Slovenska inflacija u rujnu je pala na samo 0,6 posto na godišnjoj razini, uz nepromijenjene cijene na mjesečnoj razini. To je drugi uzastopni mjesec da je inflacija u Sloveniji ispod 1 posto, što je najniža razina od ožujka 2021.

Usluge su poskupjele u prosjeku za 3,9 posto, a roba pojeftinila za jedan posto, podaci su slovenskog statističkog ureda, prenosi Slovenska tiskovna agencija. Cijene trajnih dobara i dobara za svakodnevnu uporabu pale su za 1,3 posto odnosno 1,1 posto, dok su cijene polutrajne robe porasle 0,1 posto.

Dobro za Sloveniju
Najveći doprinos godišnjoj inflaciji, 0,4 postotna boda, imalo je povećanje cijena u skupini rekreacija i kultura, od 3,9 posto. Poskupili su alkoholna pića i duhan (za 4,9 posto), zdravstveni proizvodi i usluge (za 4,7 posto), restorani i hoteli (za 4,2 posto), te hrana i bezalkoholna pića (za 1,5 posto). S druge strane, godišnju su inflaciju za jedan postotni bod ublažile niže cijene proizvoda i usluga iz skupine stanovanje, voda, struja, plin i druga goriva (za 6,1 posto).

Završetak ljetnih rasprodaja odjeće i prelazak na kolekciju jesen-zima odrazio se na rast cijena odjeće od 16,6 posto, što je mjesečnoj inflaciji pridonijelo 0,7 postotnih bodova. S druge strane, na kraju ljetne sezone aranžmani su pojeftinili za 12,3 posto, a inflacija je smanjena za 0,6 postotnih bodova.

Za 0,1 postotni bod smanjenju mjesečne stope rasta potrošačkih cijena pridonijelo je i smanjenje cijena usluga smještaja (za 5,5 posto), proizvoda i usluga za osobna vozila (za 1,4 posto), te u skupini električna energija, plin i ostala goriva – u ovom razdoblju najviše su pale cijene krutih goriva (za 8,4 posto).

U prosjeku je mjesečna inflacija ostala nepromijenjena i zbog poskupljenja novina, knjiga i papirnatog materijala (za 5,4 posto). Navedena skupina, kao i sva preostala poskupljenja u rujnu, utjecala su svaki po 0,1 postotni bod.

Godišnji rast cijena, mjeren harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u rujnu je iznosio 0,7 posto (prije godinu dana 7,1 posto). Mjesečni rast cijena iznosio je 0,2 posto. Usluge su u Sloveniji na godišnjoj razini u prosjeku poskupjele za 4,6 posto, a roba je pojeftinila za 1,5 posto. Tako su trajne robe pojeftinile za 2,2 posto, robe za svakodnevnu uporabu za 1,5 posto, a polutrajne robe za 0,3 posto.

Usporedba s Hrvatskom izgleda dobro za Sloveniju, ali ne tako optimistično za Hrvatsku. Slovenija ostaje među zemljama eurozone s najnižom stopom inflaciju dok je Hrvatska i dalje pri vrhu. Što se Hrvatske tiče, u kolovozu su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju porasle su 0,1 posto na mjesečnoj te 1,8 posto na godišnjoj razini, mjerene indeksom potrošačkih cijena. I to je također najniža godišnja stopa inflacije od ožujka 2021.

Pritisak hrane
Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini najveći porast potrošačkih cijena u Hrvatskoj u prosjeku je ostvaren u kategoriji restorana i hotela, 9,6 posto.

Ipak, opća stopa godišnje inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) iako usporava, ostaje i dalje jedan postotni bod viša od ciljanih dva posto. Dodatni je problem u percepciji inflacije koja je znatno iznad spomenutih brojki. Jer, u Hrvatskoj je hrana u strukturi potrošnje daleko najvažnija sastavnica.

Osim toga, i skuplji energenti podizat će inflaciju u Hrvatskoj. Primjećuje to i Hrvatska narodna banka koja je u ažuriranju lipanjskih projekcija objavila da bi u ostatku godine te početkom 2025. godine, među ostalim i zbog najavljenog poskupljenja plina, električne i toplinske energije, ukupna inflacija mogla privremeno ubrzati, prije nego se ponovno nastavi trend njenog postupnog usporavanja.

Dobra je vijest da su tekući inflacijski pritisci od kraja prošle godine na niskim razinama u svim segmentima potrošačke košarice osim – inflacije cijena usluga.