Nakon što je Mađarska prošle godine povukla protivljenje hrvatskom ulasku u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), organizaciju razvijenih zemalja svijeta s 36 članica, Slovenija je ostala pri svom stajalištu da i dalje blokira članstvo Hrvatske u OECD-u, ali se, prema zadnjim informacijama, i Sjedinjene Američke Države protive ulasku Hrvatske u OECD, prenio je Jutarnji list.

Naime, na pitanje Jutarnjeg lista je li točna informacija da SAD blokira članstvo Hrvatske u OECD-u, iz američkog veleposlanstva u Zagrebu stigao je odgovor kako je "OECD organizacija utemeljena na konsenzualnom odlučivanju i da bilo koja odluka o početku procesa pridruživanja neke druge države zahtjeva pristanak svih 36 članica OECD-a".

U veleposlanstvu nisu bili skloni daljnjim pojašnjenjima svojih stavova, ali sama činjenica da nisu demantirali da blokiraju ulazak Hrvatske u OECD te da su poručili kako takva odluka zahtijeva konsenzus svih 36 članica, upućuje na to da SAD nešto zamjera Hrvatskoj u procesu pristupa toj organizaciji. Diplomatski je i odgovor hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova u kojem priznaju da se SAD protivi ulasku Hrvatske u OECD, ali se u njemu tvrdi da ne postoji konkretan problem između SAD-a i Hrvatske.

"Osim Hrvatske, još pet država čeka poziv za početak pregovora o ulasku u OECD (Bugarska, Rumunjska, Peru, Argentina i Brazil). SAD se načelno ne protivi proširenju OECD-a na nove članice, ali smatra da u OECD-u još nisu sagrađeni dovoljni kapaciteti kako bi se moglo prihvatiti toliko država. Stoga od Tajništva OECD-a i od svih članica (36) traže da se prije proširenja izvrše određene reforme kako bi se stvorili preduvjeti za bolje funkcioniranje ove organizacije. Prema tome, SAD ne blokira ulazak Hrvatske u OECD koja sudjeluje u radu nekoliko odbora i priprema se za proces proširenja kada za to dobije zeleno svjetlo", tvrdi se u odgovoru MVEP-a.

Jutarnji list nije dobio službeno pojašnjenje iz veleposlanstva za "spuštanje rampe" Hrvatskoj glede članstva u OECD-u, ali je podsjetio na izvještaj State Departmenta za 2016. (objavljeno 2017.) iz kojeg se mogu izvući konkretni prigovori. Tu je prije svega pitanje povrata društvene imovine.

Primjedbe SAD-a

"Povrat društvene imovine ostao je i dalje problem za Srpsku pravoslavnu crkvu i Koordinaciju židovskih zajednica u Hrvatskoj, krovnu organizaciju koja zastupa židovske zajednice iz cijele zemlje, posebno Židovsku općinu Zagreba, krovnu organizaciju. Od 2014. godine nije bilo povrata židovske društvene imovine, iako je nekoliko zahtjeva u postupku. Židovske organizacije izvijestile su o značajnim problemima s procesom povrata privatne imovine oduzete tijekom i nakon 2. svjetskog rata", stoji u tom izvješću. Nadalje, u izvješću se ističe i kako su "vođe židovske zajednice navodile dokaze o poricanju holokausta i javno izrazile nezadovoljstvo reagiranjem države na postavljanje spomen-ploče s ustaškim pozdravom iz razdoblja 2. svjetskog rata 'Za dom spremni', koju je skupina branitelja postavila 2016. godine u blizini koncentracijskog logora Jasenovac iz razdoblja 2. svjetskog rata".

Navodi se i da je "bilo diskriminacije etničkih Srba i Roma". Uz to, kada je riječ o pravosuđu, istaknuto je "kako su osude za korupciju visokog profila često poništavane nakon žalbe". "Korupcija je ostala problem i značajan broj slučajeva korupcije bio je u tijeku. Državno odvjetništvo nastavilo je kazneno procesuirati predmete korupcije, među kojima su lokalni gradonačelnici, političari i javne osobe", naglašava se u izvješću.

Posebno se ističe kako je 2016. u srpnju "povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava Nils Muiznieks izrazio zabrinutost da novi Zakon o pučkom pravobranitelju za prava djece prijeti neovisnosti tog ureda, budući da se zakonom dopušta opoziv pravobranitelja za djecu nakon parlamentarnog izglasavanja neslaganja s godišnjim izvještajem toga pučkog pravobranitelja". U dijelu koje se tiče obiteljske politike navodi se kako su "policija i Državno odvjetništvo uglavnom reagirali na kaznena djela i optužbe vezane uz obiteljsko nasilje i silovanje, ali postoje izolirani navodi da se lokalni policijski odjeli nisu konzistentno pridržavali nacionalnih smjernica o postupanju sa žrtvama spolnog nasilja" te da je "nasilje nad ženama, uključujući i nasilje u braku, i dalje ostalo problem".

Spominju se i medijski problemi, pogotovo "nedostatak transparentnosti u vlasništvu nad medijima", pogotovo lokalnim medijima. Tada se upozorilo i kako je "dana 14. srpnja saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije opozvao četiri od pet članova Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije (HRT), nakon što je odbor izvijestio o navodnim brojnim nepravilnostima i mogućim nezakonitostima u upravljanju HRT-om. HRT-ova podružnica Hrvatskoga novinarskog društva (HND) upozorila je da bi opoziv tih članova odbora mogao ugroziti neovisnost jednog od najvažnijih tijela HRT-a".

Također se isticalo i kako su "LGBT aktivisti naveli da su članovi njihove zajednice imali ograničen pristup pravosuđu, pri čemu su mnogi od njih nerado prijavljivali kršenje njihovih prava zbog zabrinutosti u vezi s neučinkovitim pravosudnim sustavom i straha od daljnje viktimizacije tijekom sudskih postupaka", kao i da još postoji "društvena stigma zaraženih HIV-om i oboljelih od AIDS-a".

Podsjetimo OECD je organizacija čiji je cilj unapređivanje gospodarskog rasta zemalja članica i povećanje životnog standarda. To je zadnja važna međunarodna organizacija u kojoj Hrvatska može sudjelovati, a isključena je iz nje. Kao što je rekao premijer Andrej Plenković u Davosu, to bi bila ‘potvrda gospodarskog napretka, fiskalne odgovornosti i vladavine prava’. Zbog toga članice OECD-a nisu sve najbogatije zemlje, jer među njima nema arapskih zaljevskih država i Singapura, ali ni ponajvećih ekonomija svijeta kao što su Kina i Brazil.