Ministar pravosuđa Orsat Miljenić najavio je u srijedu u Hrvatskom saboru da će se najkasnije početkom svibnja u proceduri naći izmjene Ovršnog zakona, te poručio kako osobno nije sklon ideji da se zabrani ovrha jedine nekretnine u kojoj ovršenik živi.
Takvu zabranu ovrhe zatražio je HDSSB-ov Josip Salapić u saborskoj raspravi o prijedlogu zakona o stečaju potrošača. "Tako bismo zabranili da netko gradi svoju političku karijeru na grbači teških životnih sudbina", objasnio je Salapić, na što mu je ministar odgovorio kako nije sklon takvom rješenju.
"Nisam sklon nikakvom takvom moratoriju bez obzira na predizborne kampanje i na to tko što, kako koristi", rekao je Miljenić.
Uvjeren je da bi zabrana ovrhe jedine nekretnine u kojoj ovršenik živi, navela banke da ne daju stambene kredite, a upozorava i da bi se moglo dogoditi da se šteta na kraju naplati iz državnog proračuna.
Ponuđeni zakon o stečaju potrošača zastupnici su mahom podržali te upozorili na niz zabrinjavajućih podataka.
U Hrvatskoj je u blokadi 322 tisuće građana ili sedam posto stanovništva, odnosno više od petine domaćinstava, upozorio je nezavisni Slavko Linić.
Ako se tome dodaju i članovi obitelji dolazi se do milijun građana, kaže Mile Horvat (SDDS) i upozorava da je među blokiranima "najaktivniji radni potencijal".
Trenutno je u blokadi oko 20 tisuća obrtnika i oko 30 tisuća nositelja OPG-a, dodaje Horvat čiji Klub podržava ponuđeni zakon, ali ga smatra palijativnim, te poručuje da treba pojačati zaštitu prava na dom, dostojanstvo obitelji.
Predloženi zakon nije obveza, on je mogućnost da se građani riješe opterećenja koja su, možda, uzeli s pogrešnim procjenama, ističe Linić te traži da se prva nekretnina, nakon razdoblja kušnje, ne prodaje.
Nezavisna Jadranka Kosor upozorava da je u godinu dana dug prema pružateljima komunikacijskih usluga porastao za više od 230 milijuna, a to, dodaje, pokazuju nesrazmjer između mogućnosti i onoga što smatramo životom kakav si svatko želi.
Damir Kajin (ID) ističe da je u zadnjih pet godina na bubanj otišlo 26 tisuća nekretnina, u dvije posljednje godine dug blokiranih građana narastao je sa 17 milijardi na više od 31 milijarde kuna, što je više nego zabrinjavajuće.
Ponuđeni zakon hvali vladajući SDP
Zakon je dobar i dobrovoljan, neće ukloniti sve brige, ali će maknuti Damoklov mač koji visi nad dužnicima, kaže Ingrid Antičević Marinović, koja jedinom manom zakona vidi to što nije predložen ranije.
Zakon donosimo najprije što smo mogli, javna rasprava trajala je skoro godinu dana, odgovara ministar.
Nije jedni problem zakona što nije došao ranije, kaže Vesna Škare Ožbolt (Klub DC-a) koja ga doživljava jednom vrstom prisilnog lijeka za sve sistemske bolesti koje imamo. Problematizira i pitanje uspostave registra osoba koje su otvorili postupak osobnog bankrota. Ti registri su javni, pa je pitanje hoće li ljudi biti izvrgnuti ruglu svoje zajednice, pita Škare Ožbolt.
Ministar priznaje da će neki biti u problemu, da se Ministarstvo odlučilo za rješenje da se na oglasnoj ploči objavi nad kim je objavljen stečaj, s tim da uvid u konkretne podatke neće imati nitko, oni neće biti javni.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.postoji vrlo jednostavno rješanje, ali za to bismo trebali imati minimalno sposobnu vladu, a to je da vlada ljudima koji ostanu bez nekretnine osigura minimalni smještaj.
mi imamo dovoljno resursa i dovoljno umjerenu klimu da bi narodu orijentirana vlada mogla ukinuti beskućništvo i prisilno podstanarstvo bez puno problema, po raznim modelima se mogu napraviti montažna naselja u kojima se bi se ljudima mogao osigurati minimum standarda, a tko hoće više neka plaća.
no to bi onda rasturilo građevinsko-bankarsku mafiju. nema nikakvog rezona da ljudi moraju plaćati ovako visoke cijene stambenih kvadrata za svoj prvi i osnovni stan. ljudi to plaćaju uglavnom zato jer apsolutno nemaju nikakvog izbora, alternativa je spavati na cesti. a još je češća ona alternativa o kojoj niti ne čitamo, jer ostaje bez riječi – nezasnivanje obitelji.
zašto bi vuko-ebno naselje u blizini zagreba, koje obitelji predstavlja minimalni i elementarni smještaj imalo dvostruko veću cijenu kvadrata od stana u centru budimpešte ili krakova? tko je tamo bio, zna da je realna vrijednost tih lokacija bar 2-3 puta veća od zagrebačke. cijene su tako nabijene samo da bi gulikože lakše i brže gulile, ne postoji drugi razlog, pogotovo ne tržišni i ekonomski razlog.
Kako ljudima nije jasno. Nisi vlasnik nekretnine sve dok netko na njoj ima zalozno pravo! Kada ce ljudi shvatiti, da su uzeli hipotekarski kredit u kojem sa svojom nekretninom jamce, da ce isti vratiti.
pa sve dok dužnik u nekretnini živi, znači da mu nije zaplijenjena. a kad mu je zaplijene, onda dužnik u njoj ionako više ne živi. i gdje je tu sad problem?
Naslov clanka kao da su napisali Sinčić i Pernar.
Uključite se u raspravu