Nakon što je u četvrtak Europska komisija i službeno dala zeleno svjetlo za hrvatski plan oporavka. ključ za 6,3 milijarde bespovratnih eura, šefica EK Ursula von der Leyen osobno je donijela tu vijest u Zagreb. Iza doze pompe i promocije, bljeskova fotoparata i komplimenata na relaciji Vlada – EK, nepobitno ostaje da je 47 milijardi kuna (golemih 11,6 posto BDP-a iz 2019.) na raspolagnju samo uvjetno. Gotovo siguran je samo avans od 13 posto, 818 milijuna eura, kad plan potvrdi Vijeće što se očekuje tijekom ljeta. Preostale tranše, predviđene za isplatu dva puta godišnje do 2026., ‘puštat’ će se po ispunjenju reformskih ciljeva na koje se Vlada obvezala, a tu neće biti gledanja između prstiju.

“Riječ je o zaista izdašnim sredstvima. Hrvatska je dobila sredstva u iznosu od 12% BDP-a i siguran sam da ćemo ih iskoristiti za rast i razvoj. Zahvaljujem na iskazanoj solidarnosti kada smo u proteklih godinu dana, uz pandemiju bili suočeni i s dva potresa. Milijardu eura iz Fonda solidarnosti značajna su sredstva za financiranje obnove i želim zahvaliti za njih”, rekao je premijer Andrej Plenković.

“Komisija je dala zeleno svjetlo hrvatskom planu i to je uistinu sjajan plan. To je plan koji ima najveći udio BDP-a u usporedbi s drugim članicama. To je plan koji je vrlo ambiciozan”, rekla je čelnica EK Ursula von der Leyen.

“Za sve države članice u ovoj pandemiji je važno da brzo dođe do tog prethodnog financiranja. Važno je da su ta ulaganja tu i tu imamo dobre vijesti. Budući da smo bili tako uspješni na tržištu kapitala i financiranje Hrvatske u smislu 818 milijuna eura bit će moguće. Nakon odobrenja Vijeća kreće pravi posao, a to je provedba, provedba, provedba”, znakovito je poručila.

A i u najboljem scenariju da u Hrvatsku stigne ukupan iznos (u kojem bismo zanemarili da potkapacitirana administracija s prethodnog ‘pladnja’ nije uspjela povući ni polovinu raspoloživog novca) domaći BDP dobio bi vjetar u leđa za 2,9 postotna boda što bi stvorilo 21 tisuću radnih mjesta do 2026. S obzirom na tempo priljeva, plan bi ove godine BDP-u mogao dati zamaha za dodatnih 1,5 bodova, u iduće četiri godine s oko 2,5, a 2026. za 2,6 postotnih bodova. Briselski analitičari izračunali su da bi u naredna dva desetljeća plan mogao BDP-u doprinijeti s 1,1 posto, i to bez efekta strukturnih reformi.

Pošto ga Vijeće EU-a usvoji, možda već do kraja ovog mjeseca s obzirom na kolovošku stanku, Hrvatska potpisuje ugovor o financiranju s Europskom komisijom nakon čega slijedi isplata predujma. Od deset preostalih tranši (dvije godišnje) u narednih pet godina, najviše će se isplatiti u prve tri godine i to oko 700 milijuna eura. Do kraja 2021., ispuni li Hrvatska predviđeno i za to dobije pozitivnu ocjenu Bruxellesa, za predviđene projekte i reformske zahvate moglo bi biti isplaćeno oko 1,5 milijardu eura.

S obzirom na, za EU neviđeno, kratke rokove uspostave Mehanizma za oporavak i otpornost koji bi europskom gospodarstvu trebao održati glavu iznad vode u (i nakon) pandemije Covida 19, ni Bruxelles nije pretjerano zabrinut kritikama na suštinu planova, uključujući i domaći. Dokument je, podsjetimo, žestoko kritiziran zbog potpunog manjka transparentnosti prilikom sastavljanja koja je išla toliko daleko da ni Sabor nije vidio cjelovit dokument već izvješće o sažetku. Sama suština plana naišla je na baražnu vatru kritika privatnog sektora koji je očekivao puno više za privatne investicije umjesto za infrastrukturne projekte.

“Umjesto da se fokusiramo na to koliko izravno ili neizravno ide privatnom sektoru bilo bi korisnije pogledati kako će taj novac biti korišten. To ne može biti pola, pola o čemu se govorilo u Hrvatskoj i za to postoji dobar razlog. Ovdje je riječ o puno investicija u područjima koja spadaju u javne politike bilo da je riječ o zdravstvenoj skrbi, socijalnoj pomoći, obrazovanju, javnoj upravi. Tu imamo velike reforme i investicije od čega će koristi imati i privatni poduzetnici”, neslužbeno je poručeno iz Bruxellesa. Logika je ista kao i što se mogla čuti od Vlade: dobar dio sredstava završit će u privatnim poduzećima jer će upravo ona sudjelovati u provedbi investicija i reformi na temelju javnih poziva. Suštinu primjedbi, ne neočekivano, zaobilazile su obje strane, a to je bi velik dio novca mogao završiti u “paraprivatnom” sektoru i tvrtkama povezanim s politikom jer adekvatnog mehanizma kontrole – nema. Iz Komisije priznaju da je omjer reformi i investicija “u stanovitoj neravnoteži” dodajući da je to slučaj i u svim ostalim članicama.

Podsjetimo, EK je članicama postavila minimalne kriterije; najmanje 37 posto sredstava za klimatske ciljeve, a 20 posto za digitalnu transformaciju (nijedna mjera ne sme nanijeti značajnu štetu okolištu). Hrvatska je Nacionalnim planom za oporavak i otpornost (NPOO) za klimu predvidjela 40,3 posto, a 20,4 posto za digitalizaciju. NPOO sadrži ima 21 komponentu i jednu horizontalnu inicijativu, obnovu zgrada nakon potresa, nabraja 222 mjere od čega je 76 reformi i 146 investicija. Sve mjere popisuju ključne ciljeve kao temelj za isplatu novca.

Za gospodarstvo je Vlada namijenila oko 3,4 milijarde eura za jačanje razvoja poticanjem privatnih investicija i putem pomoći u zelenoj i digitalnoj tranziciji. Drugi stup je obrazovanje, znanost i istraživanje kojem je namijenjena milijarda eura. Za zdravstvo ide 340 milijuna eura (za reforme, a ne sanaciju dugova), za tržište rada 280 milijuna eura. Za obnovu nakon potresa, planirano je 789 milijuna eura, što je oko 12 posto raspoloživog novca.

Među predviđenim investicijama je i 1500 megavata električne energije iz obnovljivih izvora energije koji će se koristiti za grijanje i hlađenje zgrada, izgradnja 1300 punionica za električne automobile, izgradnja( ili renoviranje) 225 tisuća kvadratnih metara privatnih te 593 tisuća metara kvadratnih javnih zgrada.

Oko 1,3 milijarde eura namijenjeno je za digitalizaciju, od javne uprave, pravosuđa, obrazovanja do prometa. Predviđen je pristup širokopojasnoj infrastrukturi za najmanje 100 tisuća kućanstava u ruralnim područjima, a najmanje 80 posto zemlje imat će pristup 5G mreži.

Među reformskim ciljevima previđeno je rezanje administrativnih nameta za tvrtke od 265 milijuna eura, parafiskalnih nameta za 132 milijuna eura te ukidanje najmanje 50 administrativnih zahtjeva za regulirane profesije. Za obrazovanje se predviđaju vaučeri za dodatno školovanje i osposobljavanje, investicije u predškolski odgoj te izgradnju škola kako bi one mogle raditi u jednoj smjeni.

U sklopu posjeta Zagrebu von der Leyen posjetila je zagrebačku katedralu koja je oštećena u potresima, ali i Rimac Automobile kao jednu od investicijskih perjanica Plana.

Riječ je o zaista izdašnim sredstvima. Hrvatska je dobila sredstva u iznosu od 12% BDP-a i siguran sam da ćemo ih iskoristiti za rast i razvoj. Zahvaljujem na iskazanoj solidarnosti kada smo u proteklih godinu dana, uz pandemiju bili suočeni i s dva potresa. Milijardu eura iz Fonda solidarnosti značajna su sredstva za financiranje obnove i želim zahvaliti za njih”, rekao je premijer Andrej Plenković.

“Komisija je dala zeleno svjetlo hrvatskom planu i to je uistinu sjajan plan. To je plan koji ima najveći udio BDP-a u usporedbi s drugim članicama. To je plan koji je vrlo ambiciozan”, rekla je čelnica EK Ursula von der Leyen.

Potencijali za rast BDP-a

“Za sve države članice u ovoj pandemiji je važno da brzo dođe do tog prethodnog financiranja. Važno je da su ta ulaganja tu i tu imamo dobre vijesti. Budući da smo bili tako uspješni na tržištu kapitala i financiranje Hrvatske u smislu 818 milijuna eura bit će moguće. Nakon odobrenja Vijeća kreće pravi posao, a to je provedba, provedba, provedba”, znakovito je poručila.

A i u najboljem scenariju da u Hrvatsku stigne ukupan iznos (u kojem bismo zanemarili da potkapacitirana administracija s prethodnog ‘pladnja’ nije uspjela povući ni polovinu raspoloživog novca) domaći BDP dobio bi vjetar u leđa za 2,9 postotna boda što bi stvorilo 21 tisuću radnih mjesta do 2026. S obzirom na -tempo priljeva, plan bi ove godine BDP-u mogao dati zamaha za dodatnih 1,5 bodova, u iduće četiri godine s oko 2,5, a 2026. za 2,6 postotnih bodova. Briselski analitičari izračunali su da bi u naredna dva desetljeća plan mogao BDP-u doprinijeti s 1,1 posto, i to bez efekta strukturnih reformi.

Pošto ga Vijeće EU-a usvoji, možda već do kraja ovog mjeseca s obzirom na kolovošku stanku, Hrvatska potpisuje ugovor o financiranju s Europskom komisijom nakon čega slijedi isplata predujma. Od deset preostalih tranši (dvije godišnje) u narednih pet godina, najviše će se isplatiti u prve tri godine i to oko 700 milijuna eura. Do kraja 2021., ispuni li Hrvatska predviđeno i za to dobije pozitivnu ocjenu Bruxellesa, za predviđene projekte i reformske zahvate moglo bi biti isplaćeno oko 1,5 milijardu eura.

S obzirom na, za EU neviđeno, kratke rokove uspostave Mehanizma za oporavak i otpornost koji bi europskom gospodarstvu trebao održati glavu iznad vode u (i nakon) pandemije Covida 19, ni Bruxelles nije pretjerano zabrinut kritikama na suštinu planova, uključujući i domaći. Dokument je, podsjetimo, žestoko kritiziran zbog potpunog manjka transparentnosti prilikom sastavljanja koja je išla toliko daleko da ni Sabor nije vidio cjelovit dokument već izvješće o sažetku. Sama suština plana naišla je na baražnu vatru kritika privatnog sektora koji je očekivao puno više za privatne investicije umjesto za infrastrukturne projekte.

“Umjesto da se fokusiramo na to koliko izravno ili neizravno ide privatnom sektoru bilo bi korisnije pogledati kako će taj novac biti korišten. To ne može biti pola, pola o čemu se govorilo u Hrvatskoj i za to postoji dobar razlog. Ovdje je riječ o puno investicija u područjima koja spadaju u javne politike bilo da je riječ o zdravstvenoj skrbi, socijalnoj pomoći, obrazovanju, javnoj upravi. Tu imamo velike reforme i investicije od čega će koristi imati i privatni poduzetnici”, neslužbeno je poručeno iz Bruxellesa.

‘U stanovitoj neravnoteži’

Logika je ista kao i što se mogla čuti od Vlade: dobar dio sredstava završit će u privatnim poduzećima jer će upravo ona sudjelovati u provedbi investicija i reformi na temelju javnih poziva. Suštinu primjedbi, ne neočekivano, zaobilazile su obje strane, a to je bi velik dio novca mogao završiti u “paraprivatnom” sektoru i tvrtkama povezanim s politikom jer adekvatnog mehanizma kontrole – nema. Iz Komisije priznaju da je omjer reformi i investicija “u stanovitoj neravnoteži” dodajući da je to slučaj i u svim ostalim članicama. Podsjetimo, EK je članicama postavila minimalne kriterije; najmanje 37 posto sredstava za klimatske ciljeve, a 20 posto za digitalnu transformaciju (nijedna mjera ne sme nanijeti značajnu štetu okolištu). Hrvatska je Nacionalnim planom za oporavak i otpornost (NPOO) za klimu predvidjela 40,3 posto, a 20,4 posto za digitalizaciju. NPOO sadrži ima 21 komponentu i jednu horizontalnu inicijativu, obnovu zgrada nakon potresa, nabraja 222 mjere od čega je 76 reformi i 146 investicija. Sve mjere popisuju ključne ciljeve kao temelj za isplatu novca. Za gospodarstvo je Vlada namijenila oko 3,4 milijarde eura za jačanje razvoja poticanjem privatnih investicija i putem pomoći u zelenoj i digitalnoj tranziciji. Drugi stup je obrazovanje, znanost i istraživanje kojem je namijenjena milijarda eura. Za zdravstvo ide 340 milijuna eura (za reforme, a ne sanaciju dugova), za tržište rada 280 milijuna eura. Za obnovu nakon potresa, planirano je 789 milijuna eura ili oko 12% raspoloživog novca. Među predviđenim investicijama je i 1500 megavata električne energije iz obnovljivih izvora energije koji će se koristiti za grijanje i hlađenje zgrada, izgradnja 1300 punionica za električne automobile, izgradnja( ili renoviranje) 225 tisuća kvadratnih metara privatnih te 593 tisuća metara kvadratnih javnih zgrada. Oko 1,3 milijarde eura namijenjeno je za digitalizaciju, od javne uprave, pravosuđa, obrazovanja do prometa. Predviđen je pristup širokopojasnoj infrastrukturi za najmanje 100 tisuća kućanstava u ruralnim područjima, a najmanje 80 posto zemlje imat će pristup 5G mreži.

Među reformskim ciljevima previđeno je rezanje administrativnih nameta za tvrtke od 265 milijuna eura, parafiskalnih nameta za 132 milijuna eura te ukidanje najmanje 50 administrativnih zahtjeva za regulirane profesije. Za obrazovanje se predviđaju vaučeri za dodatno školovanje i osposobljavanje, investicije u predškolski odgoj te izgradnju škola kako bi one mogle raditi u jednoj smjeni. U sklopu posjeta Zagrebu von der Leyen posjetila je zagrebačku katedralu koja je oštećena u potresima, ali i Rimac Automobile kao jednu od investicijskih perjanica Plana.

Vidjela sam budućnost

Hrvatski poduzetnik, mladi inovator Mate Rimac kroz plan oporavka izborio se za 1,5 milijardu kuna za inovativni projekt održive urbane mobilnosti koja uključuje električne automobile što ima i socijalnu dimenziju jer će od njega imati koristi i osobe s invaliditetom. Nakon što je projekt osobno predstavio predsjednici EK, Rimac je poručio:

“Budućnost mobilnosti će se sasvim promijeniti. Mi smo mlada firma, tek smo na početku. Naš sljedeći veliki korak je robotaxi projekt. Ne želimo ga još javno pokazati, prije nego što ga dovedemo do više razine”, kazao je Mate Rimac pojasnivši kako jće Robotaxiji biti za svačiji džep.

“Tu će se stvoriti jako puno vrijednosti i privući stotine milijuna eura novih investicija u Hrvatsku”, poručio je Rimac na čiji je projekt Ursula von der Leyen opisala riječima: “Impresionirana sam. Vidjela sam budućnost u Hrvatskoj”.