Hrvatski elektroenergetski sustav bi kroz dvije godine trebao biti stabilniji, a gubici električne energije unutar njega znatno manji od postojećih 7-8%, rečeno je na jučerašnjoj konferenciji “Pilot projekt uvođenja naprednih mreža” u organizaciji HEP-a.

Naime, HEP-Operator distribucijskog sustava (HEP ODS) predstavio je ovaj projekt vrijedan gotovo 180 milijuna kuna, a od čega je 150 milijuna kuna, odnosno 85%, bespovratan novac iz EU fondova.

Potrošačima nova brojila

Uz to, HEP će uložiti dodatnih 52 milijuna te će ukupna vrijednost investicije u napredne mreže iznositi gotovo 230 mil. kuna. Projekt će se provesti do kraja 2022., zasad je obavljeno projektiranje i javne narudžbe opreme, uglavnom od Siemensa, a u narednom razdoblju slijedi zaprimanje opreme te njezina ugradnja.

Kako pojašnjava Frane Barbarić, predsjednik Uprave HEP-a, ovim projektom HEP ODS ulaže u tri funkcionalna područja napredne elektrodistribucijske mreže: naprednu mjernu infrastrukturu, razvoj i optimizaciju konvencionalne mreže te automatizaciju srednjenaponske mreže.

“Ovo je jedan od prvih energetskih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj, sufinanciran sredstvima EU, a sufinancirani dio dosad je najveći ugovoreni iznos bespovratnih sredstava koje je HEP dobio iz EU fondova. Uz neke druge projekte u kojima je HEP nositelj ili partner, radi se trenutačno o ukupno milijardu kuna iz EU fondova.

U HEP-u smo spremni biti nositelji hrvatske energetske tranzicije, što smo potvrdili uspješnim pokretanjem obnovljivog scenarija razvoja. Važan element tog scenarija je i pouzdan, suvremen, učinkovit i fleksibilan sustav distribucije električne energije, temeljen na konceptu naprednih mreža“ istaknuo je Barbarić.

U sklopu projekta, uspostavit će se napredna mjerna infrastruktura koja će omogućiti precizniji izračun gubitaka i lociranje područja s povećanim gubicima u distribucijskoj mreži, praćenje potrošnje električne energije i aktivno upravljanje potrošnjom na razini krajnjih korisnika.

U tu svrhu, u 6125 transformatorskih stanica ugradit će se sumarna brojila, a kod krajnjih kupaca će se 24.000 postojećih brojila zamijeniti naprednim brojilima. Razvoj i optimizacija konvencionalne mreže obuhvatit će zamjenu postojećih 449 transformatora novima.

Automatizacija srednjenaponske mreže obuhvatit će ugradnju 670 daljinski upravljivih uređaja u dubini mreže, što će povećati pouzdanost napajanja smanjenjem trajanja neplaniranih prekida te stvoriti tehničke preduvjete za širu integraciju obnovljivih izvora u elektrodistribucijsku mrežu.

Izazovi na terenu Zagreba

Nikola Šulentić, direktor HEP-ODS-a, pojasnio je da je projektom obuhvaćena srednjenaponska mreža i korisnici mreže u pet od 21 distribucijskog područja: Elektri Zagreb, Elektroslavoniji Osijek, Elektrodalmaciji Split, Elektri Zadar i Elektrojugu Dubrovnik.

U HEP-ODS-u najveći izazov očekuju na području Zagreba gdje će, osim modernizacije po ovom projektu, morati imati i pune veće i hitne zahvate zbog sanacije štete od potresa. Konferenciju je pohodio i Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja koji je istaknuo da u idućih 10 godina, s obzirom na ciljeve EU, ali i nacionalne koji su predstavljeni u svim strateškim dokumentima poput Strategije energetskog razvoja i Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana, očekuje fleksibilizaciju mreže i razvijanje modernoga sustava koji će spremno moći prihvatiti veliku količinu obnovljivih izvora energije u sustav.