Ni povratak turista na velika vrata nije zasjenio dobre rezultate koje je kroz pandemiju ostvarila domaća industrija i izvoznici kao najpropulzivniji dio domaćeg poduzetništva.

Izvoz je tijekom ove godine porastao za četvrtinu, prerađivačka se industrija prva oporavila od početnog šoka te kroz pandemiju drži tempo postojanog rasta. Jačanje domaće potražnje utjecalo je i na uvoz, čije su stope rasta ipak nešto niže od tempa povećanja robog izvoza.

Otprilike 85 na svakih 100 domaćih poduzeća posluje isključivo na domaćem tržištu, dok se u izvozu okušalo svako sedmo poduzeće, njih oko 20.000 aktivnih.

Pliva, Dalekovod, CE-ZA-R…
Pandemija je dosta pomiješala karte pa je 2020. lentu vodećeg izvoznika preuzela Pliva koja je jedina pojedinačna kompanija čiji je izvoz premašio vrijednost od milijarde kuna.

Slijedi Dalekovod, zatim CE-ZA-R, tvrtka koja posluje u sklopu C.I.O.S. grupe, Tesla, Petrokemija, HS Produkt s impresivnim povećanjem prihoda. Iz prvih 10 ispali su Valamar Riviera, Croatia Airlines, Plava laguna, Maistra, Hrvatska kontrola zračne plovidbe i Brodograđevna industrija Split.

I prije korone analitičar HNB-a Domagoj Šelebaj pokazao je da iza oporavka hrvatskog robnog izvoza stoje mala i srednja poduzeća, pretežno u stranom vlasništvu i uglavnom sa sjedištem na sjeveru zemlje.

Uz to, dinamiku rasta izvoza pretežno određuju mlada poduzeća – koja izvoze manje od pet godina. To je u suprotnosti s razdobljem prije 2013., kad su izvozne rezultate određivala starija poduzeća. Izvoznici su i profitabilniji, isplaćuju veće plaće te posluju s nižim troškovima rada u usporedbi s poduzećima usmjerenima samo na domaće tržište.

Nakon ulaska u EU jadranska regija ostaje jedina s negativnim doprinosom rastu izvoza, što je osim smanjenja izvoza brodova najviše posljedica pada izvoza poduzeća iz djelatnosti proizvodnje odjeće i metala.

Najveći doprinos sjevera
Izvoznici sa sjevera najviše su pridonijeli rastu izvoza, što je najviše zasluga poduzeća u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda. Upravo su oni iz metalne branše najviše povećali izvoz i nakon ulaska u EU, pri čemu sjeverna Hrvatska i od 2013. ostaje glavni pokretač tog rasta.

U prvoj godini članstva u EU na 1% najvećih izvoznika odnosilo se 47% vrijednosti izvoza, a 10% najvećih poduzeća bilo je zaslužno za 86% vrijednosti izvoza. Pet godina nakon udjeli su manji za 7 i 5%.

Tradicionalno najvažnija hrvatska izvozna grana, brodogradnja, koja je prije ulaska u EU prosječno godišnje činila 11,4% izvoza, nakon 2013. pala je na samo 2,8%. S druge strane, u strukturi robnog izvoza najveći je porast udjela zabilježen kod medicinskih i farmaceutskih proizvoda te cestovnih vozila.

Prvi čovjek Hrvatskih izvoznika Darinko Bago često traži statistički preciznije i čistije podatke o izvozu. Tako ističe da smo, gleda li se statistika DZS-a o uvozu i izvozu Hrvatske na osnovi carinskih deklaracija, u 2019. izvezli 113 milijardi kuna roba.

Tek oko polovice tih roba industrijska je proizvodnja, ono što su hrvatska poduzeća proizvela za izvoz, a ostalo je, smatra Bago, izvoz radi uvoza. Nama u statistiku ulazi i izvoz koji to zapravo nije kao što su automobili, banane, ističe Bago.

Izvoznici žele znati tko stvarno izvozi, a tko se krije pod izvozom i ostvaruje ekstra dobit. Država mora imati izvozne planove, projekcije, koje nisu temeljene na trgovini kupi-prodaj, nego na proizvodnji, jer proizvodnja zapošljava.

Premda izvoz raste, važnost robnog izvoza za Hrvatsku i dalje je mala u usporedbi s drugim zemljama središnje i istočne Europe. Udio hrvatskoga robnog izvoza u BDP-u od 2013. do 2019. prosječno je iznosio 26% što je najmanje među usporedivim zemljama. Robni izvoz Slovenije, Mađarske, Češke i Slovačke, primjerice, prelazi 75% njihova BDP-a.