Da nije izbila koronakriza, sada bismo mirno podvlačili crtu pod 2019. i uspoređivali koja je od županija imala bolji plasman roba na stranim tržištima i čiji su gospodarstvenici ostvarili bolje izvozne rezultate.

Sada, kada se sve stubokom promijenilo, u prvi plan dolazi utvrđivanje startnih pozicija za novu krizu i praćenje iskustva koje su naše županije i njihovi izvoznici imali u snalaženju i prevladavanju teških dana i godina nakon prošle velike recesije.

Većina županija tek se prije nekoliko godina počela vraćati na vrijednosti izvoza iz pretkriznih godina, nekolicina ih je i ozbiljno premašila te rezultate, poput Zagrebačke, Međimurske i Koprivničko-križevačke, dok pet do danas nije uspjelo oporaviti izvoz.

To su Sisačko-moslavačka, te Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska i Istarska. U njima su zapeli veliki prerađivački sustavi, dominantno izvozno orijentirani, poput sisačke željezare, kutinske Petrokemije, šibenskog TLM-a, splitskog i trogirskog brodogradilišta, kao i pulskog, a što je ostavilo dubok ožiljak na izvoznoj slici.

Tek nakon privatizacije i dolaska novih vlasnika neki od njih bilježe oporavak, a dugogodišnji procesi koji su oko njih vođeni ostavili su traga i na ukupnoj izvoznoj slici županija.

Primjerice, predaja jednog broda građenog u Brodosplitu naručitelju registriranom na Maršalovim otocima lani je tu državu stavio na prvo mjesto izvoznih tržišta Splitsko-dalmatinske županije, ispred Italije i Slovenije.

Istra je žrtva Uljanika

Sličan je slučaj i u Istarskoj županiji u kojoj je isporuka broda tvrtki iz Malte tu zemlju stavila na drugo mjesto po vrijednosti izvoza. No, u Istri, iako je percipirana kao gospodarski jaka županija, izvoz se zapravo sporo oporavlja i uz iznimku i skok u 2011., kada je izvoz bio rekorda (7 mlrd. €) tek se zapravo posljednje dvije godine počeo dizati prema pretkriznim razinama.

Međutim, još se nije na njih vratio, a s krahom Uljanika Istrijanima će izvoz tonuti i bez koronavirusa. Neizvjesnost posljedica pandemije potrest će sve županije, koje su jako oslonjene na Njemačku i Italiju. Za devet je Njemačka prioritetno tržišta, a uglavnom je riječ o kontinentalnim županijama (Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Međimurska, Koprivničko-križevačka, Ličko-senjska, Virovitičko-podravska, Brodsko-posavska), te Šibensko-kninska i Dubrovačko-neretvanska. Italija je prvi izvozni partner za pet županija (Primorsko-goransku, Istarsku, Zadarsku, Vukovarsko-srijemsku, Požeško-slavonsku).

Uz splitski slučaj s Maršalovim otocima, samo je još u Karlovačkoj županiji na prvom mjestu izvoznih tržišta neka neeuropska država – SAD, i to zbog izvoza oružja HS Produkta. Splitsko-dalmatinska županija jako je orijentirana na Italiju i Sloveniju. Iz Osječko-baranjske, pak, najviše se izvozi u Mađarsku, iz Sisačko-moslavačke u Austriju, a iz Bjelovarsko-bilogorske i Zagrebačke u Sloveniju, dok je za Zagreb najvažnija BiH.

Dominacija prerađivača

U usporedbi s pretkriznim pokazateljima najveći iskorak postigla je najslabije razvijena Ličko-senjska županija, čiji je izvoz, iako mal u apsolutnim brojkama, lani bio 11 puta veći nego 2010. A nije najmanji izvoznik, to mjesto pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Prerađivačka industrija dominantan je izvozni sektor u većini županija, ali nekoliko je zanimljivih iznimki, poput izuzetno visokog udjela stručnih, tehničkih i znanstvenih djelatnosti u izvozu Istre, a taj sektor lani je ostvario čak više od milijardu eura izvoza, petinu ukupnog rezultata te županije. U tradicionalno poljoprivredno orijentiranim županijama na Istoku Hrvatske, ta djelatnost nije i prva u izvozu.

Štoviše, u Osječko-baranjskoj ona čini tek šestinu izvoza, a Vukovarsko-srijemskoj petinu. Pozitivan je pomak u slučaju Osječko-baranjske županije to što za razliku 2010. sada više poljoprivrednih proizvoda izvozi nego što uvozi.

Ukupno gledajući, veći dio naših županija i dalje ostvaruje vanjskotrgovinski suficit. Prema podacima DZS-a, u prošloj godini 12 ih je više izvozilo nego uvozilo.

Najveći deficit ostvaruje Grad Zagreb, rekorder i po izvozu i uvozu, no na to utječe i činjenica da statistika bilježi izvozne rezultate po sjedištima tvrtki, koje mnogi imaju u glavnom gradu, iako posluju u drugim županijama. Ima i suprotnih slučajeva, poput PPD-a čije aktivnosti imaju velik efekt na vanjskotrgovinsku razmjenu Vukovarsko-srijemske županije, no prvenstveno na uvozu.

Kako će izgledati županijske izvozne brojke za godinu dana, sada se nitko se ne usudi ni nagađati, jer je sve stalo i jedino oko čega će se i izvoznici i ekonomisti složiti jest da slijedi godina neizvjesnosti.