Otkako su sindikati najavili skupljanje potpisa protiv duljeg radnog vijeka, ministar rada Marko Pavić uvjerava da će i dalje većina građana u mirovinu sa 60 ili 65 godina, a samo oni koji ne uspiju skupiti 41 godinu staža radit će do 67 godina! S toliko godina staža u prva dva ovogodišnja mjeseca u mirovinu su otišle 1874 osobe, no to su ljudi koji su se zaposlili prošlog stoljeća! Pitanje je koliko današnjih četrdesetogodišnjaka ima 20 godina radnog staža? 

Udio se povećava
Ministar Pavić za obranu svoje mirovinske reforme koristi rješenje koje je krajem 2013. uveo u sustav njegov prethodnik Mirando Mrsić. Ljude koji su počeli rano raditi Mrsić je oslobodio penalizacije, a u pet godina i dva mjeseca, koliko je na snazi odredba o tzv. dugogodišnjim osiguranicima, tu je mogućnost iskoristilo 28.000 radnika. Većinom su to muškarci koji bi morali raditi do 65 godina ako bi htjeli izbjeći umanjenje mirovine koje se primjenjuje za korisnike prijevremene mirovine.

Ovako, zbog dugog im je staža država omogućila puni iznos mirovine, dok se sve ostale prijevremene mirovine umanjuju trajno. Penalizacija od ove godine iznosi 0,3% za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu – 18% za pet godina i s njom se otprilike pokriva trošak koji država ima prema ljudima koji ranije dođu u sustav jer su dulje u mirovini.

Mirovina dugogodišnjih osiguranika je znatno iznad državnog prosjeka i iznosi 3560 kuna! Jedno je to od boljih rješenja u mirovinskom sustavu koje je preživjelo zadnju mirovinsku reformu, uz promjenu da od 1. siječnja 2027. oslobođenje od penalizacije mogu očekivati ljudi s navršenom 61 godinom života, a ne 60 kao sada.

Radnici koji su u prva dva mjeseca 2019. otišli u mirovinu kao dugogodišnji osiguranici imali su u prosjeku 62 godine života i 42 godine staža! Hrvatska trenutačno ima 805 tisuća umirovljenika korisnika starosne mirovine. Od toga u prijevremenoj je mirovini oko 200.000 radnika. Udio dugogodišnjih osiguranika u ukupnom broju starosnih mirovina je mali – samo 3,5%, no gledaju li se samo novi umirovljenici njihov se udio povećava.

Primjerice, na gotovo 38 tisuća radnika koji su lani otišli u starosnu mirovinu oko 17% je dugogodišnjih umirovljenika. U prva dva mjeseca ove godine njihov je udio porastao na 27%. Neprekinutu 41 godinu staža uglavnom su mogli imati ljudi koji su se nakon završetka srednje škole zaposlili u javnom sektoru ili nekom zaštićenom državnom sustavu. "Mirovinski zakon bio je dobro izbalansiran, dogovoren i sa sindikatima i s poslodavcima i nije ga trebalo mijenjati", prokomentirao je Mrsić. 

Ne razumiju sustav
Produljenje radnog vijeka europski je i svjetski trend, no prate ga mnogi izuzeci, poput ovog hrvatskog namijenjenog dugogodišnjim osiguranicima, ili onima koji zbog zdravstvenih razloga ne mogu raditi do 67 godina.

"Konzultanti koje angažira Europska komisija stoje 300 eura na sat, oni za to nešto moraju ponuditi, pa su spominjali i naš mirovinski sustav, a uopće ga ne razumiju. Ne razumije ga ni ministar", ističe Mrsić kojemu je žao što je Vlada mijenjala rješenje koje je bilo dobro izbalansirano i prema penalizaciji i prema duljini radnog vijeka. "Kod mirovinskog sustava jedino je trebalo paziti da se spriječi ulazak novih ljudi koji primaju mirovine po posebnim propisima i da se te mirovine približe radničkima. Ništa od toga nije napravljeno", kaže bivši ministar rada Mrsić.