Ne samo zbog intervencije Vlade, cijene hrane u Hrvatskoj u narednom razdoblju će padati, zbog pada cijena inputa, prije svega sirovina kao što su uljarice i žitarice, ali i cijena energenata i pada inflacije. Oko toga su se jednoglasno složili sudionici panela o budućnosti poljoprivredne proizvodnje koji se u petak održao na Agro Summitu u organizaciji Poslovnog dnevnika u Event centru Boćarskog doma.

Konferencija je okupila ugledne gospodarstvenike i predstavnike državnih institucija, a osim vruće teme maloprodajnih cijena hrane raspravili su ključna pitanja vezana uz velike proizvođače, poput rasta ulaznih troškova, investicija, zemljišta, kooperanata, razvoja u budućnosti i načina na koje država i veliki poljoprivredni proizvođači mogu zajedno odgovoriti na buduće izazove i tržišne potrese.

Širenje kruga kooperanata
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković podsjetila je na poljoprivrednu politku i strategiju Vlade da podupire i manje proizvođače te potiče diverzifikaciju proizvodnje, koja je ključna za podizanje konkuretnosti sektora. Pohvalila je sektor izuzetno visokom stopom iskorištenosti EU fondova.

“Otkad je Hrvatska članica EU u cijelosti smo iskoristili osnovnu alaokaciju programa Ruralnog razvoja, pritom ne govorimo o ugovaranju nego i isplatama. Dobili smo i dodatna sredstva na ovu osnovnu alokaciju uz nacionalna sredtsva koja uključuje negdje 2,4 milijarde eura, tako da smo dobili dodatna 902 milijuna eura koja možemo trošiti do kraja 2025. godine, te smo ugovorili i 3 milijarde eura, 93 posto alokacije. Unatoč brojnim izazovima tu nema nikakvih zastoja”, kaže Vučković, istaknuvši kako vrijednost poljoprivredne proizvodnje raste, kao i količine određenih strateških roba.

Rasle su količine u ratarstvu, no smanjivao se sektor stočarstva, osobito temelj, a to su krmače, mliječne krave i proizvodnja u sustavu krava tele. To je padalo, smatra ministrica, jer su se donosile poslovne odluke o razvoju lakših djelatnosti, kao što su ratarstvo i trgovina, kojima se moglo ostvarivati bar jednake ili veće prihode, a zahvaljujući strukturi potpora. Ta je promjena napravljena, a može se i doraditi, i kroz vrijeme se može očekivati da će nakon nekog vremena doći i rezultati.

Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke, istaknula je promjene u poslovanju kompanije koja je potaknuta Covid krizom i potrebom jačanja samodostatnosti donijela stratešku odluku o revitalizaciji proizvodnje sirovine za vlastite potrebe, što realiziraju s kooperantima.

“Radi se na širenju kruga kooperanata, jačanju podrške kooperantima, i tu nas čeka veliki posao. Ta se odluka pokazala vrlo korisnom, zbog čega nastavljamo, i idući je projekt širenja proizvodnje rajčice iz Istre na kontinent, jer u Varaždinu gradimo i novi pogon za primarnu preradu rajčice”, pojasnila je Dalić.

Fabris Peruško, glavni izvršni direktor i član Upravnog odbora Fortenova grupe istaknuo je da najveći doprinos poljoprivredi Fortenova daje kroz ratarstvo i stočarstvo. Istaknuo je i važnost modernizacije stočarstva te ulaganja u infrastrukturu, kako bi se u budućnosti učinkovitije prevenirale bolesti kao što je aktualna afrička svinjska kuga.

“Glavni uzročnik širenja je nemoderno držanje životinja, jer to omogućava puno brže širenje svinjske kuge. Mi smo nizom ulaganja digli kvalitetu sigurnosti tako da zasad nismo imali slučaj zaraze”, kaže Fabris.

Od ratarstva se dobro živjelo
Ministrica je podsjetila kako je u sklopu Vladinog paketa mjera za pomoć građanima i gospodarstvu više od 60 milijuna eura namijenjeno za pomoć poljoprivrednicima. Riječ je o četiri mjere kojima će se dodatno financijski pomoći svinjogojskom sektoru pogođenom afričkom svinjskom kugom i poljoprivrednim proizvođačima u kontekstu posljedica prirodnih nepogoda, ali i osigurati uspostava financijskih proizvoda namijenjenih investicijama i obrtnim sredstvima za poljoprivrednu proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda. Ministrica je također podsjetila da su veliki proizvođači u prošlosti imali veliku podršku i potpore države za postizanje takve sigurnosti, no tu priliku nisu imali svi.

“Mi sada s različitim mjerama potpora, preraspodjelom, nastavljajući podržavati i velike sustave, povezujući se s Ministarstvom gospodarstva, moramo uložiti dodatna sredstva u hrvatsko selo, osobito u te manje proizvođače kojima treba jača podrška”, kaže Vučković.

Cijene hrane vruća su tema u javnosti, no sudionici panela dali su optimistične prognoze o njihovom padu koji bi trebao uslijediti u narednim mjesecima.

Josip Bičvić, član Uprave tvrtke Žito podsjetio je da se zadnjih 5-6 godina, a posebno zadnje dvije godine, od ratarstva super živjelo, što je dovelo do toga da su se proizvođači malo i opustili, no treba znati da su visoke cijene neodržive. Najteže će biti onima koji se u međuvremenu nisu pripremili za lošije godine koje dolaze, u smislu da nisu dovoljno uložili u povećanje učinkovitosti, energetsku neutralnost i smanjenje ovisnosti o turbulentnim cijenama energije, odnosno nisu maksimalno iskoristili benefit tehnologije.

“Kad pogledamo primarnu proizvodnju Hrvatske 2023. godine, a već su jasni prinosi i cijene, pričamo o gotovo 1,5 milijarde eura manjoj dodanoj vrijednosti u odnosu na lani”, upozorava Bičvić. Zato će donošenje odluka o kupovanju zaliha, korištenju burzovnih alata i ostalog biti jako zahtjevno.

Ivan Pandurević, predsjednik uprave Agro Invest grupe podsjetio je da se u prethodnom razdoblju dogodio niz nepredvidivih događaja s kretanjem cijena inputa, zboog čega je planiranje i donošenje odluka značajno teže nego prijašnjih godina. Komentirajući rast cijena hrane, Vučković je podsjetila kako je cilj zajedničke poljoprivredne politike EU prije 60 godina bilo upravo osiguranje dovoljnih količina hrane po priuštivim cijenama, smanjivanje siromaštva i gladi, naravno uz održiv razvoj gospodarstva. Program je sad proširen na zelenu transformaciju, ruralni prostor, održivije korištenje.

Ministrica ističe da bez razvoja malog i srednjeg poduzetništva i diverzifikacije ne možemo računati na živo selo i razvoj poljoprivrede. Martina Dalić nadovezala se podsjetivši kako su u Hrvatskoj mjere poljoprivredne politike jako dugo nalikovale mjerama socijalne politike, zbog čega je tranzicija u modernu poljoprivredu sporija nego u drugim zemljama. Podsjetila je i na bitan problem usitnjenosti poljoprivrednog zemljišta, što također utječe na efikasnost.

Po pitanju cijena i efikasnosti, napomenula je ono što se često ne spominje, a to je geografski položaj zemlje koji je izazovan po pitanju logistike i transporta, jer od Slavonije do juga Hrvatske treba proći oko 1000 kilometara. Sve je to vezano uz cijene, no Bičvić ističe kako se jasno vidi njihovo spuštanje na globalnoj razini, i to će se morati preliti i na hrvatsko tržište.

“Jasno vidimo da svjetske burze pokazuju pad cijena uljarica i žitarica, doduše ne i šećera, tako da je razina cijena u otkupu, na žalost po primarne proizvođače, niža za 30 do 50 posto u odnosu na lani. To će svakako dovesti do toga da ćemo u idućem razdoblju svjedočiti nemalom padu cijena hrane koju ćemo vidjeti na policama”, kazao je.

Do kraja godine – 5%
Martina Dalić također napominje da je rast cijena hrane isključivo bio vezan uz rast inputa, te je za očekivati da pad cijena inputa spusti cijene hrane.

“Mislim da su tržište i stanje na tržištu i u nabavnim procesima takvi da otvaraju u sljedećem razdoblju prostor za snižavanje cijena. No taj proces neće biti linearan, to ne ide jedan za jedan, jer se paralelno događaju i ostali procesi na svjetskom i lokalnom tržištu, kao što je primjerice zabrana izvoza riže koju je donijela Indija, što će sigurno utjecati na cijenu te sirovine”, kaže Dalić koja je također spomenula i cijenu šećera koja je i dalje visoka.

Peruško se slaže s takvim procjenama. “Definitivno se vidi popuštanje inflatornih pritisaka, oscilacije u cijenama energije su manje, burzovne robe su jeftinije i možemo procijeniti da ćemo do kraja godine biti u rangu od oko pet posto inflacije, što je već veliki pomak”, zaključio je šef Fortenove.