Inovacije su ključ” egida je pod kojom će se i ove godine, unatoč pandemiji od 11. do 13. studenog, ali online, održati Inova, druga najstarija izložba inovacija na svijetu s tradicijom okupljanja svih dostignuća hrvatskog inovatorstva već 44 godine. Zadnjih desetak godina Inova je važan događaj s 25-30 država sudionica, čime Zagreb u studenom postaje inovatorski centar svijeta. Kako nam je otkrio tajnik Saveza hrvatskih inovatora i Saveza inovatora Zagreba Neven Marković, očekuju oko 300 sudionika iz 20-tak država, što je 60% lanjskog odziva, a organizator će pokušati izvesti i Izložbu hrvatskih inovatora uživo ako epidemiološki uvjeti dozvole. Prijavljeno je više od 250 inovacija, bit će ih u 18 kategorija, a projekte će ocjenjivati 29 članova ocjenjivačkog suda, inače vrhunskih stručnjaka i znanstvenika iz Hrvatske i 20 država.

“Dugogodišnja tradicija, potreba znanstvenih inovatora za ovakvom manifestacijom i velik interes inozemnih partnera glavni su razlozi organiziranja ovakve Inove. Posebna pozornost online izložbe usmjerena je na promidžbu kroz platformu za inovacije www.inova-croatia.com, povezanu s društvenim platformama Facebook, Instagram i YouTube. Predstavljanje nagrađenih inovacija javnosti, poduzetnicima i znanstvenim institucijama bit će na globalnoj razini u šestomjesečnom razdoblju, do 23.travnja 2021.”, otkriva Marković. Inova je i smotra mladih inovatora gdje izlažu najbolji s posebne izložbe Inova-Mladi (učenika osnovnih i srednjih škola te studenata), a u sklopu programa Budi uzor svoje će radove predstaviti i studenti osječkog Sveučilišta. Cilj je, ističe Marković, potaknuti inovatorstvo već u osnovnim školama, dodatno stručno obrazovanje, nagrađivanje najboljih te medijska promidžba uspjeha.

Orijentacija prema STEM-u

Dugogodišnji rad s mladima je, dodaje Marković, rezultirao orijentaciji brojnih talentiranih djevojaka i mladića prema STEM područjima, a mnogi su danas uspješni poduzetnici. “Važnost inovacija ima ključnu ulogu za društveni i gospodarski razvoj. Ulaganje u inovacije u neposrednoj je vezi s rastom BDP-a i prilagodbi gospodarstva svim aktualnim zahtjevima svjetskog tržišta pa tako i osobitostima pandemije. Broj hrvatskih izložaka na izložbama Inova blago raste, otprilike 250 godišnje. Stalno raste broj inozemnih inovacija i sve veći interes brojnih država za sudjelovanja. Veliki je udio komercijaliziranih inovacija među nagrađenima. Vrijedan program poticanja komercijalizacije inovacija koji već 20 godina provodi Grad Zagreb bilježi svjetski vrijedan udio od 1/3 međunarodno, 2/3 nacionalno tržišno ostvarenih projekata”, zaključuje Neven Marković. Među hrvatskim, svjetski priznatim inovatorima su vlasnici najuspješnijih inventivno usmjerenih kompanija kao što su Zvonimir Viduka iz tvrtke Altpro i Vjekoslav Majetić iz Dok-inga, ali i uspješni mikro i mali poduzetnici poput Marka Kravara iz Termista, Zvonimira Špiljarića s Dizzconceptom, Mirjane Brlečić s Priroda liječi.

Nije nužno da svi to postanu

Među njima je i Tomislav Bronzin, inovator i direktor IT tvrtke Citus koja se godinama sa svjetskih izložbi vraća s odličjima za svoje patente. Na Inovi izlažu od 2005., a ove godine pokazat će najnovije rješenje Bookmedia koje su kreirali kroz suradnju s tvrtkom Felix Liber. Bronzin kaže da je Bookmedia globalna multimedijska platforma za izdavače knjiga koja omogućava novi doživljaj i interakciju između knjige i čovjeka i tradicionalno iskustvo čitanja obogaćuje i proširuje multimedijalnim elementima.

“Pomoću pametnog telefona ili tableta koji se usmjeri prema predmetu/slici u knjizi na ekranu se prikazuje multimedijski sadržaj tog predmeta/slike: zvuk i/ili video materijal i/ili slika i/ili tekst i/ili poveznica na sadržaj. Glavna prednost inovacije koja podržava proširenu stvarnost (AR) je u potencijalu platforme koja je trenutačno jedinstvena jer nije vezana samo za jednu knjigu nego se može primjenjivati na različite knjige/naslove, na postojeća i nova izdanja. Nema potrebe za promjenom dizajna knjige ili tiskanja posebnog izdanja jer je rješenje, u pravilu, upotrebljivo na sve knjige/naslove”, objašnjava Bronzin koji smatra da je važno razvijati kulturu inovatorstva, pogotovo sad.

“Ona razvija razmišljanje i pronalazi nova rješenja ili poboljšanja/unapređenja postojećih i to u svakodnevici i zato je bitno tu kulturu razvijati od malih nogu. Nije nužno da svi postanu inovatori, ali to nije ni bitno. Inovatorstvo je veliki pokretač gospodarskog prosperiteta cijele zemlje. Zemlje koje su jake u tome sve gospodarske krize koje smo imali su puno lakše prebrodile”, zaključuje Tomislav Bronzin.