Saborski su klubovi danas pozdravili prijedlog Vlade da se zakonom propiše najviša moguća ugovorna kamata, no dio zastupnika u raspravi je osudio smjenu u vrhu Hrvatske poštanske banke (HPB).

"Ako smo na čelo Uprave Hrvatske poštanske banke imali upravu koja je banku konsolidirala i učinila je uspješnom, može li itko odgovoriti na pitanje zašto ta uprava više za Hrvatsku vladu nije dobra", upitao je laburist Dragutin Lesar.

Ustvrdio je da novi kandidati dolaze upravo na prijedlog "tajnog bankarskog kartela", što je, smatra Lesar, "samo prvi korak da se stranim bankama s tržišta makne jedina hrvatska relevantna financijska institucija".

Frani Matušiću (HDZ) je "očito kako je potrebno promijeniti čelnu osobu i postaviti prijatelja premijera da bi ta banka išla u prodaju".

"Doista se postavlja pitanje komu je u interesu slabljenje pozicije države i uzimanje jedinog instrumenta koji je mogao utjecati na politiku kamata u Hrvatskoj", rekao je Matušić.

Ivan Šuker (HDZ) najavio je da će amandmanom na predloženi zakon o kamatama zatražiti da se izjednači najviša ugovorna kamata za građane i gospodarstvenike.

Naglasio je da kamata ne smije biti politička tema te ocijenio da država, ako nekome želi pomoći, zateznu kamatu na vlastita potraživanja smanji na 7 do 8 posto, jer, kako je rekao, banke neće popustiti sve dok za to imaju prostora.

Ključnim pitanjem smatra cijenu zaduživanja države u inozemstvu, budući da se na njoj temelji referentna kamatna stopa.

"Pitanje je zašto je koeficijent rizika za Hrvatsku veći nego za druge zemlje, zašto nas netko kažnjava", rekao je Šuker.

Ustvrdio je da je Ministarstvo financija u bankarima uvijek imalo velike protivnike te postavio pitanje odgovornosti HNB-a.

Što je svih godina recesije radila HNB? – pita i Lesar.

"Svi spominjemo vladu, banke, građane, ali ne i HNB, koja svima dijeli lekcije svakim danom, a za svaki problem na financijskom tržištu kažu da to nije njihovo područje djelovanja", rekao je.

Lesar predlaže da se najviša ugovorna kamata utvrdi kao referentna stopa puta dva, što će, tvrdi, i dalje biti niže od predloženoga.

Odbio je kritike bankarskog sektora da se Vlada previše miješa u bankarski sektor te da bi kamatu trebalo određivati isključivo tržište.

Upozorio je da kamate iznose gotovo polovicu blokiranih sredstava te da je 267 tisuća blokada do 100 tisuća kuna, što Lesar tumači kao dokaz da građani u dužničko ropstvo nisu dospjeli obijesnim zaduživanjem.

Zauzeo se da se izmijeni zakon o obveznim odnosima, kako bi korisnici kredita prvo vraćali glavnicu, a tek potom plaćali troškove kamata.

"U protivnom, dok su živi neće doći u situaciju da počnu otplaćivati glavnicu", upozorio je Lesar.

I Goran Marić (HDZ) uvjeren je da ne stoje prozivke da se država previše miješa u tržišne odnose.

Upitao je koliko je zateznih kamata plaćeno po tekućim računima, ocijenivši da najviše zaduženih više nema posao i ne može otplatiti ni glavnicu ni zateznu kamatu po minusu.

"Taj problem ćemo riješiti samo ako prepoznamo i budemo djelovali protiv kartelnih udruženja i ugovora koji su najistaknutiji u financijskom sektoru, u distributivnom sektoru i telekomunikacijskom sektoru. Dok to ne riješimo, nema sreće za Hrvatsku", rekao je Marić.

Založio se da se u izračunu najviše moguće ugovorne kamate kao podloga uzme Euribor, ustvrdivši da "eskontna stopa u Hrvatskoj uopće nije referentna stopa, nego smokvin list".

Predloženi zakon pozdravio je HDSSB-ov Boro Grubišić, ocijenivši da se radi o "malom andolu ili kamilici, da se ublaži bol".