Proteklih dana iz Italije stižu vijesti kako kod njih počinje suočavanje sa stvarnošću i rezultatima nastojanja države da pomogne očuvanju likvidnosti gospodarstva zbog krize izazvane pandemijom.

Zadnji dan prošle godine označio je, naime, i kraj moratorija na kredite poduzetnika za koje je država davala jamstva, a kojim se nastojalo ublažiti problem nelikvidnosti tijekom pandemije Covid-19 i lockdowna.

Prema informacijama iz tamošnjih medija, riječ je o ukupno 32 milijarde eura za koje će se tek utvrditi koliko je gospodarstvenika u mogućnosti otplaćivati ih, a špekulira se kako bi prekid moratorija talijansku državu mogao stajati i do 10 milijardi eura, jer za mnoge od onih koji su koristili tu mogućnost nažalost financijske teškoće nisu prestale.

U Hrvatskoj takvih nagađanja i dramatičnih procjena još nema, iako je moratorij na kredite koji su realizirani uz podršku države istekao još ranije, polovicom prošle godine.

Poduzetnicima je u okviru mjera Covid-19, naime, bila omogućena i opcija moratorija kredita koje su u trajanju do 16 mjeseci omogućili HBOR i Hamag-Bicro, a prema prvim informacijama iz tih institucija, zasad nema razloga za uzbunu.

Relaksirani uvjeti
U Hamag-Bicrou kažu kako su su za postojeće kredite s prvim lockdownom relaksirali uvjete i ponudili mogućnost moratorija, s tim da je, napominju, postojala određena grupa poduzetnika koja niti nije odlučila iskoristiti tu mogućnost, nego je podmirenje nastavila odrađivati prema inicijalnim otplatnim planovima.

Od korisnika ESIF zajmova iskorišteni su moratoriji za ukupno 2462 kredita, a za koje je 1. listopada prvu ratu nakon korištenja odgode uredno platilo 2215 korisnika, a kasni ih 247, dakle, 10 posto.

Po kreditnoj liniji za poljoprivredu i ruralni razvoj, stanje je još bolje, od aktiviranih 711 moratorija nakon njegova prestanka otplatu nije nastavilo samo 19 poduzetnika, i to uglavnom onih koji se bave stočarstvom i proizvodnjom mlijeka.

Među ESIF-ovcima koji kaskaju s otplatom nakon isteka moratorija najveći dio, pak, dolazi iz prerađivačke industrije, čak njih 30 posto, dok je iz djelatnosti smještaja i ugostiteljstva gotovo 19 posto, a značajniji broj još ih dolazi iz sektora građevinarstva, njih oko 13 posto.

U slučaju HBOR-a mogućnost moratorija iskorištena je u više od 1800 kreditnih aranžmana, čime je, prema službenim podacima, u poček bila stavljena glavnica u iznosu koji prelazi ukupno 13,7 milijardi kuna.

Većina klijenata, kažu u HBOR-u, nakon isteka moratorija uredno otplaćuje svoje obveze, a iznimke koje to nisu u stanju dolaze iz turističkog sektora, prvenstveno turističke agencije, te poduzetnici koji se bave povremenim prijevozom.

U HBOR-u napominju kako za vrijeme moratorija klijentima nisu naplaćivali ni redovnu kamatu niti naknade, a mogućnost moratorija omogućili su iako je i sam HBOR morao podmirivati svoje obveze prema kreditorima bez mogućnosti korištenja moratorija za njih.

Povremeni zahtjevi
No, budući da je ugovorena dinamika otplate kvartalna ili u manjem broju godišnja, tek će se zapravo u narednim mjesecima kada na naplatu počnu dolaziti nove rate kredita za koje je dogovorena odgoda, dobiti i potpuniju sliku s otplatom kredita i stanja u kojima se nalaze njihovi korisnici.

Kad je riječ o moratorijima kod jamstva koje odobrava poslovna banka u dogovoru s poduzetnikom i uz suglasnost Hamag-Bicroa, u toj instituciji kažu da od banaka i dalje povremeno dobivaju zahtjeve za moratorijima, odnosno odgodama ili restrukturiranju otplate.

Međutim, dodaju i da banke svakom poduzetniku pristupaju individualno, u skladu s njihovim mogućnostima, te da se aktivacija jamstava nije povećala u odnosu na godine prije pandemije, a isto se, dodaju, odnosi i na urednost otplate po kreditima koji su osigurani jamstvom.