Ruski Sberbank, pojedinačno uvjerljivo najveći vjerovnik Agrokora, već je u više navrata jasno dao do znanja da se (kao i druga ruska banka, VTB) protivi načinu financiranja koncerna u postupku izvanredne uprave.

Jasnije protivljenje od nedavnog pokušaja da se zabrana novih financijskih aranžmana prema takozvanom roll up modelu (s drugim vjerovnicima-kreditorima) ishodi putem zahtjeva zagrebačkom Trgovačkom sudu teško da je uopće moguće. No, Sberbank je ipak odlučio odaslati još jedno upozorenje. Kako neslužbeno saznajemo iz bankarskih krugova, prije dva-tri dana složio je pismo koje je ovaj put uputio (i) kreditorima. Točnije, financijskim institucijama koje su u igri za finalizaciju roll-up aranžmana vrijednog 480 milijuna eura (uključujući i 80 mil. eura travanjskog kredita domaćih banaka) kojega je privremeno vjerovničko vijeće odobrilo prije tri tjedna. U trenutku kad je razaslano Sberbankovo pismo Zagrebačka banka je kao aranžer financiranja za domaće tržište već nekoliko dana bila u propitivanju interesa potencijalnih lokalnih kreditora za sudjelovanje u završnom financiranju.

Ruska banka ponovila je svoje obrazloženje da je model prema kojem se za svaku kunu novog kredita potencijalnim kreditorima odobrava i prelazak jedne kune starog kredita u senioritet tj. prednost namirenja protivan lex Agrokoru, zbog čega su već nagovijestili i tužbu. U svom su dopisu kreditore de facto su pozvali da preispitaju tj. odustanu od sudjelovanja u toj operaciji. Premda u dopisu ističu kako zbog vremenskih ograničenja sami nisu detaljno proučili Kazneni zakon, pozvali su i banke kreditore da se time pozabave te prouče potencijalne obveze koje bi mogle proizaći iz participiranja u takvu aranžmanu. Hoće li pismo ruske banke na bilo koji način utjecati na skoro zaključenje ugovora o aranžmanu dio kojega je već realiziran (100 milijuna eura na račun koncerna već je stiglo od američkog fonda Knighthead Capital Management), teško je reći.

A nitko od aktera te priče nije raspoložen za komentiranje trenutne situacije i očitih napetosti. Iz Sberbanka se nisu očitovali na naš upit o tome što su konkretno željeli postići tim pismom (budući da slična upozorenja već iznosili) te znači li to pismo i da je potpuno isključena mogućnost njihova povratka u klub kreditora i da trenutno nema nikakve komunikacije s izvanrednom upravom Agrokora.  Izvanredna uprava na čelu s povjerenikom Antom Ramljakom sve vrijeme ponavlja kako su im vrata otvorena kao i svima drugima. Prema ključu alokacije spomenutog aranžmana prema skupinama vjerovnika s različitim statusom (ne)osiguranosti duga, za ruske i zapadne banke bila predviđena kvota od 170 milijuna eura. Međutim, ako je suditi prema Sberbankovu pismu i porukama koje se njime šalju, čini se da je oni ipak ne namjeravaju iskoristiti.

O tijeku dogovora oko kredita suzdržavaju se ovih dana i u izvanrednoj upravi Agrokora, pa su s tim u vezi koliko-toliko izvjesne tek neke tehničke pojedinosti. Jedna od njih je npr. da bi kreditori odluku o sudjelovanju trebali donijeti do petka. Ne iskoriste li ruske i zapadne banke predviđenu kvotu kreditiranja prema roll-up modelu, nema sumnje da će to Knighthead Capital fond kao predstavnik imatelja obveznica (mahom kupljenih na tržištu uz golemi diskont) dočekati u niskom startu i iskoristi priliku za duplo veću participaciju u roll-up financiranju, a onda i zaradu. Mnogi će financijaši reći kako je evidentno da će upravo fondovi poput Knighthead CM-a koji igraju na obveznice posrnulih kompanija ispasti i najveći dobitnici krize Agrokora.

Za razliku od njih, kojima ide u prilog narušavanje jednakosti postojećih vjerovnika koje je svojstveno roll-up modelu, za dvije ruske i četiri zapadne banke koje su financijski pratile koncern on je izvor frustracija jer im osigurava tek mali dio vrijednosti njihovih potraživanja. No, tu je očito važno i pitanje je li u situaciji kad je poljuljanoj kompaniji nužno osigurati svježu likvidnost, poduplavanje senioriteta imalo alternativu?

Prilikom dogovaranja prve tranše injekcije likvidnosti, u travnju, prednost naplate bila je predviđena samo za iznos novog financiranja i proširenje senioriteta i na isti iznos postojećeg potraživanja tada još nije bilo u igri, ali ruske banke i tada su odbile sudjelovati u financiranju. Tada se nisu mirile s tim što njihovu kreditu iz ožujka, prije lex Agrokora, nije dodijeljen status prednosti naplate, tj. najstarije tražbine. U igri velikih brojki u kojoj su neizbježni gubitnici, međutim, treba inzistirati barem na maksimalnoj transparentnosti. A tu se, čini se, ipak može i mora više, pogotovo zbog neizbježnih tužbi.