Usred početnih faza pandemijskog lockdowna u ožujku 2020. u SAD-u zbog problema oko organiziranja rada od kuće, računovodstvena profesija dovedena je u maltene identičnu situaciju kao i medicinsko osoblje – nije im bilo ograničeno kretanje i odlazak na posao.

Pod istim pretpostavkama i zbog činjenice da je teško organizirati poslovanje u tako kratkom roku i u Hrvatskoj su u tom razdoblju pandemije prolongirani rokovi predaje financijskih izvještaja.

Tako je rok za predaju izvještaja za 2019. i 2020. bio prolongiran do 30. lipnja naredne godine za predaju PD obrasca (prijava poreza na dobit) i financijskih izvještaja za statističke potrebe (umjesto 30. travnja), dok je za javnu objavu rok prolongiran s 30. lipnja na 31. kolovoz.

Nakon dvije godine ovako prolongiranih rokova, Ministarstvo financija uputilo je u postupak e-savjetovanja ukidanje navedenih prolongata, što bi značilo povratak na “stare” zakonske rokove. Riječ je o prijedlogu Pravilnika o stavljanju izvan snage Pravilnika o rokovima predaje financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije u posebnim okolnostima.

Brzo su uslijedile reakcije, slikovito rečeno kao da se cijela računovodstvena branša ujedinila u ocjeni da posebne okolnosti nisu prošle i da ne postoje opravdani razlozi da se navedeni pravilnik stavlja izvan snage.

To je stajalište velikog broja prvenstveno knjigovodstvenih ureda, koji zahtijevaju zadržavanje identičnih rokova kao i za 2019. i 2020., a s istom porukom istupaju i različite strukovne udruge – Udruga Hrvatski računovođa i Udruženje računovođa pri HGK. Pretpandemijski, tj. zakonski rokovi i dalje su, tvrde, nedostižni.

Međutim, (za razne korisnike i širu zajednicu, pa i same poduzetnike (u slučaju kada je u poziciji tražitelja kredita ili raznih potpora), izvještaji su potrebni bez velike vremenske zadrške. Zbog odgođenih rokova ni država ne može dovršiti godišnji obračun poreza te sukladno tome niti isplatiti povrate.

Jednako tako, bez GFI-a ni Državni zavod za statistiku ne može dovršiti godišnji obračun BDP-a ni obračun podataka strukturnih poslovnih statistika. Kasnija predaja, dakle posredno može utjecati na neizvršenje statističkih obveza RH propisanih EU Uredbama te dovesti do kasnijeg povrata poreza, pa mnogo toga ovisi upravo o računovođama.

No, Udruga Hrvatski računovođa sa svojih 850 članova koji uplaćuju članarinu, prema predsjedniku Vladi Brkaniću, smatra da rokovi za predaju financijskih i poreznih izvješća moraju ostati kakvi su bili lani. Tvrde da povratak na pretpandemijske rokove nije objektivno realan jer pandemijski problemi nisu prestali.

“Nitko ne želi otezati – svi računovođe žele financijska i porezna izvješća sastaviti i prije propisanih rokova kako bi se mogli posvetiti tekućim poslovima, no postoje slučajevi kada zbog pandemijskih okolnosti nije moguće ispuniti stare rokove i zato treba ostaviti mogućnost produljenih rokova. Koristit će ih vjerojatno u manjem broju oni koji su se suočili sa zdravstvenim ili nekim drugim nepredvidivim problemom”, kaže Brkanić.

Isti prijedlog dolazi iz Udruženja računovođa pri HGK-a čiji je predsjednik Davor Brkić, vlasnik tvrtke RB Unigenito iz Zagreba, a po provedenoj anketi u kojoj su sudjelovala 272 računovodstvena ureda, pri čemu velika većina (75 posto) bila protiv stavljanja pravilnika van snage.

Brkić, koji je i predstavnik IPRH (inicijative profesionalnih računovođa Hrvatske), navodi da su na navedenu tematiku već imali priliku održati sastanak s predstavnicima središnjeg ureda Porezne uprave, pohvalivši što se raspravlja sa strukom i što su imali mogućnosti zastupati svoje stavove.

Vlado Brkanić/B. Filić/PIXSELL

Suprotni stavovi
“Nažalost, u ovoj situaciji stavovi su nam dijametralno suprotni, s obzirom na to da zakonodavac smatra kako su posebne okolnosti prestale. Ipak, kao što je i na samom sastanku od strane PU ostavljena mogućnost produljenja rokova u slučaju pogoršanja situacije, a smatramo da je situacija svakim danom sve gora i ovim ih putem pozivamo da razmisle o argumentima i vapajima svih računovođa, koji u velikom broju argumentirano kritiziraju stavljanje pravilnika van snage”, kaže Brkić.

Poreznoj administraciji predstavili su velik doprinos od samog početka pandemije jer su računovodstveni uredi i djelatnici na sebe preuzeli veliku količinu dodatnog posla. To znači i sav administrativni teret koji je dočekao poduzetnike, npr. i puno češće obračune bolovanja i refundacije u slučaju izolacija, zatim potpore za očuvanje radnih mjesta i izradu dokumentacije za kredite i potpore poduzetnika zbog posljedica korone.

Usporedbom pokazatelja broja zaraženih kažu da je neupitno da su posebne okolnosti kao takve sada čak i prisutnije nego 2021., a prosječan broj zaposlenih u računovodstvenim uredima ne prelazi 3-4 zaposlena po poslovnom subjektu, pa nije teško zamisliti kako izgleda kad od 4 djelatnika 3 odu u izolaciju na 2 tjedna, i sav posao ostaje na 1 djelatniku.

Iskustvo računovođa u posljednje dvije godine pokazuje kako su institucije kasnile sa svim procedurama – tvrde da HZZ još uvijek rješava predmete za potpore iz ožujka 2020. a PU obrađuje porezne prijave iz 2020., dok se većina računovodstvenih ureda bori s manjkom radne snage jer je i do 50 posto djelatnika ureda u izolaciji.

Što se strukture predaje izvješća u 2021. tiče, zanimljivi su podaci po kojima je od zaprimljenih 139.009 GFI-a za statističke i druge potrebe, njih 33.645 predano ipak do 30. travnja što je rok za predaju propisan Zakonom, a do isteka produljenoga roka (30. lipnja) izvještaje je predalo ostalih 105.364 poduzetnika.

Za potrebe javne objave, izvještaje je predalo ukupno 132.162 poduzetnika: do rokova propisanih Zakonom to je učinilo njih 107.521 – čak 82 posto, dok su ostali (njih 24.641) izvještaje predali do produljenoga roka 31. kolovoza.

Po nekima su ovi pokazatelji također putokaz, uz nepisano pravilo da se poduzetnici u pravilu ponašaju na isti način, neovisno o tome koji rokovi za predaju su u primjeni (produljeni rokovi ili oni propisani Zakonom), jer u pravilu uvijek jedan postotak izvještaje predaje u propisanim rokovima, dok određeni broj ne ispunjava svoje obveze na vrijeme ili ih uopće ne ispuni.

Tako da GFI za statističke i druge potrebe za 2020. nije podnijelo 25.086 poduzetnika, dok za javnu objavu izvještaje nije predalo njih 12.836, zbog čega će im biti izdani prekršajni nalozi.

Ključna struka
Računovodstvena struka je na početku pandemije bila prepoznata kao ključna struka, što je za našu struku bio veliko povjerenje, ali i obveza, navodi revizorica Dubravka Kopun ističući kako je iz komunikacije s klijentima zamjetno da su nakon dvije godine pandemijskog okruženja gotovo svi računovođe uspjeli ustaliti nove poslovne procese koji omogućavaju ubrzanje poslovnog procesa, bez obzira na lokaciju odakle je poslovanje organizirano. Navedeno uključuje i izradu financijskih izvještaja.

“Zbog toga je već za financijske izvještaje za 2020. većina naših klijenata imala izrađene sve financijske izvještaje u tzv. pretpandemijskim rokovima. Razlog su jednim dijelom i ubrzani procesi digitalizacije.

Iz perspektiva posljednja dva tjedna, gdje postoji veliki broj oboljelih u izolaciji, navedeno stvara pritisak na sve odjele u poduzećima i naravno da ima utjecaja i na procese u svakom pojedinom poduzeću, što može ostaviti značajan trag na računovodstvenu profesiju. No, ovdje se i nadalje nadamo da će tijekom nekoliko tjedana broj oboljelih značajnije početi opadati”, zaključuje Kopun.