto. 

To potvrđuje i najnovije istraživanje koje je provela tvrtka Nestpick u 2019. godini. Naime, po pitanju menadžerskih pozicija, osim što žene kod nas zarađuju i do 17 posto manje od muškaraca, na istraživanju provedenom na 100 zemalja, Hrvatska je na 26. mjestu s 27,90 posto žena. Usporedbe radi, Namibija ima najveći postotak žena na menadžerskim pozicijama – 48,6 posto, a slijede Latvija (44,1 posto) i Panama (43,5 posto). U regiji i nama susjednim zemljama dobrim se rezultatima može svakako pohvaliti Slovenija s čak 41,90 posto žena zaposlenih na navedenim pozicijama.

Bolja od nas je i Srbija gdje je udio žena na menadžerskim pozicija 30,30 posto unatoč tome što su na popisu od 100 zemalja na 38. mjestu.  Još nedavno nam je Tarja Krehić, predsjednica Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji, rekla da u Njemačkoj, Francuskoj, Belgiji, Italiji, Portugalu i Austriji postoji zakon koji kaže da nadzorni odbori najvećih kompanija koje su listane na burzi, moraju imati 30-40 posto žena u nadzornim odborima, a ako nemaju, nemaju ni adekvatno funkcionirajuću kompaniju.

"Postoji drugi set zemalja EU koje ne koriste propisivanje kvota već samoregulirajuće mjere. Njihov je cilj isti – imati 30, odnosno 40 posto žena u nadzornim odborima i upravama kompanija, ali ne zakonskom obvezom već samoregulirajućim mjerama, što znači da je biznis sjeo za stol i rekao da očito imamo rodne neizbalansirane upravljačke funkcije", istaknula je Krehić.  Prema najnovijim informacijama dostupnima na Nestpicku, u Hrvatskoj je prosječna razlika u plaćama 3,83 posto pa iako još uvijek stagniramo, u regiji je veći jaz – u Sloveniji i Crnoj Gori 7,80 posto, u Srbiji 9,30, a u Makedoniji čak 15,22 posto.  

Mjere za poboljšanje
Pitanje je koje su onda mjere za povećanje broja žena na rukovodećim pozicijama. Stručnjaci kažu – fleksibilni uvjeti rada, programi koji balansiraju posao i obiteljski život, mentorski rad iskusnih članova uprave s talentima u tvrtki, vidljivo praćenje programa o raznolikosti spolova od generalnog direktora, Uprave, zatim programi koji olakšavaju prijelaz na/s rodiljnog dopusta, praćenje pokazatelja uspješnosti spolne raznolikosti, zadani spolni omjeri prilikom zapošljavanja, unapređenja i razvoja žena, specifični ciljevi i programi zapošljavanja s osvrtom na spol.

Zastupljenost žena na rukovodećim pozicijama i danas je boljka o kojoj se raspravlja, ali, čini se, nedovoljno, premda su po statistici žene obrazovanije i također kompetentne i spremne preuzeti važne poslove u bilo kojem trenutku. Riječ je svakako o ključnom faktoru za ostvarivanje punog ekonomskog potencijala. "Broj zaposlenih žena koji je od 2013. je porastao za 36.000 dok se broj nezaposlenih žena smanjio za 95.000. Dakle, stopa nezaposlenosti žena smanjila se za gotovo 11 posto", istaknula je državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Majda Burić.  Ana Mandac, pomoćnica ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta, istaknula je da posebnu pozornost posvećuju ženskom poduzetništvu, njegovoj promociji i održavanju, posebno u sklopu programa Promocija poduzetništva unutar kojeg će se baviti i jačanjem ženskog poduzetništva.

"Smatram da smo spremne zajedno razbijati stereotipe", rekla je Mandac. Premda se poslovi danas ne bi trebali dijeliti na muške i ženske već bi se svima trebala pružiti jednaka prilika, boljka je manjak edukacije. Primjerice, zamjenik predsjednika Uprave Končar Elektroindustrije Gordan Kolak naveo je da Končar posluje u dominantno muškoj industriji, no da Končar Institut, znanstvena i razvojna institucija unutar samog Končara, ima 54 posto žena na upravljačkim pozicijama dok je u menadžerskoj upravljačkoj strukturi u Končaru 22 posto žena.  "One su na važnim pozicijama zbog ulaganja u edukaciju i osobni rast. No, trebamo dobiti uravnoteženi miks. Stručnost, želja i trud, trebali bi biti primarni i jedini kriteriji", rekao je Kolak. 

Znanje nema rod
Dakle, ženama je danas važna podrška društva i okoline, što uključuje razgovor, edukaciju, obrazovanje, poticanje da ulažu i sebe i stvaranje prilika i mogućnosti da pokažu svoje kompetencije i znanja.  "Žene ni u svijetu ne stoje bajno, kamoli u Hrvatskoj, stoga se trebamo okrenuti sebi. Znanje i kompetencije nemaju rod i to bi trebalo biti mjerilo svako uspjeh. Važno je uključivati žene u sve procese. S adekvatnom podrškom partnera, obitelji, države i društva žene mogu brže i snažnije profesionalno napredovati te svojim većim angažmanom značajno doprinijeti gospodarskom napretku", zaključila je Gordana Deranja.