Iako nisu među najvećima u Hrvatskoj, ni po broju zaposlenih ni po prihodu ili dobiti,  kompanije iz sektora transporta i logistike su svojevrsna kičma društva i ključne za normalno funkcioniranje gospodarstva, ali I života građana. Iako postoji mnoge tvrtke koje u svojoj djelatnosti imaju i značajnu logističku diviziju, ponajprije one trgovačke, u ovoj analizi smo se posvetili onima kod kojih je logistika i/ili transport na neki način prevladavajuća i "hardcore" djelatnost.

Prema takvoj analizi ljestvicu Top 10 tvrtki predvodi Orbico koji je s nešto više od tri milijarde ostvarenoga prihoda u 2018. godini zauzeo 16. mjesto na listi 505 najvećih tvrtki u Hrvatskoj. Ova tvrtka, u vlasništvu obitelji životopisnog poduzetnika Branka Roglića, ostvarila je lani rast prihoda od 2,5% dosegnuvši iznos od ?  Kako sami ističu, Orbico grupa je vodeći distributer velikog broja globalno zastupljenih robnih marki koje obuhvaćaju širok asortiman, od proizvoda za njegu i ljepotu, preko prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, tehničkih i električnih uređaja do farmaceutskih proizvoda, igračaka, tekstila, cigareta, kao i motornih ulja.  

Preuzimanje Interbrandsa
Tvrtka je u stalnoj ekspanziji, a nedavno su realizirali akviziciju u Rumunjskoj kupivši kompaniju Interbrands Marketing & Distribution. Sjedište joj je u Bukureštu, a Roglićeva grupacija, po odobrenju regulatora, preuzela je 60% Interbrandsa. Preostalih 40% steći će kupnjom nakon isteka ugovorenog roka od tri godine. Interbrands je osnovan prije 26 godina te, prema Rogliću, generira oko 250 milijuna eura prihoda godišnje. 

No, očekuje se da će u sklopu Orbicovog vođenja poslovanja te s ugovorno predviđenim preuzimanjem u njegovo 100%-tno vlasništvo ova tvrtka generirati najmanje pola milijarde eura prihoda. Riječ je o pesimističnoj procjeni, ističe Roglić koji za Rumunjsku otkriva poslovni plan po kojem će ova zemlja s 22 milijuna stanovnika postati Orbicovo drugo rangirano tržište po pokazatelju prihoda, odnosno između njih ukupno 20 u Europi na kojima imaju operacije pozicionirat će se iza Poljske koja ostaje njihovo vodeće tržište (800 milijuna eura lanjskog prihoda). 

Za postupak koji je dugo pripreman realizacija je započela u siječnju, kad je Orbico stekao 25% udjela Interbrandsa, dok je nakon odobrenja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i ispunjenja uvjeta ugovora o prodaji udjela prošlog tjedna u svoje vlasništvo upisao i dodatnih 35 posto. Roglić kaže da su akviziciju isfinancirali kombinacijom vlastitih i kreditnih sredstava te da je iznos poslovna tajna. Nakon Orbica, 2. mjesto na listi ovog sektora drže Hrvatske autoceste (HAC) koje su lani imale prihod od 2,42 milijarde kuna ili 25,9% više nego u godini prije.  Iako je i lani došlo do povećanja prometa na hrvatskim autocestama, ovakav rast je prije svega rezultat organizacijskih promjena unutar dionika javnog cestovnog sustava. 

"Ovakav rast je rezultat rasta prihoda od naplate cestarine, ostvarivanja prihoda od naknade za pružanje usluge održavanja i naplate cestarine od ARZ-a na razini cijele godine, rasta prihoda od gospodarenja cestovnim zemljištem te značajnog većeg ostvarenja izvanrednih prihoda jednokratnog karaktera", kažu u HAC-u koji je na kraju 2018. godine imao pod upravljanjem ukupno 918,5 km autocesta, koje su u prometu, sto je 7,3 km manje u odnosu na prethodnu godinu, a isto je vezano uz prijenos tunela Sveti Ilija sa spojnom cestom na upravljanje i održavanje Hrvatskim cestama. 

Novi sustav naplate
Tvrtka je, zajedno s nadležnim Ministarstvom prometa, nedavno predstavila novi sustav naplate cestarine koji bi u Hrvatskoj trebao zaživjeti 2022. godine. Sustav će  se temeljiti na kombinaciji naplate putem unaprijeđene verzije ENC-a (DSRC) i automatskog sustava očitanja registarskih oznaka (ALPR). Pritom će upotreba ENC-a biti obvezna za teška vozila, dok će korisnici lakih vozila imati mogućnost izbora.  Radi se, inače, u suvremenom sustavu elektroničke naplate sa slobodnim prolaskom vozila, što bi trebalo u potpunosti eliminirati sadašnje gužve na naplatnim kućicama, pogotovo tijekom turističke sezone. Zasad se, kako je rekao ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ne zna hoće li novi sustav naplate za korisnike autocesta biti skuplji od aktualnog.

Posebni savjetnik ministra i glavni nositelj projekta Branimir Jerneić kazao je  da će uvođenje novog sustava naplate stajati do 570 milijuna kuna, a uštede na mjesečnoj bazi bi mogle biti oko 13 milijuna kuna. Novi sustav će moći "obraditi" do 3000 korisnika na sat, a današnji je kapacitet blagajnika 300 korisnika u istom vremenu. Najavljuje se da zbog modernizacije neće biti ozbiljnijih otpuštanja radnika nego će postojeći blagajnici postati nadzornici i serviseri sustavu.  Gotovo sve što važi za HAC važi i za Autocestu Rijeka – Zagreb (ARZ) koja je zasebna poslovna jedinica samo zbog potreba zatvaranja financijske konstrukcije gradnje autocesta prije 10-ak godina, a s HAC-om neprestano razmjenjuje djelokrug poslovanja i poslovne divizije.

Kako bilo, ARZ je lani imao 1,25 milijardi kuna prihoda, što je bilo 60% više nego u godini prije.  Između HAC-a i ARZ-a su se po prihodu smjestili Croatia Airlines i Hrvatska pošta. Nacionalni zračni prijevoznik je s 1,75 milijardi kuna zabilježio pad od 4,2 posto dok je Pošta s 1,71 milijardom kuna rasla 3,1%. Croatia Airlines prolazi turbulentno razdoblje bez stalne uprave, tvrtku već dvije godine vodi privremeni predsjednik Uprave, bez strateške vizije (koju donosi vlasnik, odnosno države) te u potrazi za strateškim partnerom. Uz to, tvrtka je svakih par mjeseci pod opasnošću većeg ili manjeg štrajka jer piloti, a i ostalo zaposleno osoblje te njihovi reprezentativni sindikati,  prijete štrajkom zbog kolektivnog ugovora i stanja u tvrtki. 

Mamac i za Amazon?
Hrvatska pošta je pak zadnjih godina u velikom procesu modernizacije, od čega je najveća investicija u njihov moderni logističko-distributivni centar u Velikoj Gorici, a nedavno se neslužbeno doznalo da bi globalni web trgovac Amazon mogao upravo HP uzeti kao svoj regionalni centar za djelovanje u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi, a što bi dodatno podiglo vrijednost Pošte. Štoviše, nedavno su se čak pojavile i ideje, od visokih financijskih tijela u Hrvatskoj (HANFA), gdje se predlaže privatizacija HP-a i stavljanje njihovih dionica u javnu ponudu (IPO).   

HŽ Infrastruktura je 7. po veličini prihoda tvrtka u logističko-transportnom sektoru, a 58. na ukupnoj listi među svim tvrtkama u Hrvatskoj. HŽI je imao 1,22 milijarde kuna prihoda ili 1,15% manje nego godinu prije. U HŽ Infrastrukturi kažu da je aktualni investicijski ciklus u željezničku infrastrukturu najveći u povijesti Hrvatske napominjući da je ta tvrtka jedan od najvećih korisnika bespovratnih sredstava Europske unije.

Od 2019. do 2023. u željezničku infrastrukturu planira se uložiti 9,3 milijarde kuna, od čega se 59% odnosi na projekte sufinancirane iz EU. U Infrastrukturi ističu da se na 18 kapitalnih projekata u višegodišnjem razdoblju. Od toga su četiri projekta u fazi izgradnje. Najbliže završetku radova i puštanju u promet jest pruga Gradec – Sveti Ivan Žabno. A to je prva nova pruga koja je izgrađena u Hrvatskoj nakon punih 50 godina.

Očekuje se da bi ta pruga mogla biti puštena u promet već u rujnu. Radovi na toj pruzi, vrijedni 193,5 milijuna kuna, počeli su u prosincu 2015. Osim toga, trenutno traju radovi na pruzi Dugo Selo – Križevci u vrijednosti 1,2 milijarde kuna, Zabok – Zaprešić u vrijednosti 529 milijuna kuna te na multimodalnoj platformi Luke Rijeka u vrijednosti 221 milijun kuna. Trenutačno su četiri velika projekta u fazi javne nabave. Za prugu Križevci – Koprivnica – državna granica, čiji prihvatljivi troškovi iznose 297 milijuna eura, od čega je 85 posto sredstava iz EU. 

Radovi, radovi…
Prugu Vinkovci – Vukovar u vrijednosti 376,3 milijuna kuna, a tu su još i Zagrebačko pristanište u Rijeci o 31,6 milijuna eura te pruga Zagreb – Savski Marof od 379 milijuna kuna. Veliki projekti izgradnje i modernizacije dionica koji su u fazi projektiranja i izrade studijske dokumentacije su Dugo Selo – Novska, Hrvatski Leskovac – Karlovac, Škrljevo – Rijeka – Jurdani, Oštarije – Škrljevo, Karlovac – Oštarije, Lepoglavska spojnica, čvorište Zagreb, Oštarije – Knin, Knin – Split i Okučani – Vinkovca. Jadrolinija je s 951 milijunom kuna prihoda zauzela 8. mjesto na ovoj listi, a rezultat im je 3,2% bolji nego u godini prije.

Alca Zagreb je još jedna logističko-trgovačka tvrtka, poput Orbica, koja sa sjedištem u Zagrebu te centralnim logističko-distributivnim centrom u Sv. Heleni te regionalnim skladištima u Kukuzovcu kod Sinja te u Pleternici u Slavoniji diljem zemlje distribuira robu široke potrošnje. Alca je lani uprihodila 946 milijuna kuna prihoda, a što je bio rast od gotovo 9%. Listu 10 najvećih tvrtki ovog sektora zatvara HŽ Putnički prijevoz s ostvarenjem od 860,2 milijuna kuna, a blizu su još AWT Internationa, Hrvatska kontrola zračne plovidbe te Janaf.