Startup dvojice Hrvata, bivšeg financijaša Agrokora Sinana Mašovića, ali iz vremena prije akvizicije Mercatora, i njegovog prijatelja Ivana Miletića, suosnivača Q Softwarea, tvrtke koja je u razvoju mobilnih aplikacija potukla Google i Apple u Švicarskoj, na najboljem je putu da iduće godine premaši milijardu kuna prihoda. Riječ je o utršku koji dosad postigao samo jedan hrvatski startup, a danas već velika kompanija, Infobip.

Zizoo, koji godišnje podiže prihod za 2-2,5 puta, do kraja 2019. cilja poslovati u plusu. Lani je dosegao 100.000 korisnika. Zizoo se bavi iznajmljivanjem jedrilica i jahti. Od lani ih u ponudi ima 21.000 pa je po svim tim pokazateljima i najuspješniji hrvatski turistički startup. Sinan Mašović, direktor financija i suosnivač Zizooa kaže da im je cilj promijeniti turizam i postati jednorog, tj. startup vredniji od milijardu dolara. No, to je sve što je Mašović želio otkriti o financijama.

"Ne mogu komentirati niti jedan spomenuti pokazatelj, poput prihoda i korisnika, jer je takav dogovor s investitorima", kaže Mašović. Zizoo je atipičan "hrvatski" startup. Naš dvojac ga je osnovao s Bečankom crnogorskog podrijetla Annom Baničević i Španjolcem Benitom del Valle. Ukupno, zapošljava ljude 20 različitih nacionalnosti. Osnovan je u Beču.

Zato ga je EU Startups upravo proglasio jedinim od 10 najboljih austrijskih startupa za 2019. Posluje pak iz Berlina. Pa ga je Jobbatical proglasio jednim od 40 najboljih startup poslodavaca u gradu koji je drugi najveći startup hub u Europi. I baš je način na koji upravlja ljudskim potencijalima (HR) ono što Zizoo izdvaja od drugih startupa. Zapošljava 63 ljudi, a nakon investicije od 6,5 milijuna eura planira zaposliti još njih četrdesetak.

Zapošljavat ćete i top menadžere?
U timu već imamo menadžere iz Googlea, Microsofta, Groupona, Dreamlinesa, Booking.coma i drugih. Sad već možemo zapošljavati i kadar iz McKinseya. U idućoj fazi moći ćemo zapošljavati i direktore velikih uspješnih tvrtki.

Govorite o idućoj fazi. Gdje ste sada u tom smislu?
Ono što me veseli da smo lider u čarter industriji. Ona raste. Mi smo sada na korak do globalnog širenja. Imate startupe poput Ubera koji su za sve razradili playbookove. Kad dođu u neki grad imaju točan popis procedura što i kako raditi, a operativci ih samo slijede. To im omogućava vrlo brzi rast. Mi smo taj posao sada odradili. Ove godine želimo ponudu povećati s 21.000 na 35.000 brodova. Fokus nam je i dalje na Njemačkoj, ali sve više i na Velikoj Britaniji. Među destinacijama, prva je Hrvatska, a slijede Grčka, Španjolska pa Karibi.

Gdje ćete se širiti?
Otvaraju se prilike u Africi, Amerikama i Aziji. No, i u Europi i Sjevernoj Americi veliki je interes za luksuznijim, a opet cjenovno prihvatljivim oblicima odmora. U Njemačkoj primjerice, čak 50 posto građana želi ove godine provesti odmor na brodu. Čak 90 posto traži takve izlete. Mi više ne nudimo samo nautički turizam na moru već i krstarenja, po moru, rijekama i jezerima. Nova runda će nas organizacijski dovesti do sto zaposlenika. Želimo imati urede u SAD-u, Brazilu, Meksiku i po jugoistočnoj Aziji.

U Hrvatskoj gledamo kako talenti odlaze u Njemačku, a vi ste tamo, u centru tech industrije, Berlinu, postali top poslodavac. Kako?
Samo smo primijenili najbolju svjetsku praksu. Suosnivačica i direktorica Zizooa Anna Baničević prethodno je radila u Googleu. Mi smo doslovno napravili "Google-like-office", ali ne samo vizualno već i u procedurama. Svaki zaposlenik ima svoje vlastite mjesečne ciljeve i svaki je usklađen s ciljem tvrtke. Tako je i s nagradama, tj. bonusima. Tako zaposlenik izravno osjeti napredak tvrtke kao svoj vlastiti napredak, jer doslovno profitira od napretka tvrtke. Rad svake osobe time dobiva širi smisao. Sam princip nije nov. Riječ je o "management by objective" pristupu.

Što time dobiva Zizoo?
Tvrtki to omogućuje da rano zaustavi projekte koji nisu korisni, ali i da ima vrlo produktivne zaposlenike. Naši su baš jako motivirani!

Tko vam smišlja HR inovacije?
Inicijalno, Anna, ali danas to radi cijeli menadžment. Svi smo učili! Gutali smo knjige iz ljudskih potencijala (HR), scalling upa itd. Stvaranje dobre korporativne kulture nije neka destinacija na koju dođete već putovanje. Mi smo par puta posegnuli i za uslugama menadžment konzalting tvrtki. Preko naših investitora smo upijali iskustva drugih uspješnih startupa. Primjerice, iskustvo Tourradara s jedne strane ili banke N26 s kojom smo bili u Axel Springer akceleratoru, s druge strane.

Koja vam je najnovija HR inovacija?
Sustav koji će dodatno poboljšati internu komunikaciju i omogućiti bolju gamifikaciju. Izgleda kao live televizija, a vrti se po ekranima u uredima. Kad netko obori neki KPI ili rekord, kao na CNN-u, po tvrtki se šalje Breaking News i svi to odmah doznaju. Sustav se zove Hoopla, a glavni cilj nam je s njime promovirati mini uspjehe svakog zaposlenika. Važno je vizualizirati naše uspjehe.

Kako planirate koristiti taj alat za gamifikaciju?
Prodaja i marketing mogu se međusobno izazvati preko Hoople ili ih može izazvati uprava. Recimo marketing ganja 100.000 posjetitelja dnevno, a prodaja 100.000 rezervacija u mjesec dana. A rezultat tog natjecanja se prati po tvrtki.

Nosi li to opipljivu, financijsku nagradu članovima tih timova?
Da. Ne samo preko Hoople već i otprije imamo sustav praćenja performansi svih zaposlenika. Ocjenjujemo im ne samo financijske pokazatelje, odnosno izvršenje ciljeva i projekata koje si je zaposlenik sam zadao, već i Zizoo vrijednosti, odnosno uzimamo u obzir i ocjenu koju je zaposleniku dao nadređeni.

Koliko konkretno profitira zaposlenik?
Performanse su povezane s plaćom, odnosno bonusom. Ako zaposlenik postigne određeni rezultat, dobije 25 posto više bonusa. Ako pak konzistentno postiže natprosječni onda automatski postaje kandidat za promociju. No, to ide i u drugom smjeru. Ako nekome ne ide, odmah mu možemo pomoći.

Startupi nemaju tako dobro razrađen HR. Što vas je ponukalo da to napravite? Investitori?
Mi nemamo ideju koje se nitko drugi nikada nije sjetio. Međutim, nudimo najbolju kvalitetu usluge i imamo jako dobre performanse. Imamo i izvanserijski HR. To nas jača iznutra, ali nas ujedno čini i jedinstvenima kad izađemo pred investitore. I ulagači nam to često govore. Za ulagače imamo prezentaciju s 50 slajdova u kojima prikazujemo sve od screenshotova naših newslettera, preko referenci naših zaposlenika, sustava ocjenjivanja i nagrađivanja, načina na koji zapošljavamo talente itd. To rade obično tvrtke od par stotina zaposlenih. Uostalom, zato se ne bi pohvalili. Kod nas rade ljudi koji su prije toga gradili karijere u Google, Microsoftu, Bookingu itd.

Ide li to i u drugom smjeru da investitori traže određeni HR?
Itekako. Imate top ulagače u Njemačkoj, poput Cherry Ventures i Early bird, čije investicije možete prepoznati iz aviona. Sve svoje tvrtke šalju na tečajeve i traže da se vode na sličan način.

Na temelju vašeg radnog iskustva u Agrokoru i jednoj banci te kontaktima među startupima u Hrvatskoj, da li takav način upravljanja vidite i u Hrvatskoj?
Ima odličnih tvrtki u Hrvatskoj poput Rimac utomobila, koje imaju odličan pristup motivaciji zaposlenika što se odražava na njihov uspjeh. U Agrokoru je, kad sam ja radio u Odjelu strategije, spajanja i preuzimanja, a bilo je to prije akvizicije Mercatora, bila dobra radna atmosfera. Slično je bilo i u banci. No, ne mogu usporediti rad u nekoj velikoj kompaniji sa startupom koji mora rasti 300 posto godišnje.

Koliko zaposlenih sada ima Zizoo?
Trenutačno smo na 63 i spremamo se za rast prema sto zaposlenika. Očekujemo da će nam zbog toga procesi u tvrtki postati drastično složeniji nego dosad pa se primjerice pripremamo za početak rada s multifunkcionalnim timovima. Sad već polako ima zaposlenika za koje ni ne znam kad su došli u tvrtku, a kamo li što točno rade. Zato i usvajamo bolje alate za upravljanje performansama zaposlenika od uvida svih članova menadžmenta u zajednički fajl o zaposlenicima.

Kako izgleda vaš Google-like ured? Što je sad moderno u Berlinu po tom pitanju?
Slično kao i ovdje. Stolni tenis, doručci u tvrtki, bilo svaki dan ili jednom tjedno se podrazumijevaju. Za zaposlenike u prodaji i korisničkoj podršci, svi poslije 20 sati navečer imaju otvoren korporativni Paypal račun da naruče što žele jesti. Isto je i vikendima. Usto, zaposlenici su sada dobili i pristup do 400 različitih fitnes klubova u kojima im je sve besplatno. Znači, neograničeno teretana, fitnes, saune, joga itd. Petkom navečer imamo "Pivu sa slavnima". Dovodimo govornike iz industrije, koji drže zanimljiva predavanja i odmah radimo i umrežavanje. No, uvijek je ključno da svi zaposlenici imaju jednak pristup pogodnostima.

Kako migracija programera i drugih talenata izgleda iz perspektive Berlina? Imate li dojam da živite u HR gradu iz snova?
Berlin je jedan od dva najveća tech huba u Europi. I prednost su mu i ljudi i kapital. No, ni u Berlinu nije svim poslodavcima super. Velike su razlike među industrijama i ima i ovdje poslodavaca kojima HR ne ide. Usto, ne smijete zaboraviti da programeri u Berlin dolaze i zato što ih i tamo manjka. Imate hrpu startupa, tipa Zalanda, koji munjevito rastu i ne mogu naći programere. Ali posla ima i za one koji traže pozicije u marketingu i podršci. Ne morate biti najbolji, a opet ćete dobiti dobru ponudu.

Razmišljate li se vratiti?
Ivan i ja ćemo se vratiti u Zagreb. U jednom trenutku. Razmišljali smo već o tome da ovdje otvorimo ured s developerima. No, zasad je Zizoo još uvijek u takvoj fazi da to ne možemo napraviti. Meni je žao da toliko ljudi odlazi iz Hrvatske.

Mislite li da bi Zizoo ovako uspio da je umjesto u Beču i Berlinu imao sjedište u Zagrebu?
To je nezahvalno pitanje. Može se uspjeti i ovdje. Ivan je bio jedan od osnivača Q softwarea pa je kasnije izašao iz tog biznisa da bi suosnovao Zizoo. Ali činjenica jest da smo otišli van i ne slučajno baš u Njemačku. Ta država nudi mnogo prednosti koje nažalost Hrvatska ne razvija da bi potaknula poduzetništvo ovdje. Tako Njemačka ima vrlo razvijeno tržište kapitala. Startup u Hrvatskoj i isti takav u Njemačkoj nisu ravnopravni u utakmici za kapital, jer gore postoji financijski ekosustav čiji se razvoj potiče. To pak ima vrlo široke posljedice. Primjerice, Alex Springer je najveći ulagač u startupe u Njemačkoj, ali taj, kao i drugi investitori, onda želi da ste im blizu. Ako pak imate poslovnog anđela, onda on još želi biti i osobno angažiran. U Berlin cijelo vrijeme dolaze vrhunski talenti. Da ne pričam o tome da je administracije gore daleko manje pa se više možete fokusirati na posao. I jednostavnije je. Mi smo registrirani u Beču, a ured nam je u Berlinu.

Kad se priča o talentima često se samo govori o brojkama. Što je s kvalitetom?
Baš je zbog toga Berlin nevjerojatan. Svega nekoliko destinacija na svijetu privlači ne samo mnogo već i uistinu vrhunske talente. Recimo, tražite marketingaša. No, ne bilo kakvog. Hoćete osobu koja je marketinški stručnjak s dobrim rezultatima, koja zna u dušu programmatic oglašavanje i da je ta osoba radila u startupima koji su naglo narasli u tvrtke od par stotina zaposlenika. U Berlinu ćete naći dosta takvih osoba. U Beču teško. U Zagrebu, možda.

Koja je najveća razlika u poslovanju u Zagrebu i Berlinu?
U Berlinu se sve plaća na dan dospijeća. Ne platiš jedan dan, i odmah te zovu. No, i povrat poreza sjeda točno na dan.

Sad će vam iduće pitanje zvučati duhovito, ali najavili ste ured u Hrvatskoj. Hoćete li ga otvoriti ove godine?
Hrvatska nam je sve do lani bila država u kojoj smo ostvarivali više od 50 posto prihoda. Hrvatska je top nautička destinacija na svijetu. Zato ovdje imamo key account menadžera i programera. Volio bih da to proširimo u ured, ali to će ovisiti o široj strategiji tvrtke.