Tomislav Rosandić od 1. travnja ove godine, nakon što je na toj poziciji bio pet godina, odlazi s mjesta predsjednika Uprave Dalekovoda. Kompanija je vijest objavila nedavno na Zagrebačkoj burzi.

Njemu ističe mandat 31. ožujka, a novi predsjednik Uprave od 1. travnja bit će Eugen Paić-Karega, odlučio je Nadzorni odbor na posljednjoj sjednici. Paić-Karega je inače član Uprave kompanije od 2022., kao i Tvrtko Zlopaša koji ostaje na toj funkciji, a mandat nove Uprave traje četiri godine.

Ta promjena na čelu kompanije označava završetak opsežnog financijskog i operativnog restrukturiranja, te novu etapu u turbulentnoj povijesti Dalekovoda, a nakon što je kompanija prije godinu i pol izašla iz predstečajne nagodbe.

Preokret u tri godine
Suvremena povijest Dalekovoda bila je sve samo ne jednostavna. Dalekovod je u predstečajnu nagodbu ušao s 1,7 milijardu kuna duga. Da bi mu reprogramirali dug, vjerovnici su tražili da kroz povećanje temeljnog kapitala u tvrtku uđu novi vlasnici.

Slučaj Dalekovoda ostao je upamćen kao jedan od onih na kojima se testirao Zakon o predstečajnoj nagodbi. Bivši većinski dioničar Konsolidator, koji je dio Fonda gospodarske suradnje Inspirio (čiji je ulagač između ostalih i HBOR), realizirao je gubitak na tom ulaganju, a na gubitke su pristali i mirovinski fondovi. Ali, bez tog poteza ne bi bilo ni dokapitalizacije Dalekovoda.

U epilogu bio je to ipak jedan od primjera uspješne provedbe i dovršetka tog procesa unatoč brojnim izazovima. Prije samo pet godina Dalekovod je bio u možda najtežem položaju u svojoj povijesti, a danas je u izvrsnoj poslovnoj i financijskoj poziciji, možda najboljoj ikada.

Početak Rosandićeva mandata bio je sve samo ne jednostavan. Zatekao je kompaniju s konsolidiranim neto gubitkom Grupe od 120 milijuna kuna (gotovo 16 milijuna eura minusa), negativnom EBITDA Grupe -42 mil kn (-5,5 milijuna eura), gubitkom u poslovanju glavnih sastavnica Grupe te financijskim dugom od 440 milijuna kuna (58,3 milijuna eura).

Kompanija je tada bila u najtežem poslovnom i financijskom položaju u povijesti i zbog činjenice da više nije imala zaštitu predstečajnog mehanizma koji je iskorišten 2012. godine, te je zbog značajnog dospjelog duga, nesposobnosti plaćanja obaveza i ponovne iskazane neadekvatnosti kapitala prijetio izravan stečaj.

Preokret u poslovanju dogodio se u samo tri godine nakon čega je pravomoćnim sudskim rješenjem okončana predstečajna nagodba devet godina prije predviđenog roka određenog sklopljenom nagodbom.

Više novca nego obaveza
U posljednjoj godini Rosandićeva mandata, Dalekovod grupa je ostvarila prihod od 168 milijuna eura, što je povećanje za 20 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Tako stoji u nerevidiranom i konsolidiranom financijskom izvještaju za 2023. godinu, objavljenom na Zagrebačkoj burzi.

Poslovni prihodi same matične kompanije iznosili su pak 122 milijuna eura i veći su za 22 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Dalje u izvještaju piše da normalizirana EBITDA na razini Grupe iznosi 7,8 milijuna eura, što predstavlja povećanje od 1,7 milijuna eura u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i uglavnom je to rezultat povećane aktivnosti, poboljšane efikasnosti te profitabilnosti poslovanja svih segmenata Grupe.

“Dalekovod je između ostalog jedna od rijetkih hrvatskih kompanija koja svoje znanje i iskustvo danas izvozi na tržišta zemalja koje su puno razvijenije od Hrvatske”, rečeno je Poslovnom dnevniku iz kompanije.

Osim toga, Dalekovod je kompanija koja danas ima negativan neto financijski dug, odnosno više novca nego financijskih obaveza u bilanci, te iznimno visoku razinu kapitaliziranosti.

“Danas je knjiga ugovora s nedavno dobivenim novim poslom u Švedskoj narasla na više od 320 milijuna eura, odnosno s popunjenim kapacitetima za naredne skoro tri godine, a sve kompanije Grupe danas uspješno posluju i ostvaruju dobit, pa smo, vjerujemo, poželjan poslodavac u tom izazovnom sektoru”, kažu iz Dalekovoda.

Elektrifikacija željeznica
“Provedeno financijsko i operativno restrukturiranje omogućit će Dalekovod Grupi uspješan nastavak poslovanja na tradicionalnim tržištima Skandinavije, regije, Srednje i Istočne Europe, Srednjeg Istoka, ali i na sve aktivnijem domaćem tržištu uz mogućnost daljnjeg povećanja profitabilnosti poslovanja. Nastavit ćemo sa snažnijim ulaskom na nova tržišta, poput Njemačke, gdje su uspješno završeni prvi projekti nakon dužeg vremena”, kažu iz Dalekovoda.

Analitičari najavljuju itkekako svijetle perspektive Dalekovoda. Uz značajne očekivane investicije u Hrvatskoj, u Skandinaviji i Njemačkoj u sljedećih petnaestak godina najavljeni su projekti vrijedni desetke milijardi eura, što je dodatno potvrđeno značajnim predviđenim sredstvima za investicije u visokonaponsku energetsku mrežu u predstojećoj sedmogodišnjoj perspektivi proračuna Europske unije od više od 500 milijardi eura. Dalekovod će biti u tom razdoblju angažiran i na elektrifikaciji željeznica, što je njegova druga niša gdje se očekuju značajne investicije u Hrvatskoj u predstojećem vremenu.