Hrvatsko gospodarstvo lani je zabilježilo 23,9 milijarde eura vrijednosti robnog izvoza, što je u odnosu na godinu prije za 4,6 posto više. No uvoz je rastao i nešto brže. Prema prvim rezultatima koje je u petak objavio Državni zavod za statistiku, uvezli smo robe za 41,8 milijardi eura ili 5,4 posto više nego prethodne godine. Posljedično se i vanjskotrgovinski deficit dodatno produbio, i to za oko 1,2 milijarde, na 17,8 milijardi eura.

Povećanje vrijednosti lanjskog izvoza za nešto više od milijardu eura prije svega odražava 13-postotno povećanje izvoza u države izvan Europske unije (na 8,3 milijarde eura).

Razmjena s članicama EU, naime, bila je pod utjecajem slabosti najvećih gospodarstava Unije, među kojima su Njemačka i Italija kao najvažniji vanjskotrgovinski partneri. Na kraju je ukupan izvoz u EU više-manje bio u znaku stagnacije – povećan je samo 70-ak milijuna (0,4%), na 15,6 milijardi.

Detaljnija slika zasad je dostupna za prvih 11 mjeseci, a ona, uz ostalo, pokazuje da je unatoč skromnom godišnjem rastu vrijednosti izvoza u Njemačku (za 1,3 posto) na to tržište plasirano najviše hrvatskih proizvoda – za 2,65 milijardi eura. S Italijom je zabilježen 2,4-postotni pad izvoza, na nešto manje od 2,5 milijarde, a više od dvije milijarde ostvareno je još samo s Bosnom i Hercegovinom i Slovenijom.

Udvostručen izvoz u Slovačku
Prema DZS-u, u BiH je do kraja studenoga izvezeno robe vrijedne 2,47 milijardi, što je 17 posto više nego godinu prije, ali valja reći da su stope rasta izvoza u tu susjednu državu do prije nekoliko mjeseci bile i veće.

Na usporavanje je utjecalo (i) nevrijeme uslijed kojeg je bila oštećena željeznička infrastruktura na području Jablanice i Konjica i time onemogućena dostava i otprema tereta vagonima u i iz Luke Ploče. Inače, stopom rasta izvoza “strši” ponajprije onaj u Slovačku, koji je u prvih 11 mjeseci više nego udvostručen, čime je premašio pola milijarde eura.

Istodobno, na strani uvoza lanjska su kretanja obilježena snažnom domaćom potražnjom, pri čemu je uvoz iz EU povećan za sedam posto, dok je iz ostatka Europe i svijeta ukupno povećan tek neznatno. I u prerađivačkom sektoru vrijednost uvoza povećana je jače nego na strani izvoza (6,8 naspram 3,4%).

S obzirom na aktualne rasprave o cijenama u Hrvatskoj, u kojima je u središtu pažnje hrana, valja primijetiti da je hrvatski izvoz prehrambenih proizvoda prošle godine bio gotovo istovjetan onome prethodne godine. Zaključno s krajem studenoga dosegnuo je 1,84 milijarde, ali je istodobno vrijednost uvoza porasla za više od devet posto, na 3,86 milijardi.

Smjena generacija

Samo manji dio obiteljskih tvrtki ima konkretan plan nasljeđivanja

Savjeti stručnjaka

Zašto je usavršavanje engleskih komunikacijskih vještina ključno za poslovni uspjeh

Petina više za autoindustriju
U segmentu hrane time je vanjskotrgovinski deficit premašio dvije milijarde eura, što je u odnosu na isto razdoblje godinu prije povećanje za 300 milijuna eura.

Iznadprosječan rast izvoza lani je, pak, ostvaren kod naftnih derivata (porast za 21 posto), a od izvozno značajnijih grana prerađivačkog sektora dvoznamenkast rast ostvaren je i kod proizvoda za automobilsku industriju (+20,7 posto) te kod farmaceutskih proizvoda, kojih je, vrijednosno, izvezeno 13,8 posto više.

U isto vrijeme, izvozna ostvarenja u nekoliko su djelatnosti imala visok dvoznamenkast pad. Tako je npr. vrijednost izvoza namještaja i brodova (kategorija ostalih prijevoznih sredstava) pala za više od 26 posto, a toliki pad ostvaren je i u izvozu električne energije i plina.

Za ovu godinu analitičari uglavnom računaju da bi vanjska potražnja mogla blago ojačati, ali sve više se uz očekivanja izražavaju rezerve zbog geopolitičkih napetosti i mogućeg utjecaja protekcionističkih mjera u trgovinskoj razmjeni.