Darko Knez nakon osam godina napušta kormilo Uprave Konzuma. Rezultati ostvareni za njegova mandata u Konzumu vode ga, šuška se u poslovnim kuloarima, na poziciju potpredsjednika Agrokora gdje će biti zadužen za razvoj ukupne maloprodaje koncerna u vlasništvu najvećeg hrvatskog poduzetnika Ivice Todorića, koja danas posluje na pet tržišta regije.
Uz Hrvatsku tu su još BiH i Crna Gora gdje se biznis trgovine vodi kroz Konzum dok se u Sloveniji i Srbiji vodi kroz Mercator. Iako na izravan upit o toj promjeni u Agrokoru uzvraćaju kako je "Darko Knez i dalje prvi čovjek Konzuma" neslužbeno doznajemo da Knez već prvog radnog dana u siječnju 2016. ulazi u novi ured u poslovnom tornju Agrokora. Njegov nasljednik navodno je osoba iz sustava koncerna, samozatajni Slavko Ledić koji je do sada u kompaniji promijenio dva radna mjesta. Bio je najprije regionalni direktor Konzuma za Dalmaciju, a nakon što je Agrokor preuzeo Mercator postavljen je za direktora za crnogorsko tržište. U javno dostupnim podacima njegovo ime prate tek dvije humanitarne akcije Konzuma u Dubrovniku i Makarskoj.
329milijuna
kuna ili 47 posto povećao je Konzum neto dobit u prvoj godini Knezova mandata
Darko Knez Konzum je preuzeo na samom kraju 2007. od svog prethodnika Josipa Zahera, koji je u međuvremenu napustio Agrokor i sada obnaša dužnost potpredsjednika Hrvatske gospodarske komore. Već u prvoj godini Konzum je s Knezom ostvario do tada rekordan rezultat. Prihodi za 2008. iznosili su 12,8 milijardi kuna uz rast od 17,2 posto dok je dobit iskazana sa 329 milijuna kuna, što je bio skok od gotovo 47 posto naspram prethodne godine. Prihodi u 2014. narasli su na 13,4 milijarde kuna, koliko su gotovo iznosili i na kraju 2013. godine. Brojna i snažna konkurencija u redovima maloprodaje, iza koje stoje moćne internacionalne 'majke' s golemim kapitalom, zasigurno je sputala prihodovni rezultat Konzuma, ne samo lani već i unatrag tri-četiri godine. U 2014. na tom je tragu srezana i neto dobit, iznosila je 108 milijuna kuna, što je na godišnjoj razini pad od 36 posto.
U Knezovu osmogodišnjem mandatu Konzum je zabilježio najveća ulaganja. Otvorena su dva distribucijsko- logistička centra, prvi na zagrebačkom Žitnjaku površine 36 tisuća četvornih metara, drugi u Dugopolju nadomak Splita velik 85 tisuća kvadrata. U tom je razdoblju niknulo i 100 maloprodajnih objekata različitih formata te dva za Velpro. Online narudžbe asortimana Konzuma 2010. postale su dostupne i za šire područje Splita. Preuzimanje slovenskog Mercatora svakako je najveći 'zalogaj', Konzum je na hrvatskom tržištu s tom akvizicijom svoju mrežu 2014. povećao za 75 trgovina i broj zaposlenih za 1500. U godini na izmaku Knez upisuje povratak drogerijskog lanca Kozmo pod skute Konzuma, izdvajanje Velpra iz sustava Konzuma u zasebnu kompaniju, početak rada osuvremenjenog online kanala Konzum klik, te otvaranje supermarketa u Kaštelima, Kukuljanovu i Dubrovniku i preuređenje svih bivših trgovina Mercatora.
108milijuna
kuna lanjska je dobit Konzuma pala za 36% na godišnjoj razini
Ovih dana upravo se očekuje otvaranje vrata kupcima najveće investicije, bivšeg trgovačkog centra Mercator na zagrebačkoj Aveniji Vukovar koji će, po najavama iz Konzuma, biti najreprezentativniji 'discovery shopping' na području cijele regije. Karijerna promjena vezana uz Kneza nije jedina u novom kadrovskom konceptu Todorićeva koncerna, bolje je reći kako će vjerojatno biti posljednja u aktualnoj godini. Početak 2015. donio je prve rošade u križaljci, u veljači su iz uprave Agrokora u nadzorni odbor prešli Ljerka Puljić, Damir Kuštrak i Tomislav Lučić, a istodobno je u nadzorni odbor imenovana i vanjska članica Tanja Rukavina, konzultantica iz kompanije PricewaterhouseCoopers.
Međutim, ostat će zabilježeno kako je kadrovski najturbulentniji zapravo bio studeni. Početkom mjeseca iz koncerna su izvijestili da direktor Tiska Dražen Kocijan odlazi za direktora novoosnovanog društva Velpro-centar, a Tisak preuzima Hrvoje Kraljević, donedavni predsjednik Uprave Leda. Kraljevića je pak u Ledu naslijedio Dario Vrabec s pozicije direktora marketinga i razvoja. Nadalje, predsjednik Uprave Agrokor trgovine Ivica Tomljenović postao je izvršni direktor centralne nabave u Agrokoru, a zamijenio ga je Robert Jurišić.
Studeni je donio promjene i u Belju, upravu je preuzeo Davor Bošnjaković, kako je prešao iz Vupika za nasljednika je imenovan Goran Miličević, rukovoditelj vinogradarstva i vinarstva. Bivši prvi čovjek Belja Dalibor Poznić postao je izvršni direktor Agrokora za regiju Slavoniju i Baranju. Krajem studenoga zabilježen je još jedan transfer, poslovni angažman u Agrokoru dobio je i Čedo Maletić, nekadašnji predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke. Brojno ovogodišnje premještanje figura na Agrokorovoj kadrovskoj ploči vrlo je izgledna najava nekih novih poslovnih inicijativa i projekata, i to možda ne samo unutar koncerna. O čemu je riječ moglo bi javno biti poznato na proljeće-ljeto sljedeće godine.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.papir u koji umataju nareske sada je poput novinskog – zadnje najjeftinije i neupotrebljivo smeće, pogotovo ako je narezak malo vlažan, poput šunke; to je dokaz balkanskog načina razmišljanja i štednje (ako si bolji papir uopće mogu priuštiti) na najgorem mjestu; dobavljačima su dužni milijarde kuna te ih oni zapravo financiraju, a ovi im vraćaju ucjenama i skupom naplatom svega i svačega; uglavnom, što se kvalitete proizvoda i same kupnje tiče – bilo bi najbolje da ih preuzme neki veliki retailer (pričalo se o Tesco-u); ode kvragu priča o hrvatskom velikom maloprodajnom lancu
Konzum je svaki dan sve jadniji, sa kvalitetom ponude i cijenama ne može parirati konkurenciji.
a prvi rezultat je:
uz jace povecanje prometa pada im zarada jer su im ulazne cijene (zbog odgode placanja od preko 365 dana) strava.
On je dakle potrosio jedan cijeli ciklus nabave i sada se to jos proglasava uspjehom?
volio bih da je tako jer kada padne agrokor, od i hr jer je agrokor postao “too big to fall” a to sada i u buducnosti svi polako placamo.
Uključite se u raspravu