Protekla je godina  donijela je blagi rast premije društvima za osiguranje, pad dobiti te daljnje prilagodbe novom regulatornom okviru Solvency II. Kao glavna posljedica jače regulacije i troškova koju je ona nametnula, tržište nastavlja proces konsolidacije i smanjenja broja igrača. Krajem prošle godine 20 društava za osiguranje sa sjedištem u Hrvatskoj zaračunalo je 9,1 milijardu kuna bruto premije, a dobit je iznosila 585,8 milijuna kuna, 3,3 milijuna manje nego 2016.

Ključni prihod osiguravatelja bio je veći za gotovo 295 milijuna kuna (3,4%). U isto vrijeme, reosiguravateljni biznis ostvario je 36,7 milijuna kuna premije.  Za razliku od banaka kojima se štednja slijeva unatoč činjenici da štediše mogu ostvariti praktički nikakvu kamatu, osiguranje je druga priča. S godišnjom premijom od tek 2100 kuna po stanovniku, u usporedbi s 14.000 kuna u EU, neupitno je da građani Hrvatske zaziru od osiguranja. Anketa Hrvatskog ureda za osiguranje i agencije Valicon pokazala je da klijenti i industrija osiguranja imaju suprotna gledišta na taj problem: građani smatraju da osiguravatelji puno obećavaju, a malo daju, štite svoje interese, a ne klijentove, industrija problem povjerenja vidi u nedovoljnoj financijskoj pismenosti.

Primjerice, 90% građana nema dodatno zdravstveno osiguranje, tek 29% ima životno, a iako je Hrvatska treća u Europi po vlasništvu nad nekretninama, čak 72 posto građana nije svoje vlasništvo osiguralo. Premda je gustoća osiguranja, koja odražava omjer premije i broja stanovnika, porasla u 2017.  i naizgled pokazuje napredak, u svjetlu snažnog trenda iseljavanja, jasno je da brojke zavaravaju. S udjelom premije od 2,5% u BDP-u, isto kao i godinu prije, pred osiguravateljima je puno posla, ali i izniman potencijal.

Od 9 milijardi kuna zaračunate bruto premije, pet najvećih igrača- Croatia, Allianz, Euroherc, Jadransko i Wiener, podijelilo je gotovo 65%. Koncentracija je još izraženija u neživotnim osiguranjima, top pet u tom je segmentu zaračunalo je 75% premije. Iako su pojedinačno najunosnije premije kod životnih osiguranja, 2,21 milijardu kuna, upravo je segment neživota najvažniji dio osiguravateljnog biznisa u Hrvatskoj sa 6,1 milijardu kuna premije.  Pregled uplaćenih premija po vrstama osiguranja otkriva nekoliko karakteristika i trendova domaćeg tržišta. Od 273 milijuna kuna skoka premije u neživotu prošle godine, najveći doprinos došao je od 10-postotnog rasta premije osiguranja cestovnih vozila, za 80-ak milijuna kuna.

Uzlet zdravstvenih premija
Gotovo jednaki rast premije došao je iz zdravstvenih osiguranja s oko 488 milijuna kuna premije. U godinu dana zdravstvene premije skočile su za čak petinu, a slično se očekuje i u narednih godina. Dok javno zdravstvo godinama uzaludno čeka reforme gomilajući gubitke, osiguravatelji se probijaju uspješno tipujući na zaobilaženje lista čekanja i nezadovoljstvo pacijenata. Logika je nepogrešiva što je pokazalo prelijevanje oporavka i rasta ekonomske moći u dopunsko osiguranje.

Štoviše, planovima ne manjka ambicije toliko da pojedini igrači računaju na udvostručenje premije u vremenskom horizontu već od dvije godine. Isti trend nastavit će se i u 2018. u kojih će se prvih pola godine zaračunati 4,5 posto zdravstvene premije više. Primjetan rast imalo je i osiguranje kredita, osiguravatelji su uprihodili 195 milijuna kuna premije, 27% više nego godinu lani. Budući da banke prvi put lani bilježe kraj trenda razduživanja i snažnije kreditiranje kućanstva, vjetar u leđa tom povezanom osiguravateljnom proizvodu je razumljiv.

Osiguranje imovine
Osiguranje imovine ostaje neizmjerni potencijal, ali i žrtva nesređene države. Državna uprava za zaštitu i spašavanje objavila je da je do kraja rujna 2017. zabilježeno 6230 požara, 55% više od cjelogodišnjeg prosjeka u 11 godina. No, imovinska osiguranja nisu zabilježila bitan pomak. Najveći dio imovine fizičkih osoba u Hrvatskoj nije osiguran, a ono što jest, uglavnom je zbog zahtjeva banaka kod stambenih kredita. I dok se interes za osiguranje imovine nakratko pojavi nakon požara, poplava ili potresa, tako još brže – nestane. Velik dio odgovornosti leži na samoj državi koja nije prepoznala da osiguranje ima socijalnu komponentu. Umjesto da poseže u proračun nakon vremenskih nepogoda, osiguravatelji bi nosili teret isplata.

No, preduvjet je sustavna edukacija. Situacija je nešto bolja kod kompanija koje osiguravaju svoje investicijske projekte pa je oporavak ekonomske aktivnosti i investicija direktan vjetar sektoru osiguranja. Lider s 27 posto tržišta, Croatia osiguranje, pod 2017. podvuklo je crtu ispod 2,4 milijarde kuna bruto premije (+7,4%). Gotovo dvostruko veći po prikupljenoj premiji od njemačkog Allianza, CO se fokusira na jačanje efikasnosti i profitabilnosti, dok u Sloveniji (zasad) neuspješno nastavlja bitku za Sava Re. Allianzova premija rasla je sporije, 2,7%, na 1,14 milijardi kuna.

Dok je CO predvodnik u ukupnoj bruto premiji, dvije su kompanije gotovo izjednačene u životnom segmentu. Po kriteriju zaračunate bruto premije slijede Euroherc i Jadransko osiguranje, igrači orijentirani isključivo na neživot, s 915, odnosno 593 milijuna kuna. Wiener osiguranje u 2017. bilo je veličinom peto društvo s 593 milijuna kuna premije.  S omjerom snaga gdje nekolicina dominira, dok desetak malih ima manje od 2% tržišta, okrupnjavanje je kontinuiran proces.

Nakon što je krajem 2016. provedeno prekogranično pripajanje Velebit osiguranja i Velebit životnog osiguranja podružnici Sava osiguranja, pola godine kasnije CO pripojilo je Croatia zdravstveno osiguranje. Preslagivanje će se nastaviti i u 2018. u kojoj će Sava preuzeti poslovanje Ergo osiguranja u Hrvatskoj, a Wiener Erste osiguranje.  Novi stroži propisi osiguravateljima su donijeli glavobolje, no njihov je cilj transparentnije i učinkovitije poslovanje te pomaci u zaštiti potrošača. Time se vodi i nadzor orijentiran na moguće buduće događaje i rizike. Na tržištu osiguranja cijela 2017. prošla je u pripremama za primjenu Direktive o distribuciji osiguranja u 2018. koja će se prenijeti u Zakon o osiguranju. Ona donosi velike novine.