Rošin: Zakon o izvlaštenju nije dovoljan za planiranje naselja

Autor: Mirela Klanac , 13. veljača 2006. u 06:30

Vladi se predlaže i donošenje kriterija za planiranje gospodarskih zona kako bi se izbjeglo neracionalno trošenje prostora

ZAGREB – Nakon obilaska velikog broja županija i detektiranja stanja u prostoru Savjet za prostorno uređenje, kojemu je na čelu splitski arhitekt Jerko Rošin, predložio je premijeru Ivi Sanaderu žurno donošenje zakona o urbanoj komasaciji kao i izmjene zakona o izvlaštenju. Postojeći zakonski okvir, a to se prvenstveno odnosi na zakon o izvlaštenju koji je u nekoliko navrata mijenjan od 1994. godine kada je donesen, ne funkcionira zadovoljavajuće na lokalnoj razini, utvrdio je Savjet uz napomenu da samo taj zakon ne može zadovoljiti potrebe urbanizma. Kako institut izvlaštenja podrazumijeva tek iznimnu intervenciju države u vlasnička prava, tek zakon o urbanoj komasaciji, stav je Savjeta za prostorno uređenje, omogućuje racionalno planiranje naselja, prvenstveno javnih i prometnih površina, turističkih predjela te svih drugih područja za izgradnju. Kako sam prijedlog ne bi bio okarakteriziran kao nastavak prakse iz socijalističkog doba, članovi Savjeta podsjećaju Vladu da se postupak urbane komasacije provodi i u europskim zamljama jer se isključivo tim postupkom u gradovima i naseljima osigurava zemljište za javne građevine i javne prostore, dok se vlasnici zemljišta, neovisno o krajnjoj namjeni komasacije odštećuju ovisno o tržišnoj vrijednosti zemljišta.

Poništenje rješenja
Na koji način će se Vlada postaviti prema tom savjetu hrvatskih arhiteka i urbanista još nije poznato, no posljednje izmjene zakona o izvlaštenju, koje su se nedavno našle na dnevnom redu Vlade, pokazuju da je Vlada spremna reagirati. Znakovito je da je tim zadnjim izmjenama Vlada ipak ograničila pravne mogućnosti vlasnika nekretnina da traže poništenje rješenja o izvlaštenju pa je umjesto neograničenog razdoblja predložen rok od pet godina za poništenje rješenja o izvlaštenju, odnosno eksproprijaciji. Dakle, mijenjanjem dosadašnjih zakonskih rješenja, kojima se u praksi više štitio prijašnji vlasnik nego korisnik izvlaštenja (najčešče država ili lokalna uprava), Vlada je odlučila u većoj mjeri zaštititi i novog vlasnika nekretnine.

Mogućnost revizije
On nakon isteka petogodišnjeg roka u potpunosti može raspolagati nekretninom. Kao osigurač odlukama o izvlaštenju, koje prelaze u nadležnost Županijskih sudova, ipak je ugrađena mogućnost revizije o kojoj će odlučivati Vrhovni sud. Savjet za prostorno uređenje također savjetuje i izradu suvremenih urbanističko-arhitektonskih pravila građenja koja bi propisivala temeljne stručne odrednice gradnje na razini cijele države. Trebalo bi uvažavati posebnosti regija i gradova, pa bi svaki veći grad trebao imati urbanističko-arhitektonska pravila izgradnje kako ne bi ovisila o trenutnoj politici i poduzetničkim kriterijima. Uvjetovanje oblikovanja javnih prostora poput ulica, trgova ili perivoja, obiteljskih kuća s regionalnim obilježjima… onemogućilo bi, smatraju ruralizaciju urbanih naselja kao i neprimjerenu izgradnju u povijesnim i ambijentalno vrijednim prostorima. Vladi se predlaže i donošenje kriterija za planiranje gospodarskih zona kako bi se izbjeglo neracionalno trošenje prostora. Samo u Zadarskoj županiji, iznose u Savjetu, planirana je izgradnja čak 97 gospodarskih predjela, a male općine za takva područja znaju planirati i po nekoliko stotina hektara prostora.

Komentari (1)
Pogledajte sve

što se to novo i revolucionarno može vidjeti u hrvatskom turizmu? zanima me konkretni primjer!

New Report

Close