Potraga za sezonskim radnicima, već dobro uhodan proces za hotelijere, ugostitelje i velike trgovačke lance, svakako i građevinare te prijevoznike, donosi nove izazove. Po prvim, neslužbenim informacijama pritisak na aktivnostima u nizu branši nikako nije u skladu s poslovičnom mort sezonom, što znači da kod mnogih kompanija dolazi do povećanja narudžbi što prenapreže raspoložive kapacitete, do te mjere da čak i revizori o tome već govore u terminu po njima neobično snažnog ‘zagrijavanja ekonomije’.

To se može tumačiti i kao dodatni impuls za još učinkovitiju potragu za sezonskim radnicima, nastavno na probleme nedostatka radne snage na tržištu koji su intenzivnije počeli prije nekoliko godina, kada se svaki ozbiljniji poslodavac prilagodio novonastaloj situaciji. Sada još više zbog predstojećeg otvaranja tržita rada Austrije hrvatskim radnicima, bitno je zadržati prošlogodišnje sezonce, pored onih oko 6000 koji imaju status stalnih zbog državnih potpora tijekom zimske neaktivnosti.

Prošlogodišnja statistika
Podsjetimo, na sezonskim poslovima 2019. najviše su bili traženi radnici u spomenutim djelatnostima – potražnja preko HZZ-a evidentirana je za 20.651 radnika – uglavnom konobara, prodavača, sobara, čistača, kuhara i kuhinjskih radnika te pomoćnih kuhara i konobara i slično, sve m/ž, s time da ih je s evidencije Zavoda bilo zaposleno 20.001.

U ostalim djelatnostima na sezonskim poslovima zaposlilo se 8966 osoba, a najviše ovim redom: u administrativno i pomoćno uslužnoj djelatnosti 2218 osoba, prijevozu i skladištenju 1251 osoba, prerađivačkoj industriji 1203 osobe te umjetnosti, zabavi i rekreaciji 854 osobe.

Po županijama promatrano, najviše ih je zaposleno u Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Šibensko-kninskoj županiji te Primorsko-goranskoj županiji. Međutim, za konačnu bilancu vrijedi reći da su restorane i barove tijekom lanjske sezone spašavali i sezonski radnici iz regije. Nova potraga za sezonskim radnicima i sezonskim poslovima upravo je krenula, s hotelijerima čija je ‘akcija’ startala u siječnju. Najčešće se prvo obraćaju prošlogodišnjim radnicima s čijim su učinkom bili zadovoljni.

Svaki radnik koji je kod njih već odradio sezonu velika je prednost, jer već nakon par dana postiže punu efikasnost, dok je novim radnicima za postizanje pune efikasnosti na operativnim poslovima u hotelijerstvu potrebno i do mjesec dana. Idući korak je potraga za popunjavanjem slobodnih radnih mjesta. Trgovački lanci će u potragu krenuti nekoliko tjedana kasnije od hotelijera te su vrlo poželjni poslodavci za sezonske poslove. Ove godine smo imali priliku vidjeti i ponudu sezonskih poslova u Zagrebu tijekom zimskih mjeseci.

Pojedini veliki trgovci su prepoznali da radnici koji ljetnu sezonu odrađuju na moru, mogu za vrijeme velikog rasta prodaje u prosincu popuniti te potrebe. Pogodnosti za sezonski posao u Zagrebu se nisu razlikovale od ponude za ljetnu sezonu. Radnicima se nudio smještaj, hrana te plaćeni prijevoz. Hrvatski zavod za zapošljavanje proveo je anketu interesa nezaposlenih osoba o mogućnostima i spremnosti za rad na sezonskim poslovima te su rezultati pokazali kako je gotovo 16.000 nezaposlenih osoba iz evidencije Zavoda zainteresirano za sezonsko zapošljavanje.

Veći dio tih osoba imao je priliku osobno se predstaviti poslodavcima na Danima poslova u turizmu, projektu koji je nastao u organizaciji Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Ministarstva turizma i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, uz partnere Hrvatsku turističku zajednicu, Hrvatsku gospodarsku komoru, Hrvatsku obrtničku komoru, Hrvatsku udrugu poslodavaca i Udrugu poslodavaca u hotelijerstvu.

Cilj je upravo osiguranje bolje vidljivosti zanimanja u turizmu te mogućnosti zapošljavanja koje pruža turistički sektor. Glede sudjelovanja poslodavaca na ovogodišnjoj, četvrtoj po redu manifestaciji, iz Zavoda navode 85 poslodavaca – po 65 ih se predstavilo u Osijeku i Zagrebu te 57 poslodavaca u Splitu. Od približno 11.000 posjetitelja na svim lokacijama manifestaciju je posjetilo više od 7500 nezaposlenih osoba te preko 3.000 učenika i studenata.

Posredovanje HZZ-a
Kako u organizaciji sudjeluje i HZZ, na manifestaciju su upućene nezaposlene osobe prijavljene u evidenciju nezaposlenih osoba, i to iz 21-og regionalnog/područnog ureda Zavoda. Popratna događanja, pak, bila su prioritetno usmjerena učenicima završnih razreda ugostiteljskih škola, jer će za nekoliko mjeseci doći na tržište rada te po prvi puta zasnovati radni odnos. Kad je o riječ je poslodavcima, redom su sudjelovali svi oni s kojima Zavod ima uspostavljenu dugogodišnju suradnju, naročito u aspektu pronalaženja radne snage i posredovanja te koji su registrirani isključivo u RH.

Na pripremama aktivnosti posredovanja za sezonsko zapošljavanje HZZ počinje već u listopadu i studenom godine koja prethodi turističkoj sezoni: organiziraju i selekcije poslodavaca koji su u potrazi za sezonskom radnom snagom kao i posredovanje i upućivanje kandidata na oglašena slobodna radna mjesta te obrazovanje nezaposlenih, gdje je cilj uključiti osobe u obrazovanje za nedostajuća zanimanja u turizmu.

Na danasradim.hr pripreme za potragu za sezonskim radnicima počele su već krajem 2019., u siječnju aktivnosti su intenzivirane i bilježe više od 40.000 pretraživanja raznih sezonskih poslova. To je rast od više od 20% u odnosu na prošlu godinu za isti period, uz primjetan rast interesa radnika iz susjednih zemalja, i to i dalje najviše iz Srbije te Bosne i Hercegovine.

Izazov za poslodavce
Na danasradim.hr u vlasništvu poduzetnice Maje Bogović udio radnika iz stranih zemalja koji traže sezonski posao dosegao je brojku od 15%. Kad je riječ o sezonskim radnicima iz Hrvatske ali i okolnih zemalja koji su potragu za idealnim poslodavcem za novu sezonu započeli krajem siječnja, prema otvorenom anketnom upitniku s tog portala najviše interesa ove godine vlada za poslovima konobara (m/ž), pomoćnog kuhara (m/ž), turističkog vodiča (m/ž), čistača (m/ž), prodavača (m/ž), hostesa (m/ž) te recepcionara (m/ž) i sobarice (m/ž).

Kao najvažniji elemente prilikom odabira poslodavca za sezonski posao najviše ih navodi plaću, a zatim smještaj, radnu atmosferu, slobodne dane i plaćeni obrok i prijevoz, pa tako iz tog izvora doznajemo da izazovi s kojima se susreću poslodavci dolaze velikim dijelom iz mogućnosti izbora od strane radnika. Radnici se, vodeći računa o svom najboljem interesu, prijavljuju na nekoliko otvorenih radnih mjesta kod više poslodavaca. Odabrat će onoga koji im po njihovim kriterijima ponudi najbolje uvjete rada.

Tako od početnih prijava radnika koje mogu biti u zadovoljavajućem broju u siječnju i veljači do početka sezone odustane i do 30% sezonskih radnika. Osim sezonaca za popunjavanjem potreba sezonskih radnih mjesta poslodavci često koriste i umirovljenike, studente i sve češće i učenike srednjih škola. Iako se očekivalo da će se promjenom zakona zaposliti velik broj umirovljenika u ljetnoj sezoni to nije slučaj.

S druge strane oni su odličan ‘bazen’ radnika koji može popuniti dio potreba za radnicima u pred i post sezoni. “Smatram da je potrebno poduzeti sve načine zapošljavanja domaće radne snage svih kategorija radnika jer time multipliciramo učinak zapošljavanja. Veća zarada domaćeg radnika će se preliti u povećanu potrošnju što dovodi do pozitivnog učinka na gospodarstvo”, ističe Bogović.

Lovrić: Prijetnja su lažne agencije za zapošljavanje
Ozbiljno upozorenje na realnu opasnost koja prijeti poslodavcima dolazi iz agencije Kadus, u vlasništvu Petra Lovrića, koji smatra da Hrvatska može realno postati meta lažnih agencija za zapošljavanje iza kojih će stajati kriminalne organizacije koje nude radnike za rad u Hrvatskoj besplatno, dok ih u njihovim domicilnim državama dovode u robovlasnički zavisan odnos.

“Na rastuće rizike globaliziranog svijeta ukazuje varaždinski slučaj jer radnici u matičnoj državi (Nelap) morali dići kredit od 7000 dolara i dati novac agenciji da bi došli raditi u Hrvatsku”, ističe Lovrić dodajući da se svakodnevno Kadusu nude strane agencije koje nude radnike besplatno, ali se iz naslova vidi da su priče vrlo sumnjive, i po njemu će zakonodavac tome trebati doskočiti novim regulama tako da poslodavci ne sudjeluju u modernom robovlasništvu. Angažirati radnike iz domaćeg bazena i regije i Lovriću je najbolji put, a bitan osigurač više nije samo visina plaće, nego i dužina ugovornog odnosa te sigurnost.