Dok milijarde kuna plutaju u financijskim sferama, banke i poduzetnici nastavljaju prebacivati lopticu tko je kriv(iji) što nema kreditiranja. Posljednja u nizu poduzetničkih zamjerki nisu ni cijena ni dostupnost novca, već prekratki rokovi dospijeća koje banke nameću po principu "uzmi ili ostavi".
"Poduzetnici se žale da su dospijeća kredita prekratka da bi se na njih s postojećim razinama prihoda u krizi mogli razumno obvezati. Zato ih i ne dižu", prenosi iskustva malih poduzetnika predsjednik istoimene Udruge pri HUP-u Petar Lovrić. Iz banaka takve informacije ne opovrgavaju. "Imamo jako veliku ročnu neusklađenost aktive i pasive, odnosno depozita i kredita, prije svega zbog kratkih rokova dospijeća depozita. Dugoročne depozite tražite povećalom, a prosječni rok oročenja građana je manji od godine dana. Usto, bez obzira na rok, klijent može u bilo kojem roku doći na šalter i tražiti novac jer mu to omogućuje regulativa", kaže jedan bankar poručujući tvrtkama da se ne trebaju nadati skorim promjenama.
Neslužbeno iz središnje banke poručuju da su to "izgovori banaka nesklonih riziku".
"Definicija bankarskog posla ročna je transformacija, odnosno pretvaranje mnoštva kratkoročnih depozita u dugoročne kredite. Prijevremeno razročavanje nije novost, no unatoč njemu, ne treba zaboraviti da su depoziti stanovništva najstabilniji izvori banke. Ako ne želite kreditirati, zategnete uvjete odobravanja poput skraćivanja rokova otplate da demotivirate klijenta da uopće podigne zajam", kaže dobro upućeni izvor iz HNB-a.
Regulator tu nema puno prostora jer je riječ o poslovnoj politici pojedine banke, razini loših kredita koju ima u knjigama, a koji direktno određuju (ne)sklonost riziku, a ne treba ignorirati ni činjenicu da kraća dospijeća daju veći prostor za strateške zaokrete banke na tržištu s malim potencijalom.
U protekle dvije godine najviše su se skratila dospijeća korporativnih kredita između jedne i pet godina. Krajem 2010. takvi krediti činili su gotovo trećinu svih plasiranih tvrtkama, da bi u siječnju ove godine njihov udio pao na četvrtinu. Udio kredita do godinu dana smanjio se za 3 postotna boda, a udio onih s rokom duljim od pet godina povećao za 11 postotnih bodova. Oročeni depoziti u bankama porasli su za gotovo 10 milijardi kuna, pri čemu je udio oročenih do godine dana pao više od 11 bodova, a za toliko su narasla dulja oročenja.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.u bankama ima vrlo malo znanja i pameti, to su obični činovnici koji su se naučili smatrati da je normalno imati ekstraprofite bez ikakvih pokazanih znanja i sposobnosti, tj. da su bogomdani samim time što su bankari.
zato i ne ulaze u rizike, jer su nesposobni procijeniti iste, a sve zbog nedostatka znanja. nekad su banke zapošljavale ili angažirale vrhunske stručnjake iz svih oblasti u koje su uključene: industrija, poljoprivreda, nekretnine, građevinarstvo. a sad tamo više nema nikog do “ekonomista”, koji nemaju nikakva konretna znanja ni o čemu. stoga mi nije jasno kako itko može ozbiljno očekivati da će banke nositi razvoj i osigurati prosperitet ekonomije.
Uključite se u raspravu