S redanjem novih ‘lockdowna’ diljem Europe zbog straha od mutiranog soja koronavirusa prognozirani oporavak dolazi u pitanje, a njim i problematika pitanja zaustavljenih otplata kredita. Fleksibilna europska pravila oko tretmana moratorija za banke istječu 31. ožujka, za nešto tek više od dva mjeseca, a gotovo je izgledno da će se tražiti novo rješenje.

Udar pandemije na gospodarstvo, rast nezaposlenosti i tvrtke u problemima prelili su se i na banke. One su u 2021. ušle s više od 23.000 novih zahtjeva ‘teškim’ 30,7 milijardi kuna za moratorijima, kreditima za likvidnost i reprogram.

Glavnina od 88,4 posto – više od 27 milijardi kuna – odnosi se na moratorije, od čega su dvije trećine zatražile tvrtke. Usporedbe radi, krajem rujna pod moratorijima bilo 36 milijardi kuna od kojih je do kraja prošle godine isteklo 44 posto.

Hrvatska narodna banka produljila je fleksibilni tretman tog instrumenta do kraja ožujka olakšavajući bankama pregovore s klijentima koji su se našli u problemu, a doznajemo da radi na analizi utjecaja moratorija na stabilnost bankarskog i financijskog sustava.

“Obzirom na situaciju u prvom tromjesečju vjerujem da će EBA u Europi pokušavati gurati nove odgode. No, to znači da će se u bilancama banaka skupiti još značajniji dio loše imovine koja nije prepoznata”, smatra ekonomist Željko Lovrinčević koji razvoj situacije metaforički uspoređuje s potresom.

“Bolje je imati puno manjih potresa koji polako otpuštaju nakupljenu energiju, odnosno ‘peglati’ pomalo bilance banaka, nego čekati jedan veliki potres koji će sve razoriti. Ovo što EBA radi je kumuliranje problema za veliki potres”, kaže Lovrinčević.

Dodaje da je pritisak na banke veći nego što otkrivaju moratoriji jer je dio klijenata zatražio refinanciranja, odgode, povećanja prekoračenja po računima i slične instrumente.

Novi soj virusa i kristaliziranje slike da će procjepljivanje ići bitno sporije od plana zbog ograničenja u proizvodnji i distribuciji realno bi moglo rezultirati da do kraja prvog kvartala tek zanemarivi postotak europske populacije, oko 5%, primi cjepivo protiv koroonavirusa.

S takvim brojkama produljivanje ‘lockdowna’ i potrebe za moratorijima (čak i u Hrvatskoj gdje se još nerealistično kalkulira s popuštanjem mjera) je vrlo izvjesno.

U središnjoj banci očekuju da će banke s klijentima dogovoriti daljnje pauziranje servisiranja obveza, važući zahtjeve od slučaja do slučaja, računajući na adekvatnu kapitalnu zaštitu kreditora od 24,9%. Premda su banke natprosječno kapitalizirane u odnosu na europski prosjek, prigušeni prihodi i pad gospodarstva već su uzeli svoj danak.

U prvih devet mjeseci 2020. (prema zadnjim dostupnim podacima) dobit je pala više od 44% na 3 milijarde, dok se imovina povećala za 20 milijardi kuna na 451,1 milijardu kuna. Premda su zbog europskih propisa loši krediti formalno ostali na 5,5 posto, troškovi ispravaka vrijednosti u prvih devet mjeseci porasli su gotovo 4,5 na godišnjoj razini.

U prosincu, kad je izašao s posljednjim prognozama od oko 5% rasta u 2021. uz ključnu premisu smirivanja pandemije u prvom kvartalu, HNB je računao na izglednu mogućnost da se značajan dio moratorija pretvori u loše kredite.

Bude li šok takav da se 30% moratorija (gotovo 11 milijardi kuna) klasificira u loše kredite, tada bi njihova ukupna razina porasla na 8,4%, rekao je tada guverner Boris Vujčić. Pritom bi loši krediti građanima porasli na 8,3, a poduzećima 23 posto.

“Zasad ne možemo znati koliko će kredita završiti kao neprihodujući. To će ovisiti o brzini i intenzitetu gospodarskog oporavka, osobito u djelatnostima pogođenima epidemijom i mjerama za njezino suzbijanje, kao i početnim zalihama kapitala i likvidnosti te mogućnosti prilagodbe svakog pojedinog poduzetnika”, napominju iz HNB-a.

Podsjećaju da su zato HNB i ECB krajem prosinca poslale jasne upute bankama od kojih traže da se rizici adekvatno identificiraju u poslovnim knjigama te da je EBA u prosincu izdala uputu da se fleksibilan pristup treba primijeniti samo na moratorije koji u kumulativu ne bi trebali trajati dulje od 9 mjeseci.