Hrvatska se planira pozicionirati kao jedan od lidera na novoj energetskoj karti Europe, a to će omogućiti Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje od 2022. do 2024. te odluka o proširenju LNG terminala na Krku koje je Vlada donijela na svojoj jučerašnjoj sjednici.

Konkretno se radi o odluci o izgradnji plinovoda Zlobin – Bosiljevo i povećanju kapaciteta LNG terminala na Krku na 6,1 milijardu kubičnih metara plina godišnje, pri čemu ukupna vrijednost ulaganja doseže 180 milijuna eura.

Europski novac
Kako je istaknuo ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, radi se o strateškoj odluci jer udvostručuje kapacitete LNG terminala na otoku Krku, a ide se i u izgradnju novog plinovoda.

“Ovo radimo kako bi se pojačala sigurnost opskrbe plinom u Hrvatskoj, ali i kako bi se pozicionirali kao lider u novoj raspodjeli karata kada govorimo o energetici u ovom dijelu Europe. Ukupna vrijednost investicije iznosi 180 milijuna eura, od čega će se 25 milijuna uložiti u samo proširenje kapaciteta LNG-a, a 155 milijuna eura u proširenje plinovodne mreže”, kazao je Filipović.

Dodao je da će se za financiranje ulaganja maksimalno koristiti europski novac, uz naravno podršku sredstava iz državnog proračuna. Da je ovo strateška i važna odluka za energetsku sigurnost i opskrbu Hrvatske plinom, istaknuo je i predsjednik Vlade Andrej Plenković, apostrofirajući važnost uloge Plinacroa, kao i korištenje mjera iz plana REPowerEU.

Ocijenio je da Hrvatska tako postaje regionalno energetsko čvorište kada je riječ o kvalitetnom korištenju terminala za ukapljeni prirodni plin. Kao zanimljiv podatak je izdvojio Njemačku koja još nema nijedan LNG terminal, a dva takva terminala, koji bi trebali biti izgrađeni do 2024., zajedno će imati kapacitet od 13 milijardi kubičnih metara plina godišnje.

Kako je naveo sam Plenković, to znači da jedan naš terminal iznosi praktički polovinu kapaciteta jedne Njemačke. Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti je pak iznimno važan u kontekstu odgovora na trenutnu energetsku krizu i europskih nastojanja da se smanji ovisnost o ruskom plinu.

Okosnica plana
Kako je pojasnio ministar Filipović, u razdoblju od 2014. do 2020. u Hrvatskoj je uočen pad potrošnje primarne energije, ali i stalni rast krajnje potrošnje energije, a takav trend je objašnjen penetracijom obnovljivih izvora energije i poboljšanjem učinkovitosti proizvodnih postrojenja u sektoru proizvodnje/transformacije energije, dok u neposrednoj potrošnji učinak provedbe mjera energetske učinkovitosti nije mogao neutralizirati učinak gospodarskih kretanja i porasta opće potrošnje.

Hrvatska je 2020. ostvarila 18,7 posto manju potrošnju primarne energije (364,6PJ), odnosno 7,5 posto manju neposrednu potrošnju energije (269,5 PJ) u odnosu na ciljanu.

“Okosnica tog plana je osiguravanje financijskih poticaja za energetsku obnovu zgrada, posebice stambenih, kako iz europskih izvora, tako i iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost”, kazao je Filipović.

I ovaj Plan će se sufinancirati i provoditi iz Europskih fondova te sredstvima iz različitih financijskih institucija. Osim mjerama usmjerenih na pojedine sektore i segmente potrošnje energije, Plan predviđa i nastavak provedbe potpornih mjera, kao što su obveze planiranja energetske učinkovitosti na lokalnoj i regionalnoj razini, energetski pregledi, energetsko certificiranje zgrada te promocija energetskih usluga.