Za 71,5 milijun kuna bespovratnih potpora države, oko kojih se proteklih dana podigla žestoka rasprava između ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa i Hrvatske obrtničke, te Hrvatske gospodarske komore, moglo je aplicirati tek 1200 obrtnika, odnosno svega 1,4 posto od ukupnog broja.

Toliko ih, naime, zadovoljava jednu od osnovnih propozicija natječaja za “Mjeru B1 – Jačanje poslovne konkurentnosti poduzetnika i obrtnika” iz programa Poduzetnički impuls, a to je da poduzetnik ili obrtnik mora zapošljavati više od 10 radnika.  No, i iz te minimalne skupine obrtnika mnogi su bili eliminirani i drugim uvjetima natjecanja. Nisu mogli, primjerice, sudjelovati obrtnici koji su registrirani u djelatnostima poljoprivrede, ribarstva, koji se bave građevinarstvom, popravcima i instaliranjem opreme, motornim vozilima, prijevozom, turizmom, ugostiteljstvom i uslužnim djelatnosima…

Još značajnija prepreka bila je obveza osiguranja 50 posto vlastitih sredstava za investiciju, što u uvjetima kada je raspon potpore od 250 tisuća do najviše 1,4 milijuna kuna podrazumijeva da minimalno ulaganje mora iznositi pola milijuna kuna. “U to se danas malo obrtnika može upustiti. S malim brojem zaposlenih, s niskom financijskom akumulacijom, imovinom i vrijednošću opreme, pojedinim obrtnicima čak i relativno jednostavni uvjet da se sufinancira nabava alata u minimalnom iznosu od 10.000 kuna može predstavljati ozbiljno ograničenje.

Zato smo od Ministarstva poduzetništva i obrta bili tražili da smanji iznose potpora, no dobili smo odgovor da potpore ne mogu biti socijalna pomoć”, ističe predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec. Na upit zašto su odbijeni, u Marasovom ministarstvu kažu da je spomenuta mjera bila usmjerena na veće poduzetnike, te su nas, ne želeći očito ulaziti u dublje polemike s HOK-om, za sva druga pitanja uputili na Hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo i investicije (Hamag Invest) koja je i zadužena za vođenje ovog programa. Predsjednik uprave Hamag Investa Darko Liović ne skriva iznenađenje obrtničkom statistikom i malim brojem obrtnika kod kojih je zaposleno deset i više radnika.

“Iznenađen sam tako malim brojem, no to znači i da je obrtnička populacija čak i dobro prošla, jer je gotovo četvrtina potpora po ovoj mjeri dodijeljena upravo obrtnicima”, kaže Liović. Na obrtničke tvrdnje kako je mnoge od natjecanja za potpore odbio i uvjet urednih obveza prema državi, točnije nejasan im je bio status u slučaju onih koji su bili u postupku nagodbe s državom radi podmirenja poreznih dugova, Liović kaže kako su tu propozicije bile posve jasne.

Mogli su, kaže, sudjelovati svi oni koji su imali uredne obveze, a to znači i oni koji su s državom dogovorili reprogram duga. “Ako obrtnik nije kasnio po odobrenom reprogramu, mogao se javiti. Dapače, među onima koji su dobili potpore bilo je upravo i onih koji su bili u takvoj poziciji”, dodaje Liović. No, po njemu je ovaj krug natječaja za potpore iz Poduzetničkog impulsa bio još jedan dobar trening za strukturne fondove Europske unije. Upravo su uvjeti u samom natječaju i bili posloženi po modelu koji vrijedi u europskim fondovima, kako bi se poduzetnike i obrtnike naviknulo na ono što ih čeka od 2014. godine.

Jesu li pri tom iznosi minimalnog ulaganja mogli biti niži, prihvatljiviji za obrtnike? Liović kaže da je to tema o kojoj će se sigurno razgovarati i nije nešto što se ne bi moglo ugraditi u natječaj koji će biti raspisan iduće godine. “I prošle godine smo neke slabe točke koje se uočilo u natječaju korigirali u kriterijima Poduzetnički impuls za ovu godinu, pa pozivam HOK na sastanak, neka pripreme prijedloge i siguran sam da ćemo naći mogućnost da se za narednu godinu kriteriji prilagode više u korist obrtnika”, poručio je obrtnicima predsjednik uprave Hamag Investa.